UŽIVO Tramp: Dobre šanse da postignemo dogovor u ponedjeljak, slali smo oružje Kurdima za demonstrante u Iranu

Dobitnik Nobelove nagrade za mir i bivši generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed El-Baradej pozvao je danas međunarodnu zajednicu da zaustavi „ludilo“ američkog predsjednika Donalda Trampa.

„Vladama zemalja Zaliva: još jednom, molim vas, učinite sve što je u vašoj moći prije nego što ovaj ludak (Tramp) pretvori region u vatrenu loptu“, napisao je El-Baradej na platformi Iks (X) na arapskom.

U drugoj poruci na engleskom jeziku na istoj društvenoj mreži, bivši šef IAEA podijelio je izjavu u kojoj je Tramp dao Iranu rok do ponedjeljka da postigne sporazum ili ponovo otvori strateški Ormuski moreuz, ili će se suočiti sa „paklom“.

„Zar se ništa ne može učiniti da se zaustavi ovo ludilo?!“, napisao je El-Baradej, obraćajući se Ujedinjenim nacijama, kineskoj i ruskoj vladi, Evropskom savjetu i francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu.

Mohamed El-Baradej, 83-godišnji bivši egipatski državnik, bio je na čelu IAEA od 1997. do 2009. godine, tokom kojih je vodio brojne ključne pregovore sa Iranom o njegovom nuklearnom programu.

On i njegova organizacija su 2005. godine zajednički dobili Nobelovu nagradu za mir za napore u promociji mirnodopske upotrebe atomske energije.

Iranske vlasti saopštile su danas da su tri osobe poginule u američko-izraelskim napadima na granici sa Azerbejdžanom, javila je iranska agencija Tasnim.

Napadi su se dogodili u provinciji Ardabil, na krajnjem sjeverozapadu Irana, blizu granice sa Azerbejdžanom.

Ti napadi, u kojima su ranjene tri osobe, dogodili su se u selu Džafarabad, koje se nalazi na granici, i u selu Germi, oko deset kilometara od Azerbejdžana, saopštile su lokalne vlasti.

Iran već dugo optužuje Izrael, glavnog dobavljača oružja Bakuu, da koristi azerbejdžansku teritoriju za sprovođenje obavještajnih operacija i navodnih napada.

U junu 2025. godine, Baku je uvjerio Teheran da azerbejdžanska teritorija neće biti korišćena za napad na Iran, poslije prvih velikih američko-izraelskih vazdušnih napada.

Početkom marta, nekoliko dronova srušilo se u azerbejdžanskoj oblasti Nahičevan. Baku je optužio Teheran da je odgovoran, što je Iran negirao, kriveći Izrael.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u razgovoru za Foks njuz da je Amerika slala oružje kurdskim snagama s namjerom da ono završi kod demonstranata u Iranu, čime je, kako se ocjenjuje, potvrdio ranije medijske navode.

Novinar Trej Jingst prenio je da mu je Tramp tokom telefonskog intervjua rekao: „Poslali smo mnogo oružja. Slali smo ga preko Kurda“, dodajući da predsjednik vjeruje da su Kurdi to oružje zadržali.

Prema izvještaju CNN iz prošlog mjeseca, Sjedinjene Države su naoružavale kurdske grupe s ciljem podsticanja pobune u Iranu. Plan je, kako se navodi, bio da se kurdske snage sukobe s iranskim, čime bi se otvorio prostor za masovnije proteste civilnog stanovništva.

Američki ministar odbrane Pit Hegset tada je izjavio da ciljevi SAD nisu zasnovani na naoružavanju bilo koje konkretne grupe, dodajući da su upoznati s aktivnostima drugih aktera, ali da njihova strategija nije usmjerena na takve poteze.

Američki vojni zvaničnik otkrio je istraživačkom novinaru Majklu Vajsu detalje o akciji spasavanja člana posade američkog borbenog aviona F-15, oficira za upravljanje naoružanjem, koja je izvedena u izuzetno teškim uslovima na planinskom području u Iranu, prenosi Gardijan.

Kako navodi Vajst u objavi na Iksu, oficir se krio na planinskom vrhu, nakon što se katapultirao nekoliko kilometara sjeverozapadno od te lokacije. U međuvremenu, američke snage su improvizovale pistu za slijetanje, na koju su sletjela dva transportna aviona tipa C-130, uz podršku četiri helikoptera tipa MH-6 „Little Bird“.

Jedan od helikoptera uspio je da stigne do planinskog vrha, preuzme spašenog oficira i prebaci ga nazad na improvizovani aerodrom.

