UŽIVO Mirovni pregovori u Pakistanu, iranski mediji demantuju da su američki brodovi prošli kroz Hormuški moreuz

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u subotu da je veliki broj tankera na putu ka Sjedinjenim Državama kako bi prevozili naftu i gas u druge zemlje.

"Ogroman broj potpuno praznih tankera za naftu, uključujući neke od najvećih na svijetu, trenutno ide ka Sjedinjenim Državama da bi natovarili najbolju i 'najslađu' naftu i gas bilo gdje u svijetu", naveo je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

Njegova objava uslijedila je dok su se visoki američki i iranski zvaničnici u subotu sastali u Islamabadu, uz posredovanje pakistanskih predstavnika, radi razgovora o ratu koji je počeo 28. februara američko-izraelskim napadima na Iran, a potom se proširio kada su iranske snage počele da gađaju obližnje zemlje.

Tramp je ranije ove sedmice rekao da Iran ne bi trebalo da naplaćuje takse tankerima koji prolaze kroz Hormuški moreuz, koji je uglavnom zatvoren za pomorski saobraćaj od početka rata, što je izazvalo najveći poremećaj u globalnom snabdijevanju energentima u istoriji.

Fjučersi na sirovu naftu naglo su porasli od početka rata i zatvaranja moreuza. Američka nafta CLc1 sada se trguje uz premiju u odnosu na globalni reper Brent LCOc1. Američka sirova nafta zaključena je u petak na 96,57 dolara po barelu, dok je Brent iznosio 95,20 dolara.

Džejk Dolarhajd, glavni izvršni direktor kompanije Longbow Asset Management iz Tulse, u Oklahomi, kazao je da ne može da komentariše da li prazni tankeri zaista idu ka Sjedinjenim Državama po naftu, ali da bi kontinuirano zatvaranje Hormuškog moreuza generalno moglo da poveća tražnju za američkom naftom.

"Proizvodimo mnogo više nafte nego prije 10 godina“, rekao je on. „Situacija sa Hormuškim moreuzom, čak i uz mirovne pregovore, mogla bi i u najboljem slučaju da potraje mjesecima prije nego što se razriješi, tako da će tražnja za američkom naftom sasvim sigurno porasti kao posljedica toga. Da li će to zaista dovesti do toga da ljudi šalju svoje prazne tankere ka nama, to ne znam."

Iako Trampova objava o tankerima s naftom "zvuči dobro iz američke perspektive", investitori su više fokusirani na razgovore između SAD i Irana o okončanju rata, rekao je Robert Pavlik, viši portfolio menadžer u kompaniji Dakota Wealth iz Ferfilda, u Konektikatu.

"Svi čekamo — i Vol strit takođe — da vidimo šta će proisteći iz ovih razgovora", rekao je on.

Pakistanski zvaničnik potvrdio je za AP da su pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana zvanično počeli u Pakistanu, prenosi Gardijan.

Zvaničnik je rekao AP-u da ne može reći da li sjede u istoj prostoriji ili u odvojenim prostorijama, ali razgovori su počeli i odvijaju se dobro.

Libanski premijer Navaf Salam saopštio je da odlaže predstojeću posjetu Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenim nacijama, navodeći potrebu da ostane u Bejrutu, prenosi CNN.

„U svjetlu trenutnih okolnosti u državi, odlučio sam da odložim putovanje u Ujedinjene nacije i Sjedinjene Američke Države, kako bih mogao da nadgledam rad vlade ovdje u Bejrutu“, naveo je Salam u objavi na Iksu.

Izvor iz libanske vlade u petak je za CNN rekao da se očekivalo da Salam u narednim danima otputuje u Vašington, nakon što je Izrael signalizirao spremnost za direktne pregovore sa Libanom.

Do odlaganja dolazi u trenutku dok krhko dvonedjeljno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana za sada traje, ali ostaje pod pritiskom, jer Izrael nastavlja da izvodi napade na ciljeve Hezbolaha u Libanu.

U Gazi, gdje je u petak obilježeno šest mjeseci od stupanja na snagu primirja između Izraela i Hamasa, palestinski zdravstveni zvaničnici saopštili su da je najmanje sedam ljudi ubijeno u dva izraelska vazdušna napada tokom noći, prenosi Gardijan.

Vazdušni napad pogodio je policijski kontrolni punkt u izbjegličkom kampu Bureij u centralnom dijelu Pojasa Gaze rano jutros, pri čemu je ubijeno najmanje šest osoba, dok je drugi napad pogodio sjeverni grad Beit Lahia, gdje je poginula najmanje jedna osoba, saopštili su zvaničnici.

