Četvrto zasijedanje Romskog parlamenta: Gradimo društvo u kojem će svaki pojedinac biti prihvaćen i poštovan

<!—->Predsjednik Skupština Crne Gore Andrija Mandić, naglasio je da Skupština Crne Gore organizovanjem Romskog parlamenta potvrđuje svoju posvećenost izgradnji inkluzivnog i pravednog društva, uz jasnu poruku da je dostojanstvo svakog pojedinca temelj zajedničke budućnosti.

Predsjednik Skupštine je posebno naglasio da suzbijanje diskriminacije mora biti prioritet, imajući u vidu da romska i egipćanska zajednica i dalje spada među najdiskriminisanije u društvu. Govoreći o obrazovanju i zapošljavanju, ukazao je na određene pomake, ali i na izazove poput nedostatka pouzdanih podataka o djeci van obrazovnog sistema i potrebu za jačanjem mehanizama za sprečavanje ranog napuštanja školovanja, objašnjavajući da je ulaganje u obrazovanje, znanje i vještine ključ za dugoročno poboljšanje položaja Roma i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada.

Mandić se osvrnuo i na pitanje političke zastupljenosti, navodeći da romska i egipćanska zajednica i dalje nemaju svoje autentične predstavnike u parlamentu, te izrazio očekivanje da će se kroz dijalog u okviru izborne reforme otvoriti prostor za unapređenje ovog pitanja. Istakao je i da, uprkos tome, ove zajednice ostaju u fokusu rada nadležnih institucija i odbora.

„Dostojanstvo svakog pojedinca temelj je naše zajedničke budućnosti i obavezuje nas da još snažnije radimo na suzbijanju diskriminacije i izgradnji društva jednakih šansi za sve“, poručio je Mandić.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode, Jovan Vučurović, podsjetio je da se ovaj datum obilježava u čast Prvog svjetskog kongresa Roma održanog u Londonu 1971. godine, kao jednog od najznačajnijih događaja u istoriji romskog naroda. Naglasio je da Romski parlament predstavlja važnu platformu za dijalog između institucija i romsko-egipćanske zajednice, izražavajući očekivanje da će nadležni organi kroz odgovore na postavljena pitanja predstaviti ključne aktivnosti realizovane u prethodnom periodu.

Vučurović je naglasio da je neophodno ubrzati rješavanje izazova sa kojima se romska zajednica suočava. Ukazao je i na značaj saradnje svih relevantnih aktera, državnih institucija, međunarodnih partnera i nevladinih organizacija, uz aktivno učešće same zajednice.

On je dodao da će jednim od zaključaka sa današnjeg zasijedanja Romskog parlamenta nadležne institucije biti pozvane da do marta 2027. godine, odnosno do održavanja sljedećeg Romskog parlamenta, Odboru za ljudska prava i slobode dostave informaciju o realizaciji zaključaka sa prethodnih zasijedanja Romskog parlamenta, jer se na taj način, u okviru kontrolne i nadzorne uloge Skupštine, može ispratiti kolika je bila spremnost nadležnih organa da realizuju zaključke i doprinesu unapređenju stanja u ovoj oblasti.
　　　　
Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, u ime Ministarstva, uputio je čestitke romskoj zajednici, uz poruku da je cilj da se svake godine bilježi veći stepen njihove inkluzije i ostvarivanja ljudskih prava. Naglasio je da Crna Gora njeguje tradiciju suživota i međusobnog poštovanja, te da se upravo na tim vrijednostima gradi društvo jednakih šansi, u kojem svako dijete ima pravo na dostojanstven život, obrazovanje i sigurnu budućnost.

Ministar je ukazao na konkretan napredak u oblasti ljudskih i manjinskih prava, posebno ističući smanjenje etničke distance prema romskoj i egipćanskoj zajednici, ali i činjenicu da diskriminacija i antiromizam i dalje postoje, naročito u oblastima zapošljavanja i obrazovanja. Posebno je istakao značajne pomake u obrazovanju, uključujući rast obuhvata djece u predškolskim ustanovama, povećanje stope završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i unapređenje prelaska iz osnovnog u srednje obrazovanje.

Đeka je ukazao i na jačanje sistema podrške kroz povećanje broja medijatora u obrazovanju, što doprinosi kvalitetnijem radu sa djecom i njihovim porodicama.

Ministar je naveo da su pomaci evidentni i u drugim oblastima, uključujući zapošljavanje, gdje je zabilježeno smanjenje stope nezaposlenosti među Romima i Egipćanima, kao i usvajanje Programa za transformaciju neformalne zaposlenosti, kao važnog koraka ka uređenijem tržištu rada. Ipak, naglasio je da i dalje postoji prostor za dodatni napredak u oblastima stanovanja, zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti, uz potrebu snažnije saradnje svih relevantnih aktera.

“Ljudska prava nisu pitanje politike, već univerzalnih vrijednosti. Cilj naših politika nije samo smanjenje razlika, već njihovo potpuno prevazilaženje i izgradnja društva jednakih – ne samo na papiru, već u praksi“, poručio je Đeka.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković, istakao je značaj ovog datuma kao podsjetnika na vrijednosti jednakosti, dostojanstva i međusobnog poštovanja, ali i na brojne prepreke i izazove sa kojima se romska zajednica suočava. Naglasio je da problemi diskriminacije, socijalne isključenosti i otežanog pristupa osnovnim pravima nisu prisutni samo u Crnoj Gori, već predstavljaju fenomen prisutan i u mnogim evropskim društvima, uprkos većim resursima i instrumentima za podršku ranjivim grupama.