Međutim, operacija se dodatno zakomplikovala kada su se stajni trapovi oba aviona C-130 zaglavili u zemlji, zbog čega nisu mogli da polete. Nakon nekoliko sati, u pomoć su poslati dodatni avioni, pa su tri letjelice tipa Daš-8 specijalnih operacija evakuisale spašenog oficira i oko 100 pripadnika osoblja uključenog u akciju.

Cijena operacije procjenjuje se na oko 300 miliona dolara, jer su američke snage bile primorane da napuste dva aviona C-130 i četiri helikoptera. Kako oprema ne bi pala u ruke Irancima, američko ratno vazduhoplovstvo ih je uništilo bombardovanjem na mjestu slijetanja.

Tokom operacije, iranske snage oborile su i dvije bespilotne letjelice tipa MQ-9 „Reaper“.

Američke snage, prema istim izvorima, nisu imale gubitaka, a koristile su bombe i rakete kako bi uništile vozila Iranske revolucionarne garde koja su pokušavala da priđu planinskom području i improvizovanoj pisti.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pohvalio je operaciju koja je dovela do spasavanja nestalog američkog pilota čiji je avion F-15 oboren iznad Irana, prenosi CNN.

„Ova operacija spašavanja potvrđuje sveto načelo: niko se ne ostavlja iza sebe“, rekao je Netanjahu u video-poruci upućenoj predsjedniku SAD Donaldu Trampu.

„To je zajednička vrijednost koja se iznova potvrđuje u istoriji naših zemalja. Kao narod koji je više puta sprovodio hrabre akcije spašavanja, i kao neko ko je ranjen u takvoj misiji i izgubio brata u operaciji Entebe, Izraelci i ja znamo kakvu ste hrabru odluku donijeli“, dodao je Netanjahu.

Ranije danas, izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da ova misija spašavanja potvrđuje blisku saradnju njegove zemlje sa SAD.

Izrael je odgodio neke planirane napade u Iranu kako ne bi ometao operacije potrage i spašavanja, rekao je jedan izraelski zvaničnik za CNN, uz napomenu da je ponuđena i obavještajna podrška, prema riječima dva izraelska izvora.

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovio je da je ponedjeljak rok koji je dao Iranu da postigne dogovor i otvori Hormuški moreuz ili će se suočiti s napadima na energetsku infrastrukturu, u telefonskom razgovoru za Foks njuz sa novinarom Trejem Jingstom.

Irancima koji pregovaraju sa Sjedinjenim Američkim Državama, i koji bi bili dio tog dogovora, ponuđena je ograničena amnestija, rekao je Jingst, pozivajući se na Trampove riječi. Ako ne postignu dogovor sa SAD, Tramp je poručio da bi SAD mogle preuzete iransku naftu, potez za koji je ranije rekao da Amerikanci možda neće imati strpljenja.

Jingst je naveo da mu je Tramp rekao kako Iranci pokušavaju da odgode rok za pregovore, što je, kako je naveo, bio povod za napad na most prošle sedmice. Dodao je i da mu je Tramp rekao da postoji dobra šansa da se postigne dogovor do ponedjeljka, iako iz iranskih zvaničnih izvora nema naznaka da je sporazum blizu.

Tramp je ranije dao Iranu rok do 6. aprila da postigne dogovor ili se suoči s prijetnjama napada na ključnu infrastrukturu, nakon što je prethodni rok produžio za deset dana.

Ranije danas, Tramp je upozorio Iran da će „utorak biti dan elektrana i mostova, sve u jednom, u Iranu. Neće biti ničega sličnog".

Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je novu poruku na svojoj platformi Trut Soušal o spasavanju drugog američkog pilota, navodeći da je Iran bio blizu da pronađe člana posade aviona F-15. Takođe je najavio konferenciju za novinare sa predstavnicima vojske u Ovalnom kabinetu u ponedjeljak.

„Spasili smo teško ranjenog i izuzetno hrabrog člana posade F-15, oficira, duboko iz planina Irana. Iranska vojska ga je intenzivno tražila, u velikom broju, i bila je blizu. On je visoko cijenjeni pukovnik. Ovakve operacije se rijetko izvode zbog opasnosti po ljude i opremu. To se gotovo nikada ne dešava! Druga operacija uslijedila je nakon prve, kada smo spasili pilota usred bijela dana, što je takođe neobično, nakon sedam sati leta iznad Irana. Nevjerovatan primjer hrabrosti i sposobnosti svih učesnika! Održaću konferenciju za novinare sa vojskom u Ovalnom kabinetu u ponedjeljak u 13 časova. Bog blagoslovio naše velike vojne ratnike! Predsjednik Donald Dž. Tramp“, naveo je u objavi.

