Obraćajući se novinarima, Tramp je ponovio da Sjedinjene Američke Države i Iran vode razgovore o okončanju rata i da postoje "značajne tačke oko kojih se slažu" dvije zaraćene strane, prenosi Gardijan.
Rekao je da su razgovori vođeni u nedjelju i da očekuje da će dogovor biti postignut veoma brzo, dodajući da su u pregovorima učestvovali izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner. Tramp je naveo da razgovaraju sa "uglednim liderom", ali da to nije novi vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei.
"Nisam ja zvao, oni su zvali, i željeli su da postignu dogovor", dodao je.
Tramp je jasno poručio da je okončanje iranskog nuklearnog programa ključni uslov za bilo kakav sporazum i tvrdio da je Iran na to pristao.
"Vrlo smo spremni da postignemo dogovor. To mora biti dobar dogovor i mora značiti kraj ratova, bez nuklearnog oružja. Oni više neće imati nuklearno oružje. Na to pristaju. Bez toga nema dogovora", istakao je predsjednik SAD:
On je sugerisao da bi Sjedinjene Američke Države mogle da uđu u Iran kako bi preuzele nuklearni materijal ukoliko bi sporazum bio postignut.
Američki predsjednik je takođe rekao da se može smatrati da Iran već prolazi kroz promjenu režima, jer su američko-izraelski napadi pogodili i likvidirali veliki broj najviših iranskih lidera.
Ako ne bude dogovora, rekao je, "nastavićemo da bombardujemo bez prestanka".
Tramp je kazao da SAD razgovaraju sa "vrlo visoko pozicioniranom osobom" unutar iranskog režima kako bi pokušale da okončaju rat, ali ne sa novim vrhovnim vođom Modžtabom Hamneijem.
Na pitanje novinarke CNN-a Kejtlin Kolins sa kim tačno SAD razgovaraju u Iranu, Tramp je odgovorio: "Sa vrlo važnom osobom. Ne zaboravite: eliminisali smo vođstvo u prvoj, drugoj i uglavnom trećoj fazi. Ali pregovaramo sa čovjekom za kojeg vjerujem da je najpoštovaniji i lider, znate, situacija je malo teška, svi su eliminisani".
Upitan da li SAD razgovaraju sa Hameneijem, Tramp je rekao: "Ne, ne sa vrhovnim vođom. Nismo se čuli sa njegovim sinom. Povremeno se pojavi neka izjava, ali ne znamo ni da li je živ“, dodao je Tramp.
Modžtaba Hamenei nije viđen u javnosti otkako je prije dvije sedmice imenovan za vrhovnog vođu, nakon što je izraelski vazdušni napad ubio njegovog oca i prethodnika Alija Hameneija, što je dodatno podstaklo spekulacije o njegovom zdravstvenom stanju. Tramp je i prije njegovog izbora jasno stavio do znanja da ga smatra neprihvatljivim izborom.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je u nedjelju razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i izrazio zabrinutost zbog najavljenih napada na iranske elektrane, prenosi Gardijan.
"Zahvalan sam što je danas rekao da ih odlaže za još pet dana i da sada otvara mogućnost za neposredan i direktan kontakt sa iranskim rukovodstvom", rekao je Merc na konferenciji za novinare u Berlinu.
Izraelske odbrambene snage (IDF) objavile su na mreži Iks da su pokrenule novi talas napada u Teheranu.
"Izraelske odbrambene snage upravo su započele još jedan talas udara usmjerenih na infrastrukturu iranskog režima širom Teherana", navodi se u objavi.
Iranska novinska agencija Mehr prenijela je saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Irana u kojem se navodi da su izjave Donalda Trampa dio napora da se smanje cijene energije i kupi vrijeme za sprovođenje njegovih vojnih planova.
