Gardijan: Saudijska Arabija pozvala SAD da pojačaju napade na Iran

Za sada nema izvještaja o aktivnom učešću saudijske vojske u ratu koji traje gotovo četiri nedjelje, ali je jedan saudijski politički analitičar rekao da bi kraljevina vjerovatno preduzela taj korak ukoliko mirovni napori pod vođstvom Pakistana ne uspiju

Saudijska Arabija pozvala je Sjedinjene Američke Države (SAD) da pojačaju napade na Iran, potvrdio je saudijski obavještajni izvor, dok istovremeno razmatra odluku o tome da li da se direktno uključi u sukob, piše danas britanski list Gardijan.

Taj medij piše da je saudijski izvor potvrdio izvještavanje američkog lista Njujork tajmsa, prema kojem je faktički lider kraljevine, prestolonasljednik Mohamed bin Salman, pozvao predsjednika SAD Donalda Trampa da ne prekida prerano rat protiv Irana i da američko-izraelska kampanja predstavlja "istorijsku priliku" za preoblikovanje Bliskog istoka.

Obavještajni izvor naveo je da Rijad ne traži samo da se vojna kampanja nastavi, već i da bude intenzivirana. Činilo se da je Tramp potvrdio izvještaj o ulozi prestolonasljednika, rekavši novinarima u utorak: "Da, on je ratnik. Bori se sa nama."

Za sada nema izvještaja o aktivnom učešću saudijske vojske u ratu koji traje gotovo četiri nedjelje, ali je jedan saudijski politički analitičar rekao da bi kraljevina vjerovatno preduzela taj korak ukoliko mirovni napori pod vođstvom Pakistana ne uspiju.

"Ono što je sada važno jeste odluka Irana. Ako se Iran ozbiljno uključi, i dalje postoji put da se obuzda eskalacija. Ako odbaci uslove i nastavi napade, biće pređen prag za saudijsku akciju", rekao je Mohamed Alhamed, saudijski geopolitički analitičar.

Alhamed je dodao da Saudijska Arabija "ne reaguje impulsivno".

"Ona odmjerava svoj odgovor i priprema se za scenario u kojem će eskalacija, ako do nje dođe, biti namjerna i odlučna", rekao je on, dodajući da Rijad "nije gurao ka ratu".

"Pokušavao je da izbjegne da bude uvučen u njega, držeći pritom sve opcije na stolu", rekao je on.

Saudijska Arabija našla se na meti iranskih dronova u okviru odgovora Teherana na američko-izraelski napad od 28. februara. Jedan napad dronom prije nedjelju dana pogodio je naftnu rafineriju u Janbuu, na saudijskoj obali Crvenog mora.

Mogućnost Saudijske Arabije da svoje izvozne količine nafte transportuje cjevovodom do Crvenog mora znači da nije toliko ranjiva kao njeni susjedi na iransku taktiku gotovo potpune blokade isporuka naftnih tankera koji iz Zaliva izlaze kroz Hormuški moreuz. Napad na Janbu bio je signal iranskog upozorenja da bi i taj ekonomski pojas spasa mogao biti ugrožen, navodi Gardijan.

Ta prijetnja bila bi još veća ako bi se iranski saveznici u Jemenu, pokret Huti, uključili u rat sa sopstvenim arsenalom raketa.

"Vjerujem da Saudijska Arabija i dalje zadržava opreznu neutralnost u ratu između Irana, Izraela i SAD", rekao je saudijski stručnjak za odbranu Hišam Alganam za Agenciju Frans Pres (AFP).

Ali je dodao: "Ako Huti napadnu saudijske interese, Rijad bi mogao da pređe ka podršci odbrambenoj koaliciji ili ograničenoj odmazdi."