Izraelska vojska je saopštila da je napad u Bureiju izveden nakon što su pripadnici Hamasa prišli tzv. žutoj liniji koja razdvaja dio Gaze koji je pod izraelskom kontrolom, prenosi agencija Rojters. Za napad u Beit Lahiji nije odmah dala komentar.

Izrael je više puta pucao na ljude u područjima oko žute linije otkako je sporazum o primirju postignut u oktobru, često optužujući militante da pokušavaju da pređu liniju ili napadnu vojnike.

Od oktobra, izraelski napadi su u Gazi ubili najmanje 700 ljudi, prema podacima tamošnjih zdravstvenih zvaničnika.

Iranski mediji demantovali su navode da su američki ratni brodovi prošli kroz Hormuški moreuz.

Demanti, objavljen u poluzvaničnoj novinskoj agenciji Tasnim, uslijedio je nakon izvještaja američkog portala Aksios, koji se pozvao na američkog zvaničnika i naveo da je nekoliko brodova američke mornarice danas prešlo taj uski plovni put.

Postoje oprečne informacije o tome šta se zapravo dogodilo.

Tasnim, pozivajući se na portparola iranskog ministarstva vanjskih poslova, prenosi da je američki razarač pokušao da uđe u moreuz, ali je bio primoran da se povuče nakon upozorenja iranskih oružanih snaga. Aksios, pozivajući se na američkog zvaničnika, tvrdi da takvo upozorenje nije upućeno.

Ranije danas, Donald Tramp je izjavio da su Sjedinjene Američke Države počele uklanjanje mina u moreuzu Hormuz.

Samo nekoliko dana prije očekivanih pregovora u Vašingtonu između Izraela i Bejruta, izraelska vojska saopštila je da je u posljednja 24 sata pogodila više od 200 ciljeva u Libanu, tvrdeći da pripadaju grupi Hezbolah koju podržava Iran.

„Ratno vazduhoplovstvo nastavlja da gađa infrastrukturu terorističke organizacije Hezbolah i da pruža podršku operacijama kopnenih snaga koje djeluju na jugu Libana”, saopštile su Izraelske odbrambene snage u objavi na društvenim mrežama.

Al Džazira je objavila, pozivajući se na izvore bliske posredovanju, da se iranska i američka delegacija sastaju licem u lice, uz prisustvo pakistanskih posrednika u pregovaračkoj sali.

I Rojters je prenio istu informaciju, pozivajući se na pakistanski izvor.

U trostranim razgovorima učestvuju američki zvaničnici Džej Di Vens, Stiv Vitkof i Džared Kušner, zatim iranski predstavnici Mohamad Galibaf i Abas Aragči, kao i načelnik pakistanske vojske Asim Munir.

U prethodnim pregovorima između SAD-a i Irana, uključujući indirektne nuklearne razgovore koji su se vodili u Omanu u danima prije početka rata 28. februara, posrednici su prenosili poruke između dvije suprotstavljene strane, prenoseći prijedloge i druge informacije.

Pakistanski borbeni avioni raspoređeni su u Saudijskoj Arabiji u okviru odbrambenog sporazuma između dvije zemlje, saopštilo je u subotu ministarstvo odbrane Saudijske Arabije.

Pakistanska vojna jedinica stigla je u vazdušnu bazu Kralj Abdulaziz u istočnoj provinciji te zemlje, navodi se u objavi ministarstva na mreži Iks.

Snage čine borbeni avioni, kao i prateći avioni Pakistanskog ratnog vazduhoplovstva.

Čini se da je ovo prvi put da je aktiviran značajan odbrambeni sporazum potpisan između dvije zemlje prošle godine, poznat kao Sporazum o strateškoj uzajamnoj odbrani (SMDA).

Američke obavještajne službe ukazuju na to da se Kina priprema da u narednim sedmicama isporuči nove sisteme protivvazdušne odbrane Iranu, prema riječima tri izvora upoznata s najnovijim obavještajnim procjenama, javlja CNN.

Izraelski napadi su nastavljeni na jugu Libana, prenijela je Nacionalna novinska agencija (NNA), dok je Hezbolah saopštio da su njegovi borci dronovima i raketama gađali izraelske položaje u Kirjat Šmoni na sjeveru Izraela.

Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je danas u izraelskim napadima na jug Libana poginulo 10 ljudi, uključujući tri radnika hitnih službi, dok su državni mediji, prema agenciji AFP, izvještavali o napadima na više od deset lokacija.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je danas da je američka vojska počela da čisti Hormuški moreuz i da su svi iranski brodovi za polaganje mina potopljeni.

"Sada započinjemo proces čišćenja Hormuškog moreuza", napisao je Tramp u objavi na društvenim mrežama, prenosi agencija Rojters.

Ranije danas, prvi potpredsjednik Irana, Mohamed Reza Aref, upozorio je da ako izraelski interesi budu prioritet u današnjim pregovorima u Islamabadu, neće biti dogovora i da će se svijet suočiti s većim troškovima.

"Ako budemo pregovarali u Islamabadu sa predstavnicima ‘Amerika ispred svega’, moguć je sporazum koji bi bio koristan za obje strane i za svijet. Međutim, ako se suočimo s predstavnicima ‘Izrael ispred svega’, neće biti dogovora; neizbježno ćemo nastaviti svoju odbranu još snažnije nego ranije, a svijet će se suočiti s većim troškovima”, napisao je u objavi na društvenim mrežama.

Nekoliko brodova američke mornarice prošlo je danas kroz Hormuški moreuz, objavio je novinar portala "Aksios" na Iksu, pozivajući se na riječi američkog zvaničnika, prenosi Rojters.

Mirovni pregovori s ciljem okončanja šestonedjeljnog rata na Bliskom istoku, počeli su u Islamabadu objavila je novinarka CBS-a Dženifer Džejkobs u na Iksu, pozivajući se na izvore.

Vijest da su triletaralni razgovori između SAD, Irana i Pakistana počeli potvrdili su novinar iranske državne televizije u Islamabadu i agencija Fars, prenosi Rojters.

Iran je u kontaktu sa Libanom kako bi se osiguralo da se obaveze iz prekida vatre poštuju na svim frontovima, rekao je iz Islambada za državnu televiziju portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova, prenosi Rojters.

Sjedinjene Američke Države tvrde da Iran nije u mogućnosti da u potpunosti otvori Hormuški moreuz za međunarodni brodski saobraćaj, jer ne može da locira sve mine koje je ranije postavio u tom području, niti ima kapacitet da ih ukloni, objavio je "Njujork tajms".

Prema navodima američkih zvaničnika, mine su postavljene u okviru iranskih aktivnosti u vezi sa pojačanim tenzijama i sukobom sa SAD i Izraelom, što je dovelo do ozbiljnog smanjenja pomorskog saobraćaja i rasta cijena energenata na globalnom tržištu.

U izvještaju se navodi da je Iran koristio male čamce za postavljanje mina, ali da nije jasno da li su tačno zabilježene njihove lokacije, kao i da su se neke mine možda pomjerile, što dodatno otežava njihovo uklanjanje. Zbog toga, kako tvrde američki zvaničnici, Teheran nema brz operativni kapacitet da očisti plovni put, prenosi Tanjug.

Američka vojska je pokušala da ograniči iranske pomorske kapacitete, ali je potpuna neutralizacija malih plovila koja mogu da učestvuju u postavljanju mina "izuzetno otežana".

Iran i dalje raspolaže hiljadama balističkih raketa i zadržava mogućnost da iz podzemnih skladišta ponovo aktivira i rasporedi dio lansirnih sistema, naveli su američki zvaničnici upoznati sa procjenama obavještajnih službi Sjedinjenih Američkih Država, objavio je "Volstrit žurnal".

Prema tim procjenama, iranski raketni arsenal je tokom sukoba značajno smanjen, ali i dalje uključuje više od 1.000 raketa srednjeg dometa, dok se dio lansera nalazi oštećen, skriven ili potencijalno popravljiv u podzemnim kompleksima.

U izvještaju je navedeno da je više od polovine iranskih lansera balističkih raketa uništeno ili onesposobljeno, ali da Teheran i dalje može da "izvuče" dio sistema i da obnovi ograničene kapacitete.

Američki zvaničnici upozoravaju da Iran može pokušati da nadoknadi gubitke kroz proizvodnju ili nabavke od trećih zemalja.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset ocijenio je da je iranski raketni program "funkcionalno uništen", dok drugi američki vojni i obavještajni izvori ističu da Iran i dalje ima sposobnost da povremeno izvodi raketne napade, iako u manjem obimu nego na početku sukoba.

Izraelski zvaničnici navode da je tokom rata oko dvije trećine iranskih lansera van funkcije, ali da dio infrastrukture ostaje teško uništiv zbog duboko ukopanih postrojenja.

