Astronauti misije Artemis II se bezbjedno vratili na Zemlju, nakon istorijskog putovanja oko Mjeseca

„Savršeno precizno“ spuštanje u more, poslije skoro deset dana provedenih u svemiru

Kapsula misije Artemis II i njena četvoročlana posada projurili su kroz Zemljinu atmosferu i bezbjedno se spustili u Tihi okean, nakon skoro deset dana provedenih u svemiru, čime je okončano prvo putovanje ljudi u blizinu Mjeseca poslije više od pola vijeka.

Nasina kapsula Orion, oblika sličnog kapljici, nazvana Integriti, lagano se uz pomoć padobrana spustila u mirno more nedaleko od obale južne Kalifornije nešto poslije 17:07 po pacifičkom vremenu (02:07 po srednjoevropskom u subotu), čime je završena misija tokom koje su astronauti četiri dana ranije stigli 252.756 milja od Zemlje, dublje u svemir nego što je iko ranije letio, prenosi Rojters.

Let Artemis II, tokom kojeg je pređeno ukupno 694.392 milje (1.117.515 kilometara), uz dvije orbite oko Zemlje i završni prelet oko Mjeseca na oko 4.000 milja od njegove površine, bio je prvi testni let s posadom u nizu misija Artemis čiji je cilj povratak astronauta na površinu Mjeseca počev od 2028. godine.

Spuštanje u more pod djelimično oblačnim nebom moglo se gledati uživo u Nasinom internet prenosu. „Savršeno precizno spuštanje u more za Integriti i njegova četiri astronauta“, rekao je Nasin komentator Rob Navijas nekoliko trenutaka nakon slijetanja.

„Stabilni smo, jedna kapsula — četiri zelena člana posade“, javio je komandant misije Rid Vajzmen odmah poslije spuštanja u more, signalizirajući da je kapsula u uspravnom položaju i da su sva četiri astronauta dobro.

Nasi i timovima američke mornarice za izvlačenje bilo je potrebno manje od dva sata da osiguraju plutajuću kapsulu i izvuku četiri člana posade — američke astronaute Vajzmena (50), Viktora Glavera (49), Kristinu Koh (47) i kanadskog astronauta Džeremija Hansena (50).

Povratak posade bio je najrizičniji test misije i svemirske letjelice Orion kompanije Lokid Martin, jer je trebalo dokazati da toplotni štit kapsule može izdržati ekstremne sile pri ponovnom ulasku u atmosferu iz putanje povratka s Mjeseca.

Kapsula je ušla u Zemljinu atmosferu brzinom 32 puta većom od brzine zvuka, dok je trenje atmosfere izlagalo njen toplotni štit temperaturama od oko 2.760 stepeni Celzijusa. Omotač jonizovanog gasa obavio je letjelicu, izazvavši planirani prekid radio-veze duži od šest minuta u trenutku najvećeg opterećenja pri ulasku u atmosferu.

Let's run that back. One more time… Or two?
Our crew is now safely back on Earth. Relive the historic mission, and keep an eye on our website as more images and videos keep rolling in. https://t.co/FoYXKVvve5 pic.twitter.com/svDaL8ZXpc

Napetost je popustila kada je kontakt ponovo uspostavljen oko 40 sekundi kasnije nego što se očekivalo, a dva seta padobrana otvorila su se iz prednjeg dijela kapsule koja je slobodno padala, usporavajući spuštanje na oko 25 kilometara na sat prije nego što je Orion lagano dotakao vodu.

Nakon što su ronioci mornarice pričvrstili plutajući prsten radi stabilizacije kapsule, četvoro astronauta, i dalje u svojim narandžastim letačkim odijelima, prebačeni su na gumeni čamac. Odatle su, jedan po jedan, podignuti u helikoptere koji su lebdjeli iznad njih i prevezeni na obližnji desantni transportni brod američke mornarice Džon P. Murta radi daljih ljekarskih pregleda.

Glaver i Koh su se široko osmjehivali i mahali kamerama dok su sjedjeli na ivici vrata helikoptera na palubi za slijetanje. Očekivalo se da posada prenoći na brodu i da u subotu bude prebačena u Hjuston, gdje će se ponovo sastati sa porodicama, saopštila je NASA.

Četvorka je poletjela iz Kejp Kanaverala na Floridi 1. aprila, na Nasinoj ogromnoj raketi Space Launch System, obišla dva puta Zemlju, a zatim nastavila na rijetko putovanje oko tamne strane Mjeseca.

Time su postali prvi astronauti koji su letjeli oko jedinog prirodnog Zemljinog satelita još od programa Apolo iz šezdesetih i sedamdesetih godina. Glaver, Koh i Hansen su takođe ispisali istoriju kao prvi tamnoputi astronaut, prva žena i prvi državljanin koji nije iz Sjedinjenih Američkih Država, redom, koji su učestvovali u lunarnoj misiji.

