Nastavljen trend pada broja noćenja, privrednici upozoravaju da se problemi ne rješavaju i da treba što prije reagovati zbog dešavanja na Bliskom istoku.
Iz NTO navode da Crna Gora može biti alternativa za Bliski istok, ali i da globalna inflacija utiče na cijenu ponude Iz Privredne komore upozoravaju da su kraći boravci turista globalni trend, ali da na to utiču i domaći problemi i institucionalna neefikasnost
Nakon dvije godine uzastopnog pada broja noćenja, crnogorski turizam nalazi se pred novim izazovima – ratom na Bliskom istoku, rastom cijena goriva, posebno avio-goriva i avionskih karata, i moguće opšte inflacije i rasta troškova u osvit ljetnje sezone.
Broj noćenja predstavlja glavni turistički parametar, a brojke zabrinjavaju – u Crnoj Gori je lani registrovano 15,36 miliona noćenja turista u svim vidovima smještaja, što je za 230 hiljada manje nego u 2024. godini, a za milion manje nego 2023. U odnosu na 2023. godinu, broj noćenja u kolektivnom smještaju prošle godine povećan je za 60 hiljada, na 5,18 miliona, ali je u privatnom smještaju došlo do pada od 1,1 milion, na 10,17 miliona.
Iz Ministarstva turizma nisu odgovorili na pitanja “Informacije CG” o očekivanjima i mogućim uticajima rata na Bliskom istoku na predstojeću ljetnju sezonu “tešku” oko milijardu eura.
Ukupan uticaj turizma procjenjuje se na četvrtinu ukupnog godišnjeg BDP-a…
Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović kazao je za “Informacije CG” da kraći boravak gostiju postaje globalni trend, ali da na njega utiču i domaći problemi, institucionalna neefikasnost i da se mora poboljšati kvalitet ukupne destinacije, povećati raznolikost ponude i da cijene prate kvalitet onoga što se nudi.
Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) navode da je do pada noćenja došlo zbog smanjenja broja turista sa ruskog tržišta u protekle dvije godine, a da sa ostalih postoji rast od 0,4 odsto. Navode da su i pored ograničenog budžeta za promociju ovogodišnje sezone održali marketinške aktivnosti na 20 tržišta, na 18 međunarodnih turističkih sajmova i organizovali posjete više od 160 turoperatora i agenata.
Navode da Crna Gora, kao mirna i bezbjedna destinacija, može biti alternativa značajnom broju turista koji su planirali boravak u regiji Bliskog istoka, ali da će istovremeno rast cijena, naročito avio-goriva i karata, biti problem u pripremi sezone, određivanju cijena i mogućem riziku od krize u avio-industriji.
Jovović je “Vijestima” kazao da Crna Gora u prethodnom periodu bilježi oscilacije u ključnim turističkim indikatorima, ali da je jasno vidljiv trend skraćivanja boravka.
“Sve češće imamo situaciju da rast dolazaka ne prati isti intenzitet rasta noćenja, što ukazuje na promjenu ponašanja turista. To govori da se ne radi o kratkoročnom poremećaju, već o kombinaciji promjene navika gostiju na globalnom nivou i nedovoljne prilagođenosti našeg turističkog modela tim promjenama. Gosti danas putuju češće, ali ostaju kraće, i to postaje dominantan obrazac. Odbor za turizam PKCG ukazuje da se ovaj trend neće promijeniti sam od sebe. Očekujemo određenu stabilizaciju u 2026. godini, ali bez suštinskog oporavka ako ne promijenimo pristup. Ključno pitanje za Crnu Goru više nije broj dolazaka, već kvalitet turističkog prometa – odnosno dužina boravka i potrošnja po gostu. Rast dolazaka sam po sebi više nije dovoljan pokazatelj uspješnosti, ukoliko ga ne prati duži boravak i veća potrošnja”, kazao je Jovović.
On kaže da analize jasno pokazuju da postoji globalni trend kraćih putovanja, ali i da naši domaći problemi imaju značajan uticaj na smanjivanje broja noćenja.
“Nedostatak sadržaja, neintegrisana ponuda i sve izraženiji nesklad između cijene i kvaliteta direktno utiču na dužinu boravka. Odbor za turizam PKCG već duže upozorava da Crna Gora ne može graditi konkurentnost samo na prirodnim resursima. Moramo otvoreno reći da gost danas nema dovoljno razloga da produži boravak, posebno van glavne sezone. Rješenje nije samo u daljem povećanju kapaciteta, već u razvoju sadržaja, povezivanju primorja i sjevera i podizanju kvaliteta usluge. Bez toga ćemo ostati destinacija kratkih boravaka”, kazao je Jovović.
