GA: Romi i dalje žive na marginama društva i bez suštinskog…

"Početkom ove godine u podgoričkom naselju Konik više romskih porodica suočilo sa nalozima za iseljenje bez obezbijeđenog trajnog i adekvatnog smještaja, što dodatno produbljuje njihovu socijalnu nesigurnost i ukazuje na nepostojanje dugoročne stambene politike za ovu zajednicu", navodi se u saopštenju Građanske alijanse (GA)

Romi u Crnoj Gori, uprkos brojnim strategijama i deklarativnoj posvećenosti inkluziji, i dalje žive na marginama društva, bez suštinskog pristupa pravima koja su im formalno garantovana, saopštili su iz Građanske alijanse (GA).

Iz te nevladine organizacije (NVO) su, uoči Međunarodnog dana Roma, kazali da romska zajednica u Crnoj Gori i dalje živi u raskoraku između formalno garantovanih prava i njihove stvarne primjene.

Iz GA su istkali da politička zastupljenost Roma ostaje izražen i dugotrajan problem, uprkos višegodišnjim preporukama i jasno prepoznatoj potrebi za izmjenom izbornog cenzusa.

"Nijesu preduzeti konkretni koraci ka izmjenama izbornog zakonodavstva koje bi omogućile njihovo učešće u procesima donošenja odluka. Kao rezultat takvog pristupa, romska zajednica i dalje nema predstavnike u Skupštini Crne Gore, dok je njihova politička participacija uglavnom ograničena na lokalni nivo, bez značajnijeg uticaja na kreiranje javnih politika", naveli su iz GA.

Prema njihovim riječima, jedan od najvidljivijih pokazatelja dugotrajne marginalizacije jeste i pitanje stanovanja.

"Početkom ove godine u podgoričkom naselju Konik više romskih porodica suočilo sa nalozima za iseljenje bez obezbijeđenog trajnog i adekvatnog smještaja, što dodatno produbljuje njihovu socijalnu nesigurnost i ukazuje na nepostojanje dugoročne stambene politike za ovu zajednicu", navodi se u saopštenju.

Iz GA su kazali da veliki izazov predstavlja i položaj Romkinja, koje su izložene višestrukoj diskriminaciji po osnovu etničke pripadnosti, pola i socio-ekonomskog statusa i podsjetili da, prema nalazima Savjeta Evrope (ECRI), žene iz ovih zajednica spadaju među najranjivije grupe, sa izrazito ograničenim pristupom obrazovanju, zapošljavanju i osnovnim uslugama.

Kako su dodali, značajan broj djevojčica iz romske zajednice ne završava osnovno obrazovanje, dok je njihovo učešće u srednjem i visokom obrazovanju i dalje veoma nisko.

"Ključni uzroci su siromaštvo, rani i ugovoreni brakovi, kao i nedostatak sistemske podrške, uključujući prevoz, stipendije i obrazovne asistente", kazali su iz GA.

Oni su naveli da se, prema izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu, Romi, a posebno žene, suočavaju sa izuzetno niskom stopom zaposlenosti i visokom ekonomskom neaktivnošću, pri čemu su mnogi angažovani u neformalnoj ekonomiji, bez socijalne i pravne zaštite.

Iz GA su rekli da dodatno zabrinjava i ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti, naročito u oblastima reproduktivnog zdravlja, kao i nizak nivo prijavljivanja rodno zasnovanog nasilja, što se dovodi u vezu sa nepovjerenjem u institucije i društvenim barijerama.

Kako su naveli, jedan od ključnih problema Roma porijeklom sa Kosova odnosi se na pravni status i ličnu dokumentaciju, imajući u vidu da je značajan broj pripadnika ove zajednice u Crnu Goru došao tokom i nakon sukoba krajem devedesetih godina, često bez ličnih dokumenata.

"Nedostatak ovih dokumenata, prije svega izvoda iz matičnih knjiga, otežava pristup državljanstvu, zapošljavanju, socijalnim pravima i obrazovanju, dok su administrativne procedure često dugotrajne, kompleksne i finansijski opterećujuće za već ranjive porodice", kaže se u saopštenju.

Ističe se da u oblasti zdravstvene zaštite, problemi nerijetko pogađaju čak i one koji imaju regulisan boravak u Crnoj Gori.

"Zbog nemogućnosti odjave iz sistema zdravstvenog osiguranja na Kosovu, pripadnici ove zajednice ne mogu ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje u Crnoj Gori, što ih ostavlja van sistema i primorava da sami snose troškove liječenja ili da zdravstvene usluge traže van zemlje", kazali su iz GA.

Prema njihovim riječima, iako u praksi određeni vid podrške pružaju zdravstveni medijatori, a zdravstveni radnici često pokazuju senzibilitet prema najranjivijima, ovakva rješenja nijesu sistemska i ne mogu nadomjestiti izostanak institucionalnog odgovora.

Slični izazovi su, dodaju iz GA, prisutni i u drugim oblastima, poput obrazovanja, zapošljavanja i stanovanja, gdje kombinacija administrativnih barijera, siromaštva i diskriminacije dodatno ograničava mogućnosti ove zajednice za punu društvenu integraciju.

"Sve navedeno ukazuje da, usljed izostanka sistemskih i koordinisanih mjera, položaj romske zajednice u Crnoj Gori i dalje nije suštinski unaprijeđen", kazali su iz GA i naglasili da će bez jasne političke odgovornosti i dosljedne primjene postojećih politika, formalno garantovana prava nastaviti da ostaju bez stvarnog efekta u praksi.