Vukašinović: Zakon o finasiranju političkih partija i izbornih…

Sudija Suda za prekršaje u Bijelom Polju Alija Beganović saslušan kao kandidat za predsjednika i člana Centralne izborne komisije

Zakon o finasiranju političkih partija i izbornih kampanja nije usklađen sa Zakonom o prekršaju, pa se postupak može pokrenuti samo protiv subjekata koji nastupaju samostalno, ne i koalicija.

To je ocijenio kandidat za člana Centralne izborne komisije (CIK) Boris Vukašinović na sjednici Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a.

Prvi kandidat koji je saslušan je Alija Beganović, sudija Suda za prekršaje u Bijelom Polju. On se kandidovao za predsjednika i člana.

On je istakao da je u pravosuđu od pripravničkih dana, ali i da nije radio drugi posao.

Predsjednik komisije i ministar pravde Bojan Božović (Pokret Evropa sad – PES) je pitao kandidata zšta ga je motivisalo da se prijavi.

Beganović je odgovorio da je i ranije konkurisao za sudiju Ustavnog suda (US), ali i da po sadašnjem tumačenju zakona, on ne može napredovati iz SUda za prekršaje u drugi sud.

Božović je istakao da njegov resor to pokušava da riješi to pitanje.

Potpredsjednik komisije Nikola Rakočević (Demokratska partija socijalista – DPS) je pitao kandidata nakoji način se susrijetao sa izbornim sistemom.

Beganović je objasnio da zakon ne dozvoljava da bilo koji sudija ima dodir sa politikom.

Član komisije Srđan Vujović je pitao kandidata kako bi grupisao kršenja izbornih prava, te koja su od njih krivična djela.

Beganović je odgovorio da krivična djela iz oblasti kršenja izbornog prava nije obrađivao kao sudija za prekršaje, ali i da nijedan sudija ne uči zakone napamet.

Član komisije iz reda nevladinih organizacija Dragan Koprivica (Centar za demokratsku tranziciju – CDT) je pitao kandidata da li je ikad bio član političke partije, što je on negirao, dodavši da je jedino bio član biračkog odbora na referendumu.

Drugi kandidat je Boris Vukašinović. On se kandidovao za člana.

Članica komisije Jasna Đoković ga je pitala, s obzirom da ima magistraturu i iz ekonomije, kako mu djeluje suma određena za CIK koja ne može biti manja od 0.1 odsto budžetskih sredstava umanjenih za kapitalni budžet.

Vukašinović je odgovorio da je razmišljao da se prijavi i za predsjednika,a li da smatra da kao ćčlan može više doprinijeti.

On je podsjetio da ulaskom u EU, biračko pravo na lokalnom nivou ostvaruju i državljani EU.

"Diplomirao sam na Pravnom fakultetu 2008. godine, a magistrirao na EKonomskom dvije godine kasnije. Čudan spoj, ali nisam spoj. Moj magistarski rad je plod mog hobija – pisanja. Bio sam član radne grupe koja je uradila NAciopnalnu strategiju za borbu porotiv korupcije i autor sam slogana 'Za društvo jednakih šansi'", saopštio je.

Kako je dodao, predviđeni budžet je "jako dobar i fer, ali i mnogo bolji nego u ranijem periodu".

Rakočević je pitao Vukašinovića da li smatra da je, ukoliko se usvoje otvorene liste, potrebno mijenjati Zakon o finansiranju političkih subjekata i političkih kampanja.

On je odgovorio da je najveći problem tog zakona što je neusaglašen sa Zakonom o prekršajima.

"U praksi, Agencija ne može pokrenuti prekršajni postupak protiv koalicija i grupa birača, već samo protiv političkih subjeata koji samostalno nastupaju. To stvara nejednake uslove", kazao je.

Kad je riječ o otvorenim listama, Vukašinović je saopštio d aon "neće sam po sebi riješiti sve probleme".

"Sam ovaj model nosi jedan tehnički aspekt oji će biti potrebno implementirati. Smatam da će iznosi biti veći… Treba mijenjati zakon u tom dijelu jer, u krajnjem slučaju, treba obezbijedisti sredstva da svaki kandidat ima svoje predