UŽIVO Iranska revolucionarna garda: Potpuno ćemo zatvoriti moreuz ako Tramp sprovede svoje prijetnje

Američki ministar finansija Skot Besent u intervjuu za NBC izjavio je da vlada SAD ima dovoljno novca za finansiranje rata protiv Irana, ali da traži dodatna sredstva od Kongresa kako bi se osiguralo da vojska bude adekvatno opremljena i u budućnosti.

Zahtjev američke vojske da se izdvoji dodatnih 200 milijardi dolara za rat u Iranu nailazi na snažan otpor u Kongresu, pri čemu demokrate, ali i pojedini republikanci, dovode u pitanje potrebu za tim sredstvima nakon velikih izdvajanja za odbranu prošle godine, prenosi Gardijan.

Besent je branio zahtjev, ali nije potvrdio konkretan iznos.

Donald Tramp još nije uputio zvaničan zahtjev Senatu i Predstavničkom domu za odobravanje tih sredstava, a njegova administracija je jasno stavila do znanja da bi cifra mogla da se promijeni.

"Imamo dovoljno novca da finansiramo ovaj rat. Ovo su dodatna sredstva. Predsjednik Tramp je ojačao vojsku, kao što je to učinio u svom prvom mandatu, i kao što sada radi u drugom, i želi da osigura da vojska bude dobro opremljena i ubuduće",  rekao je Besent.

Predsjednik Libana Žozef Aun osudio je izraelske napade na infrastrukturu u južnom Libanu, navodeći da oni predstavljaju uvod u kopnenu invaziju i jasno kršenje međunarodnog prava, prenosi CNN.

Ranije danas, izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da vojska treba da ubrza rušenje kuća duž južne granice Libana i uništi sve mostove preko rijeke Litani, koja povezuje jug zemlje sa ostatkom teritorije.

"Ovi napadi predstavljaju opasnu eskalaciju i flagrantno kršenje suvereniteta Libana. Oni su uvod u kopnenu invaziju, na koju Liban već dugo upozorava putem diplomatskih kanala. Takođe odražavaju opasan trend sistematskog uništavanja infrastrukture, civilnih objekata i stambenih zona u libanskim selima, što predstavlja politiku kolektivnog kažnjavanja civila", rekao je Aun.

On je dodao da gađanje mostova na rijeci Litani spada u "sumnjive planove za uspostavljanje tampon-zone, učvršćivanje okupacije i nastavak izraelskog širenja na libansku teritoriju".

Libanski predsjednik pozvao je međunarodnu zajednicu, uključujući Ujedinjene nacije i članice Savjeta bezbjednosti, da preduzmu mjere kako bi obuzdale Izrael.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je danas na formiranje globalne koalicije protiv Irana i obećao da će lično "ciljati" svakog iranskog lidera, prenio je pariski list Mond na svom sajtu.

Posjećujući mjesto raketnog napada u Aradu, Netanjahu je pozvao svjetske lidere da obavežu svoje države na zajedničku vojnu operaciju koju predvode Izrael i Sjedinjene Američke Države protiv Irana.

Pošto je Iran interkontinentalnom balističkom raketom pogodio britansko-američku vazduhoplovnu bazu na ostrvu Dijego Garsija, daleko u Indijskom okeanu, Netanjahu je rekao novinarima da iz toga izgleda da Iran "ima mogućnost da udari duboko u Evropi".

Povodom iranske blokade Hormuškog moreuza između Persijskog/Arapskog zaliva i Ormuskog zaliva koji vodi u Indijski okean i dalje u svijet, Netanjahu je kazao da Iranci ciljaju sve i blokiraju međunarodnu pomorsku i energetsku rutu, pokušavajući da ucijene cijeli svijet.

"Vrijeme je da nam se pridruže lideri drugih zemalja", rekao je on.

Izraelski premijer je osudio nedavne iranske napade u blizini vjerskih mjesta u Jerusalimu.

"Pucali su na Jerusalim, odmah pored svetih mjesta tri monoteističke religije: Zida plača, Crkve Svetog groba i džamije Al Aksa. Čudom, nijedno od njih nije pogođeno, ali su ciljali sveta mjesta tri glavne religije", rekao je Netanjahu.

Na pitanje o odgovoru Izraela na napade na izraelske civile, Netanjahu je odgovorio da se reaguje velikom silom, ali ne protiv civila.