"Da, postoje inicijative regionalnih zemalja da se smanje tenzije, i naš odgovor na sve njih je jasan: mi nismo strana koja je započela ovaj rat i svi ovi zahtjevi treba da budu upućeni Vašingtonu“, saopštilo je iransko Ministarstvo.
Portal Aksios prošle sedmice je objavio da Sjedinjene Američke Države razmatraju planove za zauzimanje ili blokadu strateški važnog iranskog ostrva Harg, kako bi izvršile pritisak na Teheran da ponovo otvori Hormuški moreuz. Kontingent od nekoliko hiljada američkih mornara i marinaca upućen je ka Bliskom istoku, što je podiglo očekivanja da bi uskoro mogla početi nova faza rata.
Olakšanje je na finansijskom tržištu pošto je predsjednik Donald Tramp rekao da su Sjedinjene Države razgovarale s Iranom o mogućem okončanju rata, uprkos iranskom poricanju da se razgovara.
Cijene nafte naglo padaju, zasad skoro 8 odsto, a cijene akcija skaču na Volstritu nakon velikih gubitaka u drugim dijelovima svijeta prije Trampove objave.
Cijene nafte su takođe odmah promijenile smjer i nakratko pale za čak 10 odsto.
Referentna američka sirova nafta pala je za 5,38 dolara na 92,85 dolara po barelu.
Sirova nafta Brent, međunarodni standard, pala je za 5,94 dolara na 106,25 dolara po barelu.
Indeks Njujorške berze S&P 500 skočio je za 1,4 odsto ka svom najboljem danu od prije početka rata. Industrijski prosjek Dau Džonsa porastao je za 832 poena, a kompozitni Nasdak za 1,7 odsto.
Francuski CAC 40 porastao je za 1,2 odsto, dok je njemački DAX porastao za 0,8 odsto. Britanski FTSE 100 je neznatno porastao.
Prije Trampove objave, japanski referentni Nikei 225 pao je za 3,5 odsto, na Tajvanu Taieks je pao za 2,5 odsto, australijski S&P/ASX 200 pao je za 0,7 odsto, južnokorejski Kospi pao je za 6,5 odsto, hongkonški Hang Seng pao je za 3,5 odsto, a šangajski kompozitni indeks za 3,6 odsto.
Nekoliko hiljada ljudi je poginulo širom Bliskog istoka od početka ofanzive koju su 28. februara pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael protiv Irana, prenijela je danas britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Agencija je predstavila pregled broja žrtava po zemljama izazvanih sukobom koji se proširio na Liban i zahvatio države Zaliva koje su bile meta iranskih napada. Rojters nije bio u mogućnosti da potvrdi broj žrtava iz nezavisnih izvora.
Po podacima koje je u srijedu objavila američka nevladina organizacija Human Rights Activists News Agency, poginulo je 3.230 ljudi, uključujući 1.406 civila, među kojima najmanje 210 djece.
Nevladina organizacija navodi da njeni podaci dolaze iz izvještaja sa terena, lokalnih kontakata, medicinskih i izvora za hitne slučajeve, mreža civilnog društva, javno dostupnih dokumenata i zvaničnih saopštenja.
Prema posljednjim podacima koje su prošle nedjelje objavili državni mediji, najmanje 1.270 ljudi je poginulo, uključujući 40 u izraelskom vazdušnom napadu na stambenu četvrt u Teheranu.
Iranski ambasador u Ujedinjenim nacijama Amir Said Iravani izjavio je 6. marta da je u ratu poginulo najmanje 1.332 civila.
Iranska vojska je navela da su 104 osobe poginule nakon što je američka podmornica potopila iranski ratni brod kod obale Šri Lanke 4. marta.
Najmanje 1.029 ljudi je poginulo u izraelskim vazdušnim napadima od 2. marta, prema libanskim vlastima. Svjetska zdravstvena organizacija navela je da je među njima više od 100 djece.
Najmanje 60 ljudi je poginulo, prema iračkim zdravstvenim zvaničnicima.
