Unaprijeđeni odnosi sa predsjednikom SAD i veze sa Teheranom guraju Pakistan u ulogu ključnog neutralnog posrednika u ratu u Zalivu
Uloga Pakistana kao mogućeg domaćina pregovora usmjerenih na okončanje rata sa Iranom nadovezuje se na njegovo približavanje predsjedniku Sjedinjenih Država Donaldu Trampu i reputaciju relativno neutralnog aktera sa dugogodišnjim vezama sa Islamskom Republikom Iran, susjednom državom, ocjenjuje agencija Rojters.
Pakistanski premijer izjavio je juče da je spreman da bude domaćin razgovora između SAD i Irana o okončanju rata u Zalivu, dan nakon što je Tramp odložio prijetnje bombardovanjem iranskih energetskih postrojenja, navodeći da je bilo "produktivnih" razgovora.
Tramp je posljednjih dana slao oprečne poruke, u jednom trenutku sugerišući da bi rat mogao uskoro da se završi, a u drugom nagovještavajući njegovu eskalaciju. U ponedjeljak je na društvenim mrežama objavio da su njegova administracija i Iran vodili "produktivne razgovore o potpunom i konačnom okončanju naših neprijateljstava", mada je Iran osporio tvrdnju da su pregovori u toku.
Jaz između Trampovih tvrdnji i kategoričnih iranskih demantija pokazuje koliko malo kontrole obje strane imaju nad sukobom – ili nad narativom o njemu, piše američki magazin "Atlantik" i dodaje da Bijela kuća pokušava da upravlja vojnom konfrontacijom velikih razmjera bez jasno definisane izlazne strategije.
Ako zaista do pregovora dođe, to bi moglo da poveća globalni značaj Pakistana do nivoa kakav nije dostigao još od trenutka kada je pomogao u posredovanju u tajnom diplomatskom otvaranju koje je dovelo do posjete američkog predsjednika Ričarda Niksona Kini 1972. godine.
Time bi bio zaokružen više od godinu dana dug proces izgradnje odnosa sa Trampom, koji je uključivao vještu diplomatiju i poslove sa kriptovalutama, navodi britanska agencija.
Pakistan, koji održava direktne kontakte i sa Vašingtonom i sa Teheranom u trenutku kada su takvi kanali za većinu drugih zemalja zamrznuti, takođe bi imao neposrednu korist od okončanja rata.
Ta južnoazijska zemlja dom je druge najveće šiitske muslimanske populacije na svijetu, poslije Irana, a suočila se sa protestima širom zemlje dan nakon što su u američkim i izraelskim udarima ubijeni ajatolah Ali Hamenei na početku sukoba 28. februara.
Analitičari i bezbjednosni zvaničnici kažu da je među najvećim strahovima Islamabada rizik da se dugotrajan rat u Iranu prelije na Pakistan. Pakistan, koji je u sukobu sa avganistanskim talibanima, takođe je pretrpio poremećaje u snabdijevanju gorivom izazvane ratom sa Iranom.
"Pakistan ima neuobičajen kredibilitet kao posrednik, jer održava funkcionalne veze i sa Vašingtonom i sa Teheranom, dok mu istorija zategnutih odnosa sa obje strane daje taman dovoljnu distancu da bude smatran vjerodostojnim posrednikom", rekao je za Rojters Adam Vajnstin, zamjenik direktora programa za Bliski istok pri Kvinsi institutu.
Načelnik pakistanskog generalštaba, feldmaršal Asim Munir, izgradio je blizak odnos sa Trampom kako bi prevazišao godine nepovjerenja. Pakistan se pridružio Trampovom Odboru za mir ubrzo nakon što je Munir u januaru otputovao u Davos na sastanak sa Trampom.
Pakistan je takođe sklopio sporazum sa kripto kompanijom povezanom sa Trampovom porodicom o korišćenju njenog stabilnog novčića USD1 za prekogranična plaćanja, dok je izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof pomogao u postizanju dogovora o obnovi njujorškog hotela "Ruzvelt", u vlasništvu pakistanske nacionalne aviokompanije.
Pakistan je uključen u diplomatske napore za okončanje sukoba sa Iranom od samog početka, uključujući prenošenje najmanje pola tuceta poruka između SAD i Irana, potvrdilo je za Rojters pet pakistanskih izvora.
Prije nego što je pakistanski premijer Šehbaz Šarif juče potvrdio ponudu za održavanje pregovora, jedan pakistanski i jedan strani izvor rekli su da bi zvaničnici obje zemlje mogli da se sastanu u Islamabadu već krajem ove sedmice. Pakistanski izvor naveo je da se očekuje učešće američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera.
Prema zvaničnim saopštenjima, tokom proteklog mjeseca Šarif i pakistanski ministar vanjskih poslova obavili su više od 30 razgovora s kolegama s Bliskog istoka, uključujući najmanje šest sa iranskim zvaničnicima. Dva su održana u ponedjeljak, istog dana kada su SAD saopštile da su u toku posrednički napori, paralelno sa telefonskim razgovorom između Munira i Trampa, koji je potvrdila Bijela kuća.
"Ukoliko bi Pakistan bio domaćin pregovora između SAD i Irana to bi predstavljalo značajno unapređenje strateškog položaja Islamabada", rekao je za Rojters Kamran Bohari, viši istraživač u Savjetu za politiku Bliskog istoka u Vašingtonu.
"Poslije decenija tokom kojih je bio problematična država, Pakistan sada djeluje kao da se ponovo pojavljuje kao važan američki saveznik u zapadnoj Aziji", dodao je.
Bohari je rekao da je Pakistan najmanje neprijateljski nastrojen susjed Irana, dok istovremeno održava "najbliže veze sa svojim istorijskim regionalnim suparnikom Saudijskom Arabijom i uživa povjerenje Vašingtona".
Pakistan dijeli osjetljivu granicu sa Iranom preko svoje jugozapadne pokrajine Baludžistan, koja je decenijama poprište pobune. Susjedi su se sukobili duž granice u januaru 2024. godine, ali su odnosi od tada popravljeni.
Iran bi Pakistan mogao da vidi kao neutralnijeg posrednika od drugih opcija. "Za razliku od zalivskih država poput Katara, Pakistan ne ugošćava američke vojne baze i sam po sebi predstavlja vojnu silu", rekao je Vajnstin.
Pakistan se može osloniti i na svoju istorijsku ulogu posrednika – de fakto diplomatska misija Teherana u SAD nalazi se u okviru pakistanske ambasade u Vašingtonu još od prekida diplomatskih odnosa između SAD i Irana 1979. godine.
Sporazum o uzajamnoj odbrani između Islamabada i Rijada, potpisan u septembru, obavezuje obje zemlje da priteknu u pomoć jedna drugoj, što dodatno utiče na kalkulacije.
Kako je američki rat protiv Irana ušao u drugu sedmicu, a Teheran izveo napade na Saudijsku Arabiju, pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar rekao je da je podsjetio Iran na taj sporazum i da pokušava da posreduje.
Bezbjednosni izvori u Pakistanu naveli su da je Islamabad vezan tim sporazumom, ali da nastoji da izbjegne ulazak u sukob kroz svoje nezvanične kanale komunikacije sa Teheranom.