"Ciljamo režim, Revolucionarnu gardu, tu kriminalnu organizaciju. Ciljamo njih lično, njihove vođe, njihove objekte i njihove ekonomske resurse. Djelujemo sa velikom čvrstinom", rekao je izraelski premijer.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da "prijetnje i teror" jačaju jedinstvo Irana, nakon što je Donald Tramp juče upozorio da će "sravniti sa zemljom" iranske elektrane ako Hormuški moreuz ne bude otvoren u roku od 48 sati, prenosi Gardijan.

"Iluzija o brisanju Irana sa mape pokazuje očaj pred voljom naroda koji stvara istoriju. Prijetnje i teror samo jačaju naše jedinstvo. Hormuški moreuz je otvoren za sve, osim za one koji narušavaju našu teritoriju. Odlučno ćemo se suprotstaviti tim nepromišljenim prijetnjama na bojnom polju“, poručio je Pezeškijan.

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, Rafael Grosi, izjavio je da se nada da će ponovo uspostaviti razgovore između Irana i Sjedinjenih Američkih Država o iranskom nuklearnom programu, uprkos eskalaciji sukoba.

"Vodio sam važne razgovore ovdje u Bijeloj kući, ali i sa Iranom. Postoje određeni kontakti i nadamo se da ćemo uspjeti da ponovo uspostavimo tu liniju komunikacije", rekao je Grosi za CBS News, uz upozorenje da ništa ne može da se dogodi dok bombe padaju.

"Dok god postoje pregovori, uvijek postoji mogućnost za dogovor. To ne možemo negirati“, rekao je on u emisiji „Face the Nation“, odgovarajući na pitanje voditeljke Margaret Brenan o šansama za sporazum. Grosi je dodao da nije imao čast da direktno razgovara sa Donaldom Trampom, ali je intervju završio riječima da ni u najmračnijem času ne smijemo izgubiti nadu.

Izraelski ambasador u SAD Majkl Lajter rekao je za CNN da su iranski napadi u Aradu, Dimoni i na sjeveru Izraela doveli do više poginulih, kao i do više od 150 povrijeđenih.

Lajter je poručio da će Izrael nastaviti sa pritiskom "dok ovaj režim ne bude slomljen".

"Ne možemo više živjeti sa državom koja nas demonizuje, koja ima namjeru da nas uništi, koja stalno govori da će nas uništiti i koja sada ispaljuje balističke rakete na sve svoje susjede. To mora prestati", rekao je on.

Predsjednik SAD Donald Tramp učiniće sve što je potrebno da ostvari svoje ciljeve na Bliskom istoku, izjavio je ministar finansija Skot Besent, nakon što su SAD zaprijetile napadima na iranske elektrane ako Hormuški moreuz ne bude ponovo otvoren u roku od 48 sati, prenosi CNN.

"Tramp ostavlja sve opcije otvorenim. Imali smo veoma uspješnu kampanju bombardovanja vojnih postrojenja na ostrvu Harg, koje je čvorište iranskog izvoza nafte", rekao je Besent u emisiji "Meet the Press" na NBC-ju, dodajući da će se tek vidjeti šta slijedi na tom ostrvu.

Upitan o uticaju rata na američku ekonomiju, Besent je rekao da bi Amerikanci prihvatili "50 dana privremeno povišenih cijena" ako bi to značilo 50 godina mira na Bliskom istoku.

Ipak, naglasio je da je pomeninjanje 50 dana samo ilustracija i nije precizirao kada bi cijene mogle početi da padaju.

Besent je dodao da je procjena da bi Iran mogao zaraditi 14 milijardi dolara od nafte nakon eventualnog ukidanja sankcija "prenaglašena", jer SAD koriste iransku naftu protiv samog Irana.

"U suštini, primjenjujemo neku vrstu ‘džiu-džicua’ nad Irancima: koristimo njihovu sopstvenu naftu protiv njih", rekao je on.

Upitan da li Donald Tramp deeskalira ili eskalira rat, Besent je odgovorio: "Te dvije stvari se ne isključuju. Ponekad morate eskalirati da biste deeskalirali".

Napadi širom Irana oštetili su više od 80.000 civilnih objekata, uključujući medicinske centre, škole i ambulantna vozila, saopštilo je Iransko društvo Crvenog polumjeseca, prenose iranski mediji.