Većina njih pripada Snagama narodne mobilizacije, šiitskoj oružanoj grupi.
Član posade, strani državljanin, ubijen je u napadu na tankere za naftu u blizini iračke luke, prema zvaničnicima lučke bezbjednosti.
Petnaest civila je poginulo, uključujući devet u iranskom raketnom napadu na Bejt Šemeš, blizu Jerusalima, 1. marta, prema saopštenju nacionalne službe za vanredne situacije Magen David Adom.
Izraelska vojska je saopštila da su dva vojnika poginula u južnom dijelu Libana. To su prve žrtve u njenim redovima od obnavljanja neprijateljstava sa Hezbolahom prošle nedjelje, nakon što je ta grupa napala Izrael u znak podrške Iranu.
Vojska navodi da je u jednom od njihovih artiljerijskih napada greškom poginuo izraelski poljoprivrednik blizu libanske granice, što ga čini prvim izraelskim civilom poginulim u sukobu sa Libanom, koji se odvija uporedo sa ratom u Iranu.
Četiri palestinske žene su poginule u iranskom raketnom napadu na Zapadnoj obali.
Dvije osobe su poginule u dva napada Irana, prema saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova. Jedan od napada bio je usmjeren na stambenu zgradu u glavnom gradu Manami.
Šest ljudi je poginulo u iranskim napadima. Među njima su dva oficira Ministarstva unutrašnjih poslova i dva vojnika kuvajtskih oružanih snaga, prema saopštenju vlasti.
Dvije osobe su poginule u napadu dronom u industrijskoj zoni provincije Sohar, što su prve žrtve u toj zemlji, u kojoj su se prije početka sukoba vodili posrednički pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Jedna osoba je poginula nakon što je projektil pogodio tanker za naftu MKD VYOM pod zastavom Maršalskih Ostrva, kod obale Maskata, glavnog grada Omana.
Osam ljudi je poginulo u iranskim napadima, uključujući dva vojnika, prema saopštenju Ministarstva odbrane.
Dvije osobe su poginule pošto je projektil pogodio stambenu zonu u gradu Al-Hardž, jugoistočno od glavnog grada Rijada.
Četiri osobe su poginule pošto je iranski projektil pogodio stambenu zgradu u južnom gradu Suvajdi, prema državnoj novinskoj agenciji SANA.
Francuski vojnik je poginuo, a šest ih je ranjeno u napadu dronom na kurdsku vojnu bazu u regionu Erbila u Iraku, saopštile su francuske vlasti.
Ukupno je poginulo 13 pripadnika vojske, prema njihovim podacima: sedam u borbi tokom operacija protiv Irana i šest, svi članovi posade, kada se američki vojni avion za snabdijevanje gorivom u letu KC-135 srušio na zapadu Iraka.
Protivvazduhoplovna odbrana Ujedinjenih Arapskih Emirata danas je oborila sedam balističkih projektila i 16 dronova poslatih iz Irana, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.
Ministarstvo je navelo da su iranski napadi i dalje u toku.
Od početka napada Irana, odbrana Emirata je oborila 1.789 iranskih dronova, 352 balistička projektila i 15 krstarećih raketa.
U napadima Irana do sada su poginula dva pripadnika Oružanih snaga Emirata i šest Pakistanaca, Nepalaca, Bangladešana i Palestinaca.
Povrijeđena je ukupno 161 osoba iz gotovo 30 zemalja svijeta, navelo je Ministarstvo.
Japan ne razmatra da traži dozvolu od Irana za prolaz japanskih tankera za naftu kroz Ormuski moreuz, izjavio je japanski ministar vanjskih poslova Tošimicu Motegi.
Na pitanje o mogućem zahtjevu Tokija Teheranu da se dozvoli prolaz japanskim brodovima, Motegi je za japanske medije odgovorio da se trenutno ne razmišlja o tome.