Kuvajtska naftna korporacija saopštila je da je više njihovih postrojenja bilo meta iranskih napada dronovima danas, što je izazvalo požare i „značajne materijalne gubitke“, prenosi Gardijan.

Navodi se da su pogođena postrojenja Kuvajtske nacionalne naftne kompanije i Kompanije za petrohemijsku industriju. Nema izvještaja o povrijeđenima, a specijalizovani timovi rade na gašenju požara, stoji u saopštenju objavljenom na mreži Iks.

Kuvajtski državni mediji prenose i da su dvije elektrane i postrojenja za desalinizaciju vode pretrpjeli značajnu materijalnu štetu nakon napada iranskih dronova.

U najnovijem izvještaju, objavljenom u nedjelju, Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je da je najmanje 72.292 Palestinaca ubijeno, a 172.073 ranjeno u izraelskim napadima na Gazu od 7. oktobra 2023. godine, prenosi Gardijan.

Najmanje 716 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima od stupanja na snagu primirja u oktobru 2025, prema podacima ministarstva, koje Ujedinjene nacije uglavnom smatraju pouzdanim.

Većina ubijenih su civili, a stvarni broj žrtava vjerovatno je znatno veći zbog velikog broja ljudi koji su i dalje zatrpani pod ruševinama širom Pojasa Gaze.

Lokalne zdravstvene vlasti saopštile su da je u izraelskom vazdušnom napadu ranije danas ubijeno najmanje četvoro Palestinaca na sjeveru Pojasa Gaze. Medicinski izvori navode da je napad bio usmjeren na grupu ljudi u ulici Jafa, u blizini naselja Daradž u gradu Gaza.

U Iranu, agencija Tasnim, pozivajući se na izjavu lokalnog guvernera, prenosi da je najmanje pet osoba poginulo u američko-izraelskim napadima na jugozapadu zemlje tokom operacije spasavanja tada nestalog člana posade američkog aviona F-15.

Guverner planinskih provincija Kohgiluje i Bojer-Ahmad rekao je da je svih pet osoba poginulo nakon napada u području takozvane „Crne planine“ u Kohgilujeu.

Oružane snage Bahreina saopštile su da su njihovi sistemi protivvazdušne odbrane presreli i uništili 466 dronova i 188 projektila od 28. februara, kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države započeli rat serijom napada na Iran.

Libanski državni mediji prenijeli su da je Izrael pogodio zgradu u južnom Bejrutu nakon što je izdao upozorenje za evakuaciju, prenose libanski državni mediji.

„Neprijatelj je gađao označenu zgradu u oblasti Gobeiri, prema Bir Hasanu–Džnahu“, javila je libanska državna novinska agencija.

Ista agencija prenosi da je u izraelskom vazdušnom napadu na mjesto Kfar Hata na jugu Libana poginulo najmanje sedam osoba, uključujući četvorogodišnju djevojčicu.

Takođe se navodi da su u napadu na oblast Džnah, južno od Bejruta, poginule četiri osobe, dok je 39 ranjeno.

Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je Irancima da će u utorak napasti civilnu infrastrukturu ako Ormuski moreuz ne bude otvoren.

U objavi prepunoj psovki, koju je objavio danas, Tramp je poručio da će "ludi kreteni živjeti u paklu", ako vodeni put ne bude otvoren za pomorski saobraćaj i za utorak najavio udare na elektrane i mostove.

Tramp je prije dvije nedjelje zaprijetio novim udarima, ali je dva puta produžio rok Iranu da otvori moreuz, tvrdeći da postoje pozitivni signali u pregovorima sa Iranom.

U javnosti je, međutim, malo znakova napretka u diplomatskom pokušaju okončanja konflikta koji je započet napadom Izraela i SAD na Iran.

Iranska revolucionarna garda preuzela je odgovornost za napade na petrohemijska postrojenja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu i Bahreinu.

Upozorili su da će napadi na američke ekonomske interese biti pojačani ukoliko se ponove napadi na civilne ciljeve u Iranu, prenosi Rojters.

Izrael je pružio obavještajnu pomoć Sjedinjenim Američkim Državama tokom operacije spašavanja pilota aviona oborenog u Iranu i obustavio svoje napade u tom području kako bi olakšao misiju, saopštio je izraelski bezbjednosni zvaničnik, kako prenosi Rojters.

Libanska vojska je saopštila da je jedan vojnik poginuo u izraelskom napadu na jug Libana.

Kuvajtska naftna korporacija saopštila je da je danas pretrpjela „tešku materijalnu štetu“ nakon što je napad iranskog drona izazvao požare u njenim operativnim jedinicama, prenosi Rojters.