U provinciji Teheran, napadi su pogodili 275 farmaceutskih, zdravstvenih i hitnih centara, 498 škola i 17 centara Crvenog polumjeseca, javlja agencija IRNA, pozivajući se na Pira Hoseina Kolivanda, predsjednika ove organizacije.

"Napadi na ove objekte i opremu nisu samo uništavanje zgrada ili vozila, već direktni udari na sisteme koji spašavaju ljudske živote", prenosi IRNA Kolivandove riječi.

Jedan humanitarni radnik Crvenog polumjeseca iz centralnog iranskog grada Esfahana poginuo je dok je služio i spašavao živote, rekao je Kolivand, dodajući da je mnogo drugih povrijeđeno.

Iranski ministar zdravlja Mohamed-Reza Zafargandi izjavio je da je od početka rata oštećeno oko 300 medicinskih i hitnih centara, prenose državni mediji.

Jedan iranski izvor rekao je za CNN da Teheran nastavlja sa planovima da unovči kontrolu nad Hormuškim moreuzom, te da će Iran odlučivati ko može da prođe i pod kojim uslovima.

"Nastavićemo da potiskujemo Izrael i uspostavljamo novi pravni režim u Hormuškom moreuzu", rekao je izvor, očigledno aludirajući na izvještaje prema kojima se za prolaz tankera naplaćuje i do dva miliona dolara.

Izvor je dodao da bi Tramp trebalo da prihvati uslove Irana za okončanje rata, upozoravajući da u suprotnom rizikuje politički slom.

"Čini se da bi Tramp, suočen sa pritiskom unutar Amerike i rastom globalnih cijena nafte, trebalo što prije da izađe iz zamke koju mu je postavio Netanjahu i prihvati uslove Irana. Ako Iranu ne ponudi potrebne ustupke, mogao bi ući u beskonačan proces koji bi mogao ugroziti čitavu njegovu političku karijeru“, naveo je izvor.

Agencija Rojters prenosi saopštenje Iranske revolucionarne garde (IRGC) kao odgovor na ultimatum američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je Iranu dao 48 sati da ponovo otvori Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj ili će se, kako je zaprijetio, suočiti sa uništenjem energetske infrastrukture.

U novom saopštenju IRGC navodi da će Iran potpuno zatvoriti moreuz ukoliko Tramp sprovede svoje prijetnje o napadima na iranska energetska postrojenja.

Kako se navodi u saopštenju, kompanije sa američkim kapitalom biće potpuno uništene ako Vašington napadne iransku energetsku infrastrukturu, a energetska postrojenja u zemljama koje imaju američke baze biće legitimne mete.

"Mi nismo započeli rat i nećemo ga sada započeti, ali ako neprijatelj napadne naše elektrane, učinićemo sve da odbranimo zemlju i interese našeg naroda“, navodi iz Revolucionarne garde.

Iran je već faktički zatvorio ovaj ključni plovni put, ali je manjem broju brodova iz prijateljskih zemalja i dalje omogućeno da prolaze.

Efektivno zatvaranje moreuza, kroz koji prolazi petina svjetske nafte transportovane morem, petina isporuka tečnog prirodnog gasa i trećina najkorišćenijeg đubriva, dovelo je do rasta globalnih cijena energije, uključujući i u SAD, gdje potrošači već osjećaju ozbiljne posljedice.

Hezbolah je saopštio da je izveo raketne napade na izraelske položaje u blizini granice.

U odvojenim saopštenjima navodi se da su gađana okupljanja izraelskih vojnika na lokaciji Marž, nasuprot naselju Markaba, kao i u Džal al-Hamaru, južno od Odajse. Takođe je saopšteno da je izveden i treći raketni napad na izraelske vojnike u području projekta Tajbe.

Iranska ključna vodovodska i energetska infrastruktura pretrpjela je velika oštećenja usljed američkih i izraelskih napada na desetine hiljada civilnih objekata, saopštili su zvaničnici te zemlje, prenosi Gardijan.

Novinari u Teheranu izvještavaju o oštećenjima na više stambenih zgrada i druge civilne infrastrukture.

Novinska agencija ISNA javila je da su napadi oštetili bolnicu u južnom gradu Ahvaz, u provinciji Huzestan.

Drugi mediji, uključujući agenciju Fars, objavili su snimke spasilačkih ekipa koje izvlače tijela iz ruševina uništenih zgrada u sjevernom gradu Tabriz.

Izraelska vojska saopštila je da je detektovala talas iranskih raketa koje se kreću ka zemlji, navodi se u objavi na Telegramu, prenosi Gardijan.