Njegova izjava dolazi nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči u petak rekao za Kjodo njuz da je Iran spreman da garantuje bezbjedan prolaz Japanu.
Japan se u velikoj mjeri oslanja na uvoz sirove nafte sa Bliskog istoka, od koje većina prolazi kroz Ormuski moreuz.
U intervjuu za Kjodo njuz, Aragči je negirao da je moreuz zatvoren.
„Moreuz je zatvoren samo za brodove koji pripadaju našim neprijateljima – zemljama koje nas napadaju. Što se tiče drugih zemalja, njihovi brodovi mogu da pređu Ormuski moreuz“, rekao je iranski ministar.
Iranci blokiraju taj strateški moreuz od američko-izraelskih napada na njihovu zemlju započetih 28. februara.
Kina je danas upozorila na rizik da situacija na Bliskom istoku izmakne kontroli ako američki predsjednik Donald Tramp sprovede svoju prijetnju da uništi iranske elektrane.
Tokom redovne konferencije za novinare, portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lin Đijen ponovio je poziv Kine na hitan prekid vatre.
„Upotreba sile će samo dovesti do začaranog kruga razmjene napada“, rekao je Lin.
Kao ekonomski i politički partner Irana, Kina je oštro osudila napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela koji su počeli 28. februara.
Kina je takođe implicitno kritikovala iranske napade na zemlje u regionu i blokadu Ormuskog moreuza.
Ona diskretno radi na smirivanju tenzija putem diplomatskih kanala, piše pariški list Mond (Le Monde).
Izraelska vojska je saopštila da izvodi napade u Teheranu, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da su Sjedinjene Američke Države i Iran održali razgovore i da će odložiti sve napade na elektrane i energetsku infrastrukturu.
Iranska novinska agencija Tasnim je, pozivajući se na iranskog zvaničnika, prenijela da se Hormuški moreuz neće vratiti na stanje prije rata i da će energetska tržišta ostati nestabilna, dodajući da pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama nisu u toku.
Tasnim je objavio da je američki predsjednik Donald Tramp odustao od napada na ključnu iransku infrastrukturu usljed pritiska finansijskih tržišta, upozoravajući da će Teheran nastaviti da se brani sve dok ne postigne odvraćanje, prenosi Rojters.
Iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na neimenovani izvor, prenijela je da nema direktnih niti indirektnih komunikacija sa Sjedinjenim Američkim Državama, uprkos izjavi američkog predsjednika Donalda Trampa o „produktivnim“ razgovorima sa Teheranom.
Fars je takođe naveo da je Tramp odustao od gađanja iranskih elektrana nakon što je Iran upozorio da će, kao odgovor, ciljati elektrane širom Zapadne Azije, prenosi Rojters.
Ministar vanjskih poslova Omana izjavio je da ta zemlja intenzivno radi na obezbjeđivanju bezbjednog prolaza kroz Hormuški moreuz, upozoravajući da rat već uzrokuje široku ekonomsku štetu koja bi se mogla dodatno pogoršati ako se nastavi.
Dodao je da, bez obzira na stavove o Iranu, sukob nije nastao krivicom Teherana, prenosi Rojters.
Oman je posredovao u nuklearnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana prije nego što su Vašington i Izrael pokrenuli napade na Teheran 28. februara.
Predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države imale dobre i produktivne razgovore s Iranom i da će narediti vojsci da odloži sve vojne napade na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu, prenosi Rojters.
Iranski Savjet za odbranu zaprijetio je da će postaviti pomorske mine kako bi blokirao cio Zaliv ukoliko iranske obale ili ostrva budu napadnuti, javlja novinska agencija Fars.
"Svaki pokušaj neprijatelja da napadne iranske obale ili ostrva prirodno će, i u skladu sa uobičajenom vojnom praksom, dovesti do toga da svi pristupni pravci i komunikacione linije u Persijskom zalivu i duž obale budu minirani različitim vrstama pomorskih mina, uključujući plutajuće mine koje se mogu pustiti sa obale", navodi se u saopštenju.