U saopštenju piše da nije bilo povrijeđenih, uz dodatak da ekipe trenutno rade na obuzdavanju požara i sprječavanju njegovog širenja na druga postrojenja.

Oman i Iran održali su razgovore na nivou zamjenika ministara vanjskih poslova, kako bi razmotrili opcije za obezbjeđivanje nesmetanog prolaska plovila kroz Hormuški moreuz, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Omana na Iksu.

Do razgovora je došlo nakon što je jedan iranski zvaničnik u četvrtak izjavio da Iran, u saradnji s Omanom, priprema protokol za praćenje saobraćaja u moreuzu kroz koji prolazi oko petine svjetskih zaliha nafte, podsjeća Rojters.

Nekoliko letjelica je uništeno tokom američke misije potrage za pilotom čiji je avion oboren u Iranu, saopštila je Revolucionarna garda, prenosi novinska agencija Tasnim.

„Tokom zajedničke operacije (vazduhoplovstvo, kopnene snage, narodne jedinice, Basidž i policijska komanda), neprijateljske letjelice su uništene“, navela je grupa nakon što je iranska policijska komanda saopštila da je američki avion C-130 oboren na jugu Isfahana, prenosi Rojters.

Portparol Centralnog štaba Hatam al-Anbija, jedinstvene komande iranskih oružanih snaga, rekao je da su među oborenim letjelicama bili vojni transportni avion C-130, kao i dva helikoptera Black Hawk.

Ranije danas, iranska vojska je takođe saopštila da je u istoj pokrajini oborila izraelski dron.

Iran je pogubio dvojicu muškaraca osuđenih zbog pokušaja upada u vojni objekat i pristupa skladištu oružja tokom nemira u januaru, prenio je Mizan, informativni portal iranskog pravosuđa.

Muškarci, identifikovani kao Mohamadamin Biglari i Šahin Vahedparast, bili su među četvoro optuženih u istom predmetu kojima je prijetila smrtna kazna, prema navodima organizacije za ljudska prava Amnesti internešnal, prenosi Rojters.

Vrhovni sud Irana potvrdio je kazne za dvojicu optuženih koji su bili među „izgrednicima koji su nastojali da počine masovno ubistvo“ pokušavajući da ukradu oružje i vojnu opremu, dodaje se.

Prošle sedmice Iran je pogubio Amirhoseina Hatamija (18), osuđenog u istom predmetu koji proističe iz antivladinih protesta širom zemlje, koje je Islamska Republika ugušila u najvećoj represiji u svojoj istoriji.

Amnesti internešnal je u nedavnom izvještaju naveo da se 11 muškaraca suočava s rizikom od neposrednog pogubljenja zbog učešća u protestima.

Oni su, kako se navodi, bili „izloženi mučenju i drugom zlostavljanju u pritvoru“, prije nego što su osuđeni u „grubo nepravičnim suđenjima koja su se oslanjala na iznuđena priznanja“.

Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je snimak "masovnog napada" na Teheran u kojem su, kako tvrdi, "eliminisani brojni iranski vojni lideri, koji su ih vodili loše i nerazumno".

Iranski mediji prenijeli da dvije Iranke, čije je hapšenje u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) objavio Vašington, nemaju nikakve veze sa iranskim generalom Kasemom Solejmanijem, ubijenim 2020. godine u napadu američkog drona.

Agencija Fars je prenijela izjavu Zeinab Solejmani, kćerke Kasema Sulejmanija.

"Tvrdnja američkog Stejt departmenta je laž: ljudi uhapšeni u SAD nemaju nikakve veze sa porodicom Kasema Solejmanija", rekla je ona.

Iranska državna televizija citirala je drugu kćerku Kasema Solejmanija, Nardžes Solejmani, članicu Islamskog opštinskog vijeća Teherana.

"Do danas, nijedan član porodice ili bliski saradnik mučenika Sulejmanija nije boravio u SAD", rekla je ona.

Stejt department je juče naveo da su tokom prethodne noći na američkom tlu uhapšene dvije osobe, nećaka i unuka iranskog generala, ne precizirajući gdje tačno.

Obje su navodno uhapsili federalni agenti "nakon što im je državni sekretar Marko Rubio opozvao status stalnog boravka", piše u saopštenju.

Nećaka je identifikovana kao Hamideh Solejmani Afšar i optužena je da otvoreno podržava Islamsku Republiku.

Sjedinjene Američke Države spasile su pripadnika ratnog vazduhoplovstva koji je ostao iza neprijateljskih linija nakon što je Iran oborio njegov borbeni avion F-15, saopštila je američka vlada, prenosi Rojters.