Dodaje se da će građani u pogođenim područjima dobiti upozorenja na mobilnim telefonima i pozivaju se da slijede standardne procedure i potraže zaklon.

Vojska navodi da radi na presrijetanju prijetnje i da je iz predostrožnosti poslato upozorenje na mobilne telefone u relevantnim oblastima.

Iranska državna televizija IRIB takođe je javila da je započeo novi talas raketnih napada.

Odvojeno, Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštilo je da je danas presrelo četiri balističke rakete i 25 dronova lansiranih iz Irana.

Ukupno su, prema njihovim navodima, sistemi protivvazdušne odbrane Emirata presreli 345 balističkih raketa, 15 krstarećih raketa i 1.773 drona od početka "iranske otvorene agresije", navodi se u objavi na mreži Iks.

Izraelski mediji javljaju o više pogodaka u centralnom Izraelu nakon najnovijeg iranskog raketnog napada.

Izraelski emiter Kan objavio je fotografiju koja, kako se čini, prikazuje krater u blizini parkinga, bez navođenja tačne lokacije.

Tajms of Izrael, pozivajući se na izraelsku hitnu medicinsku službu, navodi da nema izvještaja o povrijeđenima.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan razgovarao je o koracima za okončanje rata između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa kolegama iz Irana i Egipta, kao i sa američkim zvaničnicima i Evropskom unijom, rekao je diplomatski izvor za Rojters.

Izvor navodi da je Fidan imao odvojene razgovore sa iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem, egipatskim ministrom vanjskih poslova Badrom Abdelatijem, šeficom diplomatije EU Kajom Kalas, kao i sa američkim zvaničnicima.

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su pokrenule nove napade na južni Liban. U objavi na Telegramu navodi se da su u napadima učestvovale i kopnene i vazdušne snage.

Libanska državna novinska agencija, pozivajući se na Ministarstvo zdravlja, javlja da je Izrael izveo smrtonosne vazdušne napade na južnolibanska mjesta Al-Sultanija i As-Savana.

U napadu na Al-Sultaniju poginule su tri osobe, a tri su ranjene, dok je u napadu na As-Savanu poginula jedna osoba, a četiri su povrijeđene.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac naredio je snagama da unište mostove preko rijeke Litani, za koje Izrael tvrdi da ih koristi Hezbolah, i poručio da želi da trupe pojačaju razaranje kuća u ciljanim selima.

Vazdušni napadi su ranije ove sedmice uništili dva mosta preko rijeke koji povezuju južni Liban sa ostatkom zemlje, saopštio je IDF.

Al Džazira na arapskom izvještava da je bilo izraelskog artiljerijskog granatiranja i vazdušnih napada u više mjesta na jugu Libana. Granatiranje je zabilježeno u Arnunu, Zavtar al-Šarkiji i Jahmar al-Šakifu, dok je vazdušni napad izveden i na periferiji Jahmar al-Šakifa.

Iran je upozorio na "nepovratnu štetu" po regionalnu infrastrukturu ako budu napadnute elektrane

U objavi na mreži X, predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf upozorio je da bi ključna infrastruktura i energetska postrojenja na Bliskom istoku mogli biti "nepovratno uništeni" ako iranske elektrane budu napadnute. 

"Odmah nakon što elektrane i infrastruktura u našoj zemlji budu gađane, ključna infrastruktura, energetska infrastruktura i naftna postrojenja širom regiona smatraće se legitimnim metama i biće uništeni na nepovratan način, a cijena nafte ostaće visoka dugo vremena", napisao je Kalibaf.

Ove izjave dolaze nakon što je Donald Tramp dao Iranu 48 sati da ponovo otvori Hormuški moreuz za brodove ili da se suoči sa uništenjem svoje energetske infrastrukture.

Prema navodima grupe za praćenje interneta NetBlocks, potpuni prekid interneta u Iranu ušao je u 23. dan. 

"Nakon 528 sati, Iran ulazi u 23. dan izolacije od svijeta, dok se prekid interneta koji je uveo režim nastavlja i u četvrtoj sedmici. Ova mjera dodatno pojačava ratnu patnju miliona civila koji nemaju nezavisne izvore informacija i upozorenja. Oni koji nemaju pristup Starlinku ili drugim načinima komunikacije – koji su često skupi – odsječeni su ne samo od spoljnog svijeta, već prekid interneta ozbiljno ograničava i mogućnost Iranaca da međusobno komuniciraju, što, na primjer, znatno otežava mobilizaciju", saopšteno je iz NetBlocks.