Najveća udaljenost posade od 252.756 milja nadmašila je rekord od približno 248.000 milja koji je 1970. postavila posada Apola 13.

„Ovo je nevjerovatan test jedne nevjerovatne mašine“, rekao je Amit Kšatrija, pomoćnik administratora Nase.

Ovo putovanje, nakon bespilotnog testnog leta Artemis I oko Mjeseca letjelicom Orion 2022. godine, predstavljalo je ključni hardverski test za planirani pokušaj krajem ove decenije da astronauti po prvi put od Apola 17, krajem 1972. godine, slete na površinu Mjeseca.

NASA nastoji da ostvari spuštanje ljudske posade na Mjesec prije Kine, koja planira da tamo pošalje svoje astronaute oko 2030. godine. Šire gledano, agencija želi da uspostavi dugoročno prisustvo na Mjesecu kao odskočnu dasku za buduće ljudsko istraživanje Marsa.

U istorijskoj paraleli s hladnoratovskom erom programa Apolo, misija Artemis II odvijala se u pozadini političkih i društvenih previranja, uključujući američki vojni sukob koji se pokazao nepopularnim u samim Sjedinjenim Državama.

Za mnoge u svjetskoj javnosti, opčinjenoj najnovijim pohodom ka Mjesecu, misija je ponovo potvrdila dostignuća nauke i tehnologije u vremenu kada je veliko tehnološko poslovanje postalo široko nepouzdano, pa čak i predmet straha, piše Rojters. Više od tri miliona gledalaca pratilo je spuštanje kapsule na Nasinom Jutjub kanalu, pokazali su podaci te platforme.

Povratak na Zemlju stavio je svemirsku letjelicu Orion pred ključni test njenog toplotnog štita, koji je pretrpio neočekivano visok nivo sagorijevanja i opterećenja pri ulasku u atmosferu tokom prvog testnog leta 2022. godine. Zbog toga su Nasini inženjeri izmijenili putanju spuštanja za Artemis II kako bi smanjili zagrijavanje i umanjili rizik za kapsulu i njenu posadu.

Orion's main parachute has deployed. The spacecraft has a system of 11 chutes that will slow it down from around 300 mph to 20 mph for splashdown.

Get more updates on the Artemis II blog: https://t.co/7gicm7DWBt pic.twitter.com/ReXHTfkFld

Uspješno lansiranje prošle sedmice predstavljalo je veliki korak za raketu SLS, dajući njenim glavnim izvođačima, kompanijama Boing i Nortrop Gruman, dugo traženu potvrdu da je sistem za lansiranje, razvijan više od decenije, spreman da bezbjedno prevozi ljude u svemir.

Predsjednik SAD Donald Tramp čestitao je astronautima povratak u poruci na društvenim mrežama, navodeći da je „cijelo putovanje bilo spektakularno, slijetanje savršeno i da, kao predsjednik Sjedinjenih Država, ne može biti ponosniji“.

Obnovljene Nasine ambicije u vezi s Mjesecom posljednjih mjeseci su, međutim, zasjenjene smanjenjem broja zaposlenih u okviru napora administracije Trampa da smanji saveznu upravu, što je dovelo do smanjenja broja zaposlenih u svemirskoj agenciji za 20 odsto. Bijela kuća je prošle sedmice predložila Nasin budžet za 2027. godinu kojim bi se 3,4 milijarde dolara smanjilo iz njenog naučnog sektora, kao i oko 40 naučnih misija.

Za razliku od programa Apolo, koji je nastao iz svemirske trke između SAD i Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata, NASA predstavlja Artemis kao širi i kooperativniji poduhvat, uz nastojanje da se na Mjesec vrati prije Kine.

U američki lunarni program uključeni su komercijalni partneri poput "SpejsIksa" Ilona Maska i "Blu Oridžina" Džefa Bezosa, koji grade lunarne landere za program, kao i svemirske agencije Evrope, Kanade i Japana.

Završetak leta sada usmjerava Nasin fokus ka Artemis III, misiji planiranoj za narednu godinu, koja bi trebalo da obuhvati test spajanja s posadom u Zemljinoj orbiti s oba lunarna landera, prije pokušaja spuštanja ljudi na površinu Mjeseca u okviru Artemis IV.

Posada astronauta za Artemis III biće objavljena „uskoro“, rekao je Kšatrija novinarima nakon povratka posade Artemis II. Međutim, razvoj landera kasni, što će vjerovatno odložiti te misije.

Dok su se komandant Artemis II Vajzmen i njegova posada u petak približavali Zemljinoj atmosferi radi ponovnog ulaska, rekao je kontroli misije: „Imamo sjajan pogled na Mjesec kroz prozor broj dva, izgleda malo manje nego juče.“

„Pretpostavljam da ćemo morati da se vratimo“, odgovorila je iz kontrole misije u Hjustonu Nasina astronautkinja Džeki Mahefi.