Saudijska Arabija i Iran, koji polažu pravo na vodeće uloge u sunitskom, odnosno šiitskom islamskom svijetu, dugo su regionalni rivali. Prema procurjelom diplomatskom dokumentu američkog Stejt departmenta, stric prestolonasljednika, kralj Abdulah, pozvao je 2008. američku vojsku da "odsiječe glavu zmiji", misleći na teokratski režim u Teheranu.

Halid Al Džabri, saudijski komentator u egzilu, rekao je da je posljednjih godina kraljevina preferirala pregovaračko rješenje zastoja oko iranskog nuklearnog i raketnog programa. Međutim, Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu pokrenuli su zajednički napad usred pregovora fokusiranih na ograničenja nuklearnog programa.

"U ovom scenariju, kada do rata ionako dolazi i kada se eskalacija već dešava, djelimično oslabljen Iran, ranjeni lav, bio bi nepredvidljiviji i opasniji. Politika je bila – ne započinjati rat, ali ako ga započneš, završi posao", rekao je Al Džabri, kardiolog sa sjedištem u SAD, koji je sin Sada Al Džabrija, bivšeg šefa saudijske bezbjednosti koji je bio veza obavještajnih službi sa Vašingtonom dok nije izgubio naklonost princa Mohameda 2015. godine.

Prestolonaslhednik je učvrstio svoju vlast njegujući blizak odnos sa Trampom, ali će sada morati da preispita oslanjanje Saudijske Arabije na SAD kada je riječ o njenoj bezbjednosti, ocenjuju posmatrači, navodi Gardijan.

"MBS (Mohamed bin Salman) je izgubio opkladu na sva svoja ulaganja tokom posljednjih nekoliko godina. Finansijski je ulagao u Trampa, Trampovu porodicu, njegovu korporaciju i njegovu Bijelu kuću, ali su na kraju stavovi Saudijaca i cijelog Zaliva potisnuti željama Benjamina Netanjahua", rekla je Eli Geranmaje, viša saradnica za politiku u Evropskom savjetu za spoljne odnose.

Princ Mohamed je počeo da prilagođava svoju poziciju poslije raketnog napada na saudijsko naftno postrojenje 2019. godine, za koji je Rijad optužio Iran. SAD su, tokom prvog Trampovog predsjedničkog mandata, pružile verbalnu podršku, ali nisu sprovele odmazdu koju su Saudijci zahtijevali.

Četiri godine kasnije, Saudijska Arabija je pokušala politiku detanta potpisivanjem iznenadnog sporazuma sa Iranom o obnovi međusobnih diplomatskih odnosa, u dogovoru čiji je posrednik bila Kina.

"Pošto su SAD odbile da stanu u njihovu odbranu, Saudijci su se okrenuli približavanju Iranu, u nadi da se on neće obrušiti na njih u slučaju sukoba. Sada je rat počeo i MBS je izgubio opkladu da Iran neće uzvratiti, pa je navodno pozvao SAD da jednom zauvek uklone iransku prijetnju. Tako se Saudijska Arabija sada suočava sa dilemom da li da se više uključi", rekla je Geranmaje.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) vidjeli su kako je njihov izvoz nafte gotovo potpuno blokiran i otvoreno su pozvali na odlučujući vojni poraz Irana. Ambasador UAE u Vašingtonu Jusef Al Otaiba napisao je u srijedu u Vol strit džurnalu: "Jednostavan prekid vatre nije dovoljan. Potreban nam je konačan ishod koji će obuhvatiti čitav spektar iranskih prijetnji."

Saudijska Arabija, sa mogućnošću izvoza preko Crvenog mora, i dalje ima šta da izgubi i nije otvoreno pozvala na dalje bombardovanje. Njeno aktivno vojno učešće moglo bi da izazove još žešći iranski odgovor usmjeren na njen naftovod ka Crvenom moru, vrlo vjerovatno u saradnji sa Hutima.

"Kada bombe prestanu da padaju, u Rijadu će uslediti ozbiljno promišljanje. Ne radi se o tome da se SAD odgurnu, već o tome da se ima više opcija", rekla je Geranmaje.