Bahreinske odbrambene snage saopštile su u novom ažuriranju na društvenim mrežama da su od početka rata presrele i uništile 246 dronova i 145 projektila iz Irana.

Bahrein, blizak američki saveznik, domaćin je Pete flote američke mornarice, kao i regionalne komande američkih pomorskih snaga, što ga čini strateški značajnom metom, piše Gardijan.

Iran je saopštio da Hormuški moreuz ostaje otvoren za sav pomorski saobraćaj, osim za plovila povezana sa "iranskim neprijateljima", izjavio je u nedjelju predstavnik Teherana pri pomorskoj agenciji Ujedinjenih nacija, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio da će gađati iranske elektrane ako taj plovni put u roku od 48 sati ne bude "potpuno otvoren".

Prijetnja iranskim napadima tokom američko-izraelskog rata protiv Irana spriječila je većinu brodova da prolaze kroz taj uski moreuz, kojim prolazi oko petine svjetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa, prijeteći globalnim energetskim šokom.

Ali Musavi rekao je da je Teheran spreman da sarađuje sa Međunarodnom pomorskom organizacijom radi unapređenja pomorske bezbjednosti i zaštite pomoraca u Zalivu, dodajući da brodovi koji nijesu povezani sa "iranskim neprijateljima" mogu prolaziti kroz moreuz uz koordinaciju bezbjednosnih i zaštitnih aranžmana s Teheranom.

"Diplomatija ostaje prioritet Irana. Međutim, potpuni prestanak agresije, kao i uzajamno povjerenje i sigurnost, još su važniji", rekao je Musavi, dodajući da su izraelski i američki napadi na Iran "u korijenu sadašnje situacije u Hormuškom moreuzu".

Japan bi mogao razmotriti raspoređivanje svoje vojske radi uklanjanja mina u Hormuškom moreuzu, vitalnoj arteriji za globalno snabdijevanje naftom, ukoliko bude postignut prekid vatre u američko-izraelskom ratu protiv Irana, izjavio je ministar vanjskih poslova Tošimicu Motegi.

"Ako bi došlo do potpunog prekida vatre, hipotetički govoreći, onda bi na dnevni red moglo doći i uklanjanje mina“, rekao je Motegi tokom programa na Fuji TV. "Ovo je čisto hipotetički, ali ako bi prekid vatre bio uspostavljen, a pomorske mine predstavljale prepreku, onda mislim da bi to bilo nešto što treba razmotriti".

Vojne aktivnosti Japana ograničene su njegovim poslijeratnim pacifističkim ustavom, ali bezbjednosno zakonodavstvo iz 2015. godine omogućava Japanu da koristi svoje Snage za samoodbranu u inostranstvu ako napad, uključujući i na bliskog bezbjednosnog partnera, ugrozi opstanak Japana i ako ne postoje druga sredstva da se na to odgovori, piše agencija Rojters.

Tokio nema neposredne planove da traži aranžmane koji bi omogućili prolaz kroz Hormuški moreuz za japanska plovila koja su tamo blokirana, rekao je Motegi, dodajući da je "izuzetno važno" stvoriti uslove koji bi omogućili svim brodovima da plove tim uskim plovnim putem, kojim prolazi petina svjetskih isporuka nafte.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je u petak japanskoj novinskoj agenciji Kjodo da je razgovarao s Motegijem o mogućnosti da se plovilima povezanim s Japanom dozvoli prolaz kroz moreuz.

Japan oko 90 odsto svojih isporuka nafte dobija preko tog moreuza, koji je Teheran uglavnom zatvorio tokom rata, koji sada ulazi u četvrtu sedmicu. Skok globalnih cijena nafte podstakao je Japan i druge zemlje da puste dio nafte iz svojih rezervi.

Američki predsjednik Donald Tramp sastao se u četvrtak s japanskom premijerkom Sanae Takaiči i pozvao je da "pojača angažman", dok vrši pritisak na saveznike – za sada bez uspjeha – da pošalju ratne brodove kako bi pomogli u otvaranju moreuza.

Takaiči je novinarima nakon samita u Vašingtonu rekla da je Trampa upoznala s tim kakvu podršku Japan može, a kakvu ne može da pruži u moreuzu u skladu sa svojim zakonima.