"U tom slučaju, cio Persijski zaliv će se praktično na duže vrijeme naći u situaciji sličnoj onoj u Hormuškom moreuzu. Ovoga puta, uz Hormuški moreuz, praktično će biti blokiran cio Persijski zaliv, a odgovornost za to snosiće strana koja prijeti", saopšteno je.
Iran je dozvolio nekim prijateljskim zemljama, uključujući Kinu, Indiju i Pakistan, da obezbijede bezbjedan prolaz svojim brodovima kroz moreuz, ali ga je za druge praktično zatvorio napadima na brodove i, prema izvještajima, postavljanjem mina u plovnom putu, što je izazvalo veliku krizu na globalnim energetskim tržištima.
Prema izvještajima, SAD razmatraju planove da zauzmu ili blokiraju strateški važno iransko ostrvo Harg kako bi izvršile pritisak na Teheran da ponovo otvori taj vitalni plovni put, što bi predstavljalo veliku eskalaciju američko-izraelskog rata.
Američki predsjednik Donald Tramp, koji je suočen s domaćim pritiskom dok cijene nafte rastu, upozorio je kasno u subotu da će SAD "sravniti sa zemljom" iranske elektrane ako moreuz ne bude otvoren prije isteka roka od 48 sati .
Prema navodima grupe za praćenje interneta NetBlocks, potpuni prekid interneta u Iranu ušao je u 24. dan.
"Sada je 24. dan prekida interneta u Iranu, a ova mjera traje već 552 sata, što je svrstava među najteže zabilježene u bilo kojoj zemlji. Međunarodna povezanost i dalje nije dostupna široj javnosti, dok vlasti održavaju selektivnu bijelu listu za pristup globalnom internetu", piše u objavi.
"Bijela lista" omogućava nekim zvaničnicima i institucijama da nastave da koriste internet, dok je on blokiran za širu javnost.
Oni koji nemaju pristup Starlinku ili drugim načinima komunikacije – koji su često skupi – odsječeni su ne samo od spoljnog svijeta, već prekid interneta ozbiljno ograničava i mogućnost Iranaca da međusobno komuniciraju, što, na primjer, znatno otežava mobilizaciju, prenosi Gardijan.
Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštilo je jutros da njihova protivvazdušna odbrana odgovara na dolazeće raketne i dronske "prijetnje" iz Irana. Nije bilo neposrednih izvještaja o povrijeđenima ili stradalima.
Ministarstvo je juče saopštilo da je od početka rata, koji je pokrenut ubistvom bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija u zajedničkim američko-izraelskim vazdušnim udarima 28. februara, a što je potom izazvalo iranske napade širom Zalivskog regiona, odgovorilo na 1.773 drona, 345 balističkih raketa i 15 krstarećih projektila.
Rusija se protivi bilo kakvoj blokadi Hormuškog moreuza, ali smatra da takva pitanja treba posmatrati u kontekstu šire globalne situacije, objavio je Interfaks, pozivajući se na rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) konsultuje se sa vladama u Aziji i Evropi o mogućem dodatnom puštanju nafte iz zaliha "ako bude potrebno" zbog rata u Iranu, rekao je izvršni direktor Fatih Birol.
"Ako bude potrebno, naravno da ćemo to uraditi. Pratimo uslove, analiziraćemo i procijeniti tržišta i razgovarati sa našim državama članicama", rekao je Birol u Nacionalnom pres klubu u Kanberi, na početku svjetske turneje.
Države članice IEA dogovorile su 11. marta da puste rekordnih 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi kako bi ublažile skok globalnih cijena sirove nafte. To povlačenje predstavljalo je 20 odsto ukupnih zaliha.