Oni procjenjuju da Iran trenutno nema kapacitet za masovnu proizvodnju novih raketa, ali da može relativno brzo da obnovi dio arsenala.

Američki zvaničnici, takođe, upozoravaju da bi Iran mogao da koristi pauzu u sukobu za regeneraciju svojih snaga, dok se u Vašingtonu istovremeno vodi proces diplomatskih pregovora sa Teheranom u Islamabadu.

U izvještaju se ističe da Iran i dalje zadržava značajan broj dronova i krstarećih raketa, kao i da bi eventualna podrška iz Rusije ili drugih partnera mogla ubrzati obnovu njegovih vojnih kapaciteta, prenosi Tanjug.

Analitičari upozoravaju da, uprkos gubicima, Iran ostaje značajan regionalni akter čija raketna moć i dalje ima potencijal da utiče na bezbjednost i stabilnost Bliskog istoka.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens razgovarao je danas sa pakistanskim premijerom Šehbazom Šarifom, saopštili su Bijela kuća i kabinet premijera, a u razgovorima su učestvovali i specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet predsjednika SAD Donalda Trampa, Džared Kušner.

„Premijer je izrazio nadu da će ovi razgovori poslužiti kao odskočna daska ka trajnom miru u regionu”, saopšteno je iz Šarifovog kabineta, prenosi Rojters.

Vens se nalazi u pakistanskoj prijestonici Islamabadu radi razgovora o okončanju šestonedjeljnog rata sa Iranom.

Američki zvaničnik je negirao navode da je Vašington pristao da odmrzne iransku imovinu, prenosi Rojters.

Ta agencija je prethodno objavila da su SAD pristale da oslobode zamrznutu iransku imovinu koja se nalazi u Kataru i drugim stranim bankama, pozivajući se na riječi visokorangiranog iranskog izvora.

Visokorangirani iranski izvor rekao je da su Sjedinjene Američke Države pristale da oslobode zamrznutu iransku imovinu u Kataru i drugim stranim bankama, pozdravljajući taj potez kao znak „ozbiljnosti” u postizanju dogovora s Vašingtonom u pregovorima u Islamabadu, prenosi Rojters.

Izvor, koji nije želio da bude imenovan zbog osjetljivosti pitanja, rekao je za tu agenciju da je odmrzavanje sredstava „direktno povezano sa obezbjeđivanjem bezbjednog prolaza kroz Hormuški moreuz”, za koji se očekuje da bude ključno pitanje u pregovorima.

Nije naveo vrijednost imovine koju je Vašington pristao da odmrzne. Drugi iranski izvor rekao je da su Sjedinjene Države pristale da oslobode šest milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava koja se nalaze u Kataru.

Iz SAD nije odmah stiglo saopštenje o bilo kakvom odmrzavanju imovine. Ministarstvo vanjskih poslova Katara nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar, prenosi Rojters.

Šest milijardi dolara, prvobitno zamrznutih 2018. godine, trebalo je da bude oslobođeno 2023. u okviru razmjene zatvorenika između SAD i Irana, ali je administracija tadašnjeg predsjednika Džoa Bajdena ponovo zamrznula ta sredstva nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023. koje je izveo Hamas, palestinska militantna grupa i saveznik Irana.

Američki zvaničnici su tada saopštili da Iran neće moći da pristupi tom novcu u doglednoj budućnosti, naglašavajući da Vašington zadržava pravo da račun u potpunosti zamrzne.

Sredstva potiču od iranske prodaje nafte Južnoj Koreji i bila su blokirana u južnokorejskim bankama nakon što je predsjednik Donald Tramp 2018. godine ponovo uveo sankcije Iranu — tokom svog prvog mandata u Bijeloj kući — i poništio sporazum između svjetskih sila i Teherana o njegovom nuklearnom programu.

Prema sporazumu o razmjeni zatvorenika između SAD i Irana iz septembra 2023, uz posredovanje Dohe, novac je prebačen na račune u katarskim bankama. Razmjena je podrazumijevala oslobađanje pet američkih državljana pritvorenih u Iranu, u zamjenu za oslobađanje sredstava i puštanje pet Iranaca koji su bili pritvoreni u Sjedinjenim Državama.

Američki zvaničnici su tada saopštili da je novac ograničen isključivo na humanitarnu upotrebu i da će biti isplaćivan odobrenim dobavljačima za hranu, ljekove, medicinsku opremu i poljoprivredne proizvode koji se isporučuju Iranu, uz nadzor Ministarstva finansija SAD.