Navršava se šest mjeseci od stupanja na snagu primirja u Gazi 

<!—->U toj razorenoj palestinskoj teritoriji sa dva miliona ljudi, borbe su stale između izraelskih snaga i militanata Hamasa, ali većina posla oko primirja tek treba da bude obavljena – od razoružavanja Hamasa i okončanja njegove dvodecenijske vladavine, do raspoređivanja međunarodnih snaga i početka velike obnove.

Stanovnici Gaze nalaze se u teškoj situaciji, a veoma ograničena pomoć stiže im preko samo jednog graničnog prelaza pod kontrolom Izraela.

Ovakvi izazovi mogli bi pokazati šta se može očekivati u najnovijem ratu, pošto pristup američkog predsjednika Donalda Trampa mirovnim naporima, kako navodi AP, izgleda kao zaustavljanje bombardovanja uz prepuštanje razrade šire slike drugima.

Još ostaje da se vidi da li Tramp može sprovesti takvu vrstu dogovora sa Iranom, gdje je više aktera uključeno, a globalna tržišta uzdrmana su gotovo svakom izjavom.

Usmjerenost na detalje sporazuma od presudne je važnosti. Već tokom dvonedjeljnog primirja postignutog u vezi sa Iranom pojavila se konfuzija oko Libana, pošto Izrael insistira da se sporazum ne odnosi na Liban i nastavlja napade na Hezbolah, naoružanu grupu koju podržava Iran. Izrael je juče, u iznenadnoj objavi, odobrio direktne pregovore sa Libanom iako sa tom zemljom nema diplomatske odnose.

Nedavno su SAD formirale Odbor za mir kojim predsjedava Tramp, a koji je započeo rad sa sedam milijardi dolara obećanih sredstava i namjerom da riješi ne samo situaciju u Gazi već i druge sukobe koji se pojavljuju u svijetu.

Devet dana nakon prvog sastanka Odbora za mir, SAD i Izrael napali su Iran.

Odbor za mir od tada se nije ponovo sastao i još čeka da Hamas odgovori na njegov prijedlog o razoružanju, što je vjerovatno i najteži korak. Osnivačka povelja Hamasa poziva na oružani otpor Izraelu.

Jedan američki zvaničnik rekao je da Hamasu nije dat konačni rok za odgovor na prijedlog, ali je dodao da „strpljenje nije neograničeno“.

Nedostatak roka može oslabiti pritisak da se djeluje. U međuvremenu, diplomatija je zaokupljena gašenjem različitih kriza.

Direktor Odbora za mir Nikolaj Mladenov rekao je u Savjetu bezbjednosti UN prošlog mjeseca da svijet ne bi smio izgubiti Gazu iz vida dok se rasplamsava novi rat. Izbor u Gazi je između obnovljenog rata i novog početka, statusa kvo ili bolje budućnosti, rekao je Mladenov i dodao da treće opcije nema.

Palestinci bi, međutim, mogli ukazati na treću opciju – zanemarivanje.

Šest mjeseci nakon početka primirja u Gazi, koje je stupilo na snagu 10. oktobra prošle godine, malo toga se promijenilo osim što su eksplozije utihnule.

Većina stanovništva i dalje živi u velikim šatorskim naseljima, dok se drugi sklanjaju u oštećenim stambenim zgradama. Zdravstveni i drugi humanitarni radnici navode da je postignut mali napredak u očekivanom povećanju dotoka medicinskih sredstava i druge pomoći.

Američki plan o primirju u Gazi od 20 tačaka u velikoj mjeri ne daje rezultate na humanitarnom planu, saopštilo je juče pet međunarodnih humanitarnih organizacija. Prema njihovim navodima, uslovi u Gazi dodatno su se pogoršali otkako je počeo rat u Iranu.

„Tokom prve dvije nedjelje marta 2026. godine broj kamiona koji ulaze u Gazu pao je za 80 odsto, a cijene osnovnih potrepština dramatično su porasle“, naveli su oni, dodajući da su medicinske evakuacije zaustavljene.

Palestincima blijede nade da će uskoro doći do promjena u njihovom životu.

Iako su najteže borbe prestale, izraelske snage izvodile su vazdušne napade i pucale na Palestince u blizini zona koje kontroliše vojska. Militanti su izvodili napade na vojsku, a Izrael je naveo da su njegovi udari odgovor na te napade i druga kršenja primirja.

U izraelskim napadima ubijeno je 738 osoba tokom šest mjeseci od početka primirja, prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi.

Stalni fokus na Gazu, koja je nekada bila u središtu snažnih međunarodnih poziva, oslabljen je izbijanjem novog regionalnog rata. Time je dodatno smanjen pritisak da se postigne napredak u sprovođenju primirja.

Nije samo Trampova administracija skrenula pažnju sa Gaze. Cijeli Bliski istok, uključujući posrednike u pregovorima o Gazi – Egipat i Katar – sada je usmjeren na Iran i uticaj rata na njihove ekonomije.