Bjeković je podsjetio da Romi čine jednu od najvećih etničkih grupa u Evropi, ali da i dalje postoji nedovoljno znanja i razumijevanja njihove istorije, kulture i jezika, što dodatno produbljuje predrasude i stereotipe koji oblikuju percepciju ove zajednice i otežavaju njihovu društvenu integraciju.

Posebno je ukazao na nedostatak kvalitetnog obrazovanja, kako je istakao, ima dugoročne posljedice po život Roma, smanjujući njihovu konkurentnost na tržištu rada i povećavajući zastupljenost nekvalifikovane radne snage.

Diskriminacija od poslodavaca i niska očekivanja dodatno otežavaju mogućnosti zapošljavanja, dok loši stambeni i komunalni uslovi, nesigurnost ostanka na lokacijama stanovanja, te nedostatak osnovne infrastrukture, dodatno otežavaju život.

Bjeković je podsjetio i na praksu Evropskog suda za ljudska prava koja štiti tradicionalni način života Roma kao element njihovog prava na poštovanje doma i porodičnog života, naglašavajući da je adekvatno stanovanje i sigurnost jedno od osnovnih ljudskih prava.<!—->

Posebnu pažnju Bjeković je posvetio problemu apatridije i neregulisanog građansko-pravnog statusa Roma, naročito raseljenih lica, koja zbog nedostatka ličnih dokumenata otežano ostvaruju prava na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu sigurnost. Istakao je da se radi o pitanju koje se reflektuje i u istorijskim i institucionalnim izazovima, uključujući nasljeđe raspada bivših zajedničkih država, te da bez rješavanja ovog problema osnovna prava Roma ostaju ograničena. Takođe je naglasio značaj očuvanja romskog identiteta kroz jezik, kulturu i tradiciju, podsjećajući da je različitost vrijednost koju društvo treba njegovati i slaviti, a ne zanemarivati.

“Danas, više nego ikada, potrebno je da gradimo društvo u kojem će svaki pojedinac biti prihvaćen i poštovan, u kojem različitosti spajaju, a ne razdvajaju, i u kojem niko nije zaboravljen“, poručio je Bjeković, naglašavajući da odgovornost za promjene leži ne samo na institucijama, već i na svakom pojedincu.

Prisutnima se obratio i nacionalni koordinator za pitanja Roma i načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Sokolj Beganaj, ističući snažnu poruku o potrebi suštinske jednakosti i aktivnog djelovanja u pravcu unapređenja položaja romske zajednice.

Naglasio je da na ovom događaju ne govori samo kao predstavnik institucija, već i kao glas zajednice koja je dugo bila marginalizovana, ali nikada slaba, poručujući da dostojanstvo nema cijenu, a jednakost nema alternativu.

Istakao je da Romski parlament predstavlja prostor gdje riječi moraju postati konkretna djela, te da promjene moraju biti vidljive u svakodnevnom životu: u obrazovanju, zapošljavanju i ukupnom društvenom položaju Roma.

Beganaj je ukazao da Romi nisu problem društva, već da su prepreke, nejednakost i nedovoljno snažna borba za prava ključni izazovi, naglašavajući potrebu za većom odgovornošću institucija i društva u cjelini. Posebno je istakao značaj borbe protiv antiromizma, koji, kako je naveo, često nije vidljiv, već se ogleda kroz tišinu, zatvorena vrata i propuštene prilike, zbog čega zahtijeva odlučno i kontinuirano djelovanje.
　
Govoreći o perspektivi, naglasio je važnost ulaganja u mlade, obrazovanje i jednake šanse, ističući da se napredak mjeri konkretnim promjenama u životima ljudi, dakle većim brojem djece u školama, većim zapošljavanjem mladih i dostojanstvenijim životom porodica. Poručio je da je cilj društvo u kojem porijeklo ne određuje sudbinu i u kojem su svi građani ravnopravni.

“Ne postoje ‘oni’ i ‘mi’ – postojimo samo mi, ljudi iste zemlje, iste nade i iste budućnosti. Zato zajedno moramo graditi pravednije društvo“, poručio je Beganaj.

U okviru sjednice realizovan je interaktivni dio tokom kojeg su predstavnici Romskog savjeta i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava pripadnika romsko-egipćanske zajednice postavljali pitanja predstavnicima Vlade, odnosno resornih ministarstava i poslanicima, otvarajući direktan dijalog o ključnim problemima i mogućim rješenjima. Ovaj format je ocijenjen kao značajan mehanizam za unapređenje transparentnosti i odgovornosti institucija.

Skupština Crne Gore je još jednom potvrdila svoju posvećenost unapređenju prava i položaja romske i egipćanske zajednice, kao i spremnost da, u saradnji sa svim relevantnim akterima, nastavi sa aktivnostima usmjerenim ka izgradnji inkluzivnog i ravnopravnog društva.

Zasijedanje je završeno usvajanjem zaključaka koji će poslužiti kao osnov za dalje aktivnosti nadležnih institucija u ovoj oblasti.