Ova akcija spašavanja predstavlja rijetko ohrabrujuću vijest za Sjedinjene Države u ratu u kojem su poginule hiljade ljudi, koji je izazvao energetsku krizu i prijeti trajnom štetom po svjetsku ekonomiju nakon što je Iran praktično zatvorio vitalni Hormuški moreuz, piše britanska agencija.

Predsjednik SAD Donald Tramp i Izrael su u subotu pojačali pritisak na Iran da otvori moreuz, kroz koji obično prolazi oko petine svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa, ili će se suočiti s napadima na energetska postrojenja.

Povrijeđeni pripadnik vazduhoplovstva bio je posljednji koji je trebalo da bude izvučen od dva člana posade ratnog aviona za koji je Iran prije dva dana saopštio da ga je oborio svojom protivvazdušnom odbranom, što je pokrenulo intenzivnu potragu i Teherana i Sjedinjenih Država.

„Tokom proteklih nekoliko sati, Vojska Sjedinjenih Američkih Država izvela je jednu od najsmjelijih operacija traganja i spašavanja u istoriji SAD“, rekao je Tramp u izjavi koju je na mreži Iks objavila portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Iako je povrijeđen, pukovnik će „biti sasvim dobro“, rekao je Tramp.

Pentagon nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, prenosi Rojters.

Tramp, koji je zaprijetio da će gađati iranske elektrane ako njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni, nagovijestio je da je rok za Teheran da postigne dogovor o okončanju rata oko 10 sati po istočnom američkom vremenu (16 časova po centralnoevropskom) u ponedjeljak.

„Sjećate se kada sam Iranu dao deset dana da postigne ili otvori Hormuški moreuz. Vrijeme ističe — još 48 sati prije nego što se na njih sruči potpuni pakao. Slava Bogu“, objavio je juče na mreži Truth Social.

Kako je rat eskalirao, Tramp je više puta miješao nagovještaje diplomatskog napretka s prijetnjama da će bombardovanjem vratiti Islamsku Republiku „u kameno doba“.

Dodatno pojačavajući pritisak, visoki izraelski zvaničnik iz odbrane rekao je da se Izrael priprema da u narednoj sedmici napadne iranska energetska postrojenja i da čeka odobrenje Sjedinjenih Država.

Ali prkosni Iran upozorio je da će „čitav region postati pakao za vas“ ako SAD i Izrael pojačaju napade, prenijeli su iranski mediji.

Izgledi za mirovne pregovore, u kojima Pakistan pokušava da posreduje između Vašingtona i Teherana, i dalje djeluju slabo, a ankete pokazuju nisku podršku američke javnosti ratu.

Ipak, iranski ministar vanjskih poslova ostavio je otvorena vrata za pregovore.

„Ono što je nama važno jesu uslovi za konačan i trajan kraj nezakonitog rata koji nam je nametnut“, rekao je ministar vanjskih poslova Abas Aragči na mreži Iks, dodajući da Iran nikada nije odbio da ode u Islamabad, kojem je zahvalio na naporima.

Nakon četvrtog napada u blizini elektrane Bušer juče, Aragči je upozorio Ujedinjene nacije na „nepodnošljivu situaciju koja predstavlja ozbiljan rizik od radiološkog zračenja“, prenijeli su državni mediji.

Iran je zasuo Izrael dronovima i projektilima, a istovremeno gađao zalivske zemlje saveznice Sjedinjenih Država, koje su izbjegavale da se direktno uključe u rat iz straha od dalje eskalacije.

Državna televizija saopštila je da je iranska vojska lansirala dronove na američke radarske instalacije, fabriku aluminijuma povezanu sa SAD u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i na sjedište američke vojske u Kuvajtu, kao odgovor na smrtonosne napade na iranske industrijske centre.

Kuvajtski državni mediji, pozivajući se na ministarstvo finansija, naveli su da je iranski dron pogodio kancelarijski kompleks u kojem su smještena vladina ministarstva, pričinivši veliku štetu, ali bez žrtava, u napadu za koji je Kuwait Petroleum Corp okrivio požar koji je tamo izbio.

Iran je ranije dronom napao brod povezan s Izraelom u moreuzu, zapalivši plovilo, javili su državni mediji, pozivajući se na komandanta mornarice Revolucionarne garde.

Jemenski Huti, saveznici Irana, takođe su u subotu saopštili da su napali Izrael balističkom raketom i dronovima, u zajedničkoj akciji s Iranskom revolucionarnom gardom, iranskom vojskom i libanskim Hezbolahom. Nisu pružili dokaze o pričinjenoj šteti.