Birol je rekao da neće postojati određeni nivo cijene sirove nafte koji bi automatski pokrenuo novo puštanje rezervi.
"Puštanje zaliha pomoći će da se tržišta umire, ali to nije rješenje. Samo će pomoći da se ublaži bol u ekonomiji".
Direktor IEA započeo je svjetsku turneju u Kanberi jer je, kako je rekao, azijsko-pacifički region na prvoj liniji naftne krize, s obzirom na njegovu zavisnost od nafte i drugih ključnih proizvoda poput đubriva i helijuma koji prolaze kroz Hormuški moreuz.
Nakon sastanka sa australijskim premijerom Entonijem Albanizijem, Birol će kasnije ove sedmice otputovati u Japan, uoči sastanka Grupe sedam.
Krizu na Bliskom istoku opisao je kao „veoma ozbiljnu“ i goru od dva naftna šoka iz 1970-ih, zajedno sa uticajem rata između Rusije i Ukrajine na gas.
Rat protiv Irana uklonio je 11 miliona barela nafte dnevno iz globalnog snabdijevanja, više nego dva prethodna naftna šoka zajedno.
"Najvažnije pojedinačno rješenje ovog problema jeste otvaranje Hormuškog moreuza", rekao je on.
"Donosioci odluka širom svijeta nijesu dobro shvatili dubinu problema", rekao je, objašnjavajući svoju odluku da počne javno da govori tri sedmice nakon početka rata.
Dodao je da je povlačenje rezervi samo dio onoga što IEA može da uradi.
Mjere koje je IEA predložila, poput snižavanja ograničenja brzine ili uvođenja rada od kuće, smanjile su potrošnju energije kada su primijenjene u Evropi 2022. godine, ali svaka zemlja će morati sama da odluči kako da na najbolji način sprovede uštedu goriva, rekao je Birol.
On je rekao da, iako su australijske zalihe tečnih goriva ispod nivoa propisanog pravilima IEA, sadašnja vlada učinila mnogo da ih poboljša i da je 30 dana zaliha dizela "ozbiljna brojka".
Britanski premijer Kir Starmer trebalo bi da danas predsjedava hitnim sastankom o ekonomskim posljedicama rata u Iranu, kojem će prisustvovati i ministarka finansija Rejčel Rivs i guverner Banke Engleske Endru Bejli, saopštila je britanska vlada.
Finansijska tržišta suočavaju se sa još jednom turbulentnom sedmicom nakon što je Iran saopštio da će gađati energetske i vodovodne sisteme svojih susjeda u Zalivu ako Donald Tramp sprovede prijetnju da će "sravniti sa zemljom" iranske elektrane ukoliko Teheran u potpunosti ne otvori ključni Hormuški moreuz.
Velika Britanija ovo prati s posebnom zabrinutošću, prenosi Rojters. Velika zavisnost zemlje od uvoznog prirodnog gasa, uporno visoka inflacija i prenapregnute javne finansije doveli su do mnogo oštrijeg pada vrijednosti britanskih državnih obveznica nego kod međunarodnih pandana.
"Teme koje bi trebalo da budu obuhvaćene su ekonomski uticaj krize na porodice i preduzeća, energetska bezbjednost i otpornost industrije i lanaca snabdijevanja, uz međunarodni odgovor", saopštilo je britansko ministarstvo finansija.
Prisustvovaće i ministarka vanjskih poslova Ivet Kuper i ministar energetike Ed Miliband.
Rivs je rekla da je prerano govoriti kakav će biti uticaj rata na britansku ekonomiju i odbila je pozive za široke mjere pomoći domaćinstvima zbog troškova života, navodeći umjesto toga da se razmatra ciljanija podrška.
Energetski cjenovni šok prijeti da ponovo pogura britansku stopu inflacije naviše – prema procjenama nekih ekonomista, možda i do pet odsto kasnije ove godine – i zada još jedan udarac ekonomiji slabog rasta.