Na pitanje kako ocjenjujete opštu pripremljenost Crne Gore za novu turističku sezonu, kazao je da je, formalno gledano, pripremljenost na zadovoljavajućem nivou, ali da suštinski i dalje ulazimo u sezonu sa istim izazovima.
“Zadržavanja na granicama koja traju satima, saobraćajni kolapsi na primorju, problemi u komunalnom uređenju i nedostatak radne snage više nijesu izuzetak već pravilo. Odbor za turizam PKCG smatra da se ovdje više ne radi o izazovima, već o kontinuiranoj institucionalnoj neefikasnosti. Sezona se ne priprema u maju i junu, već mnogo ranije, uz jasnu i operativnu koordinaciju svih nivoa vlasti, ali i uz aktivno uključivanje turističke privrede i svih ključnih činilaca koji utiču na kvalitet turističkog proizvoda. Ako turizam učestvuje sa oko četvrtine ukupne ekonomije, onda mora imati status strateške grane u praksi”, naveo je Jovović.
Ističe da geopolitičke krize, kakva je sada na Bliskom istoku, po pravilu preusmjeravaju turističku potražnju ka stabilnijim i bezbjednijim destinacijama.
“Crna Gora u tom smislu ima određenu prednost kao stabilna i bezbjedna destinacija, što je u ovakvim okolnostima znažajan potencijal. Međutim, iskustvo pokazuje da često kasnimo u reakciji. Odbor za turizam PKCG upozorava da se takve prilike moraju koristiti brzo i ciljano. Možemo biti alternativa, ali samo ako imamo spremne promotivne kampanje, adekvatnu avio-dostupnost i konkurentnu ponudu. U suprotnom, taj potencijal će preuzeti druge destinacije koje će biti operativno efikasnije”, naveo je Jovović.
On kaže da je uticaj krize već vidljiv i da rast cijena energenata i inflacija povećavaju troškove poslovanja u cijelom turističkom sektoru.
“Međutim, dodatni izazov Crne Gore je što rast cijena često nije praćen rastom kvaliteta. Odbor za turizam jasno poručuje da tržište više ne prihvata takav odnos. Privreda je već suočena sa izborom između povećanja cijena i pada tražnje ili smanjenja profitabilnosti. Bez unapređenja kvaliteta i jasne cjenovne politike, gubi se konkurentnost u odnosu na druge mediteranske destinacije. Rast cijena avio-goriva već utiče na povećanje cijena karata kroz različite takse i korekcije. To direktno utiče na dostupnost destinacije, posebno za udaljenija tržišta. Crna Gora u tom segmentu ima dodatni izazov – nedovoljno razvijenu i stabilnu avio-mrežu. Odbor za turizam kontinuirano ukazuje da bez ozbiljne i dugoročne politike avio-dostupnosti nema održivog rasta turizma. Ako nemate dostupnost, nemate ni tržište. Zato pitanje avio-povezanosti mora biti jedno od ključnih pitanja turističke i ekonomske politike”.
Iz NTO-a navode da je analiza podataka o noćenjima ukazala da su gosti iz Rusije prosječno boravili 13 dana, što je bilo gotovo dvostruko više u odnosu na prosjek gostiju sa drugih tržišta.
“Potrebno je naglasiti, da, paralelno sa ovom specifičnom situacijom, postoje i globalni trendovi skraćenja boravka turista u destinaciji. Istraživanja Evropske komisije ukazuju da turisti sve češće biraju kraće boravke, najčešće u trajanju od četiri do pet dana. Kao jedan od glavnih razloga navodi se ograničeno vrijeme, posebno kod mlađih generacija, ali i ekonomska neizvjesnost i geopolitički faktori. Dodatno, izvještaji Evropske turističke komisije (ETC) pokazuju da rast cijena putovanja ima dvostruki efekat, podstiče interesovanje za vansezonska putovanja i alternativne destinacije, ali istovremeno dovodi i do skraćenja boravaka. Ipak, važno je naglasiti da potražnja za putovanjima ostaje stabilna, a potrošnja turista raste brže od broja dolazaka, što otvara prostor za fokus na kvalitet, a ne samo na kvantitet.”
Ističu da kontinuirano rade na tome da turisti duže borave, a da je fokus na diverzifikaciji ponude i razvoju cjelogodišnjih turističkih proizvoda, kako bi se smanjila sezonalnost i obogatilo iskustvo boravka u Crnoj Gori.
“Posebna pažnja posvećena je unapređenju kvaliteta, koji je ključan za produženje boravka i veću potrošnju turista. U tom pravcu realizujemo projekte poput integralnog upravljanja kvalitetom u destinaciji, uvođenja standarda u turizmu kroz program ’Montenegro Quality’, kao i brojne edukacije za turističku privredu. Cilj ovih aktivnosti je stvaranje konkurentnije i održivije turističke ponude koja će motivisati goste da se duže zadrže i ponovo vrate u Crnu Goru”, kazali su iz NTO-a.
Navode da ohrabruje činjenica da se Crna Gora tokom cijele godine kontinuirano nalazi među TOP 10 najbolje ocijenjenih destinacija u mjesečnim izvještajima Evropske komisije za putovanja, na osnovu ocjena posjetilaca na onlajn platformama.
Situacija na Bliskom istoku, kako su kazali, unosi dozu neizvjesnosti i u ovom trenutku teško je precizno predvidjeti dalji razvoj događaja i njihov puni uticaj na turističku sezonu.
“Prema analizi Evropske komisije za putovanja (ETC), trenutni uticaj konflikta više se ogleda kroz poremećaje u avio-saobraćaju i rast troškova nego kroz pad same tražnje. Ključno je da, za sada, nema smanjenja interesovanja za putovanja u Evropu, već dolazi do preusmjeravanja turističkih tokova, pri čemu evropske destinacije mogu imati i rast potražnje jer se percipiraju kao sigurne i stabilne. U tom kontekstu, Crna Gora ima potencijal da bude jedna od alternativa turistima koji odustaju od putovanja u pogođene regione. Već se bilježi preusmjeravanje tražnje ka evropskim destinacijama, posebno onima koje nude kombinaciju sigurnosti, prirode i dobrog odnosa cijene i kvaliteta, što su elementi na kojima Crna Gora može graditi svoju poziciju. Ipak, važno je naglasiti da će dalji efekti u velikoj mjeri zavisiti od trajanja i intenziteta konflikta, a posebno u kontekstu ekonomske krize koja može imati dugoročne efekte na turističke tokove. U kratkom roku moguće su oscilacije u potražnji i dodatni pritisci kroz rast cijena i ograničenja u avio-saobraćaju”, naveli su iz ove organizacije.
Turistički poslenik Dragan Purko Ivančević kazao je za "Informacije CG" da bi se ratna dešavanja na Bliskom istoku mogla pozitivno odraziti na ovogodišnju sezonu, ukoliko bi država uradila ono što već uveliko rade susjedne zemlje, Albanija i Hrvatska.
"Vlada bi trebalo da okupi turoperatore i agencije koje već imaju aranžmane i avio-prevoznike kako bi napravili veliku akciju da one turiste koji su namjeravali da odmore provedu u destinacajama koje su sada ratom zahvaćene preusmjerimo u Crnu Goru. Na nedavnom sajmu turizma u Berlinu ovo područje Mediterana, kome mi pripadamo, ocijenjeno je kao stabilno i zato je potrebno da se država uključi kako bi zahvatili dobar dio kolača sa zapadnoevropskog tržišta. Konkurencija to uveliko radi. Bilo bi bolje da se što prije organizuje takva akcija, nego što se prave kokteli po zemljama trećeg svijeta odakle nam je broj gostiju na nivou statističke greške", kazao je Ivančević.
Iz NTO kažu da je potražnja u turizmu u velikoj mjeri pod uticajem troškova putovanja, a da rast cijena goriva i inflacija imaju uticaj i na cijene turističkih usluga.
“Već se bilježi rast cijena avio-goriva, što se postepeno preliva i na sektor turizma. To znači da postoji pritisak na povećanje cijena usluga, posebno u segmentima koji direktno zavise od transporta i energije, iako će intenzitet tog rasta zavisiti od trajanja krize i reakcije tržišta. Prema analizi ETC-a, avio-kompanije su počele da povećavaju cijene karata usljed rasta troškova goriva, ali i poremećaja u rutama i produženja letova zbog izbjegavanja konfliktnog područja. Ovo može imati indirektan uticaj na dostupnost destinacija poput Crne Gore.”
Ukazuju da će efekti na avio-dostupnost Crne Gore zavisiti od daljeg razvoja situacije, ali i od sposobnosti destinacije da ostane konkurentna i atraktivna avio-kompanijama i putnicima.
