Nemačka – u zatvor švercovanja u prevozu

· 13:00 · admin · 0 pregleda · 0 komentara
4 min citanja

Prema policijskoj statistici, u Nemačkoj je 2024. godine bilo približno 144.000 krivičnih prijava zbog švercovanja u prevozu

Vožnja bez karte je krivično delo u Nemačkoj i kažnjava se novčanom kaznom koja u pravilu iznosi 60 evra. A ko to ne može ili ne želi da plati, taj može da završi u zatvoru.

To se u zakonu zove zamena novčane kazne kaznom zatvora, a u Nemačkoj u ekstremnim slučajevima može da traje čak i do godinu dana. Poslednjih godina je tako zbog tzv. „švercovanja“ u javnom prevozu svake godine u zatvoru završavalo između 7.000 i 9.000 osoba.

Suvični propisi mogu se i ukinuti – da li zaista?

Savezna ministarka pravde Štefani Hubig sada to želi da promeni. U intervjuu za list Noje osnabriker cajtung rekla je da želi vožnju bez karte da dekriminalizuje: „Da li ljudi koji ne mogu sebi da priušte kartu zaista na kraju treba da završe u zatvoru“, pita se ona. Prema planovima te političarke nemačkih Socijaldemokrata (SPD), vožnja bez karte više ne bi bila krivično delo nego prekršaj – kao što je to, na primer, pogrešno parkiranje.

Ministarka Hubig se pri tom poziva na koalicioni ugovor vladajućih stranaka Demohrišćana (CDU/CSU) i njene SPD u kojem stoji da će nova vlada ispitati „koji su propisi suvišni i mogu li se ukinuti“. A za ministarku u to spadaju i zatvorske kazne za vožnju bez važeće karte, pre svega zato što, prema procenama stručnjaka, troškovi u tim slučajevima za ionako preopterećeno pravosuđe iznose oko 200 miliona evra godišnje.

Ministarka je podršku dobila od Nemačkog advokatske komore (DAV). „Društvena korist je upitna, a šteta za zajednicu s druge strane ogromna“, kaže izvršni direktor DAV Sven Valentovski za list Noje osnabriker cajtung.

Ministarka pravde Štefani Hubig (SPD) takođe ukazuje na visoke troškove za već preopterećeni pravosudni sistem u vezi sa zatvorskim kaznama vožnju bez karte

Policijski sindikat protiv planova ministarke

Hubig je svoju ideju objavila za Uskrs, a odmah nakon praznika stigao je odgovor koalicionih partnera ministarkinih Socijaldemokrata, konzervativnih Demohrišćana iz redova CSU i CDU, stranke kancelara Fridriha Merca. Zamenik predsednika njihove poslaničke grupe, Ginter Krings, rekao je u Berlinu: „Ovom ponovljenom predlogu možemo samo da se čudimo. Bilo bi bolje da se Ministarstvo pravde više posveti stvarnim problemima krivičnog prava.“

I Sindikat policije (GdP) takođe je kritikovao predlog. Tako Andreas Roskopf iz GdP-a smatra da zbog plana ministarke preti opasnost da će „mnogima jednostavno biti svejedno da li imaju kartu ili nemaju“.

Ideji ministarke Štefani Hubig preti čini se ista sudbina kao i planu njenog prethodnika, Marka Bušmana (FDP). Bivši ministar pravosuđa 2023. je najavio da će preispitati pretvaranje tog krivičnog dela u prekršaj. Tada je i anketa instituta za istraživanje javnog mnjenja infratest-dimap pokazala da je oko dve trećine reprezentativno ispitanih građanki i građana bilo za to da se „šverceri“ više ne šalju u zatvor.

Znak na tramvaju u Erfurtu koji upozorava da će svako ko bude uhvaćen bez karte biti kažnjen sa 60 evra

Inicijativa otkupljuje „švercere“ iz zatvora

Iza rešetaka samo zbog nekoliko nekupljenih autobusnih karata – inicijativa pod imenom „Frajhajtsfond“ već godinama se bori protiv tog zakona, koji u svojim bitnim delovima potiče još iz vremena nacionalsocijalizma i stupio je na snagu 1935. godine. Inicijativa se finansira donacijama i prema sopstvenim navodima već je gotovo 1.700 ljudi otkupila iz zatvora.

U utorak je portparol te organizacije, Leo Ihsen, izjavio: „Ono što se ovde događa je neverovatno – većina ljudi koji su zatvoreni zbog vožnje bez karte nikada nije bila osuđena na kaznu zatvora. Dobili su novčanu kaznu putem krivičnog naloga i zatim su zbog siromaštva morali u zatvor. Svake godine to ludilo pogađa 9.000 ljudi u Nemačkoj.“

Na svojoj internet-stranici inicijativa u međuvremenu navodi 13 nemačkih gradova koji dobrovoljno odustaju od krivičnih prijava protiv uhvaćenih „švercera“. Među njima su veliki i poznati gradovi, poput Frankfurta na Majni, Kelna, Bona i Lajpciga.

Ostavite komentar

Vasa email adresa nece biti objavljena. Obavezna polja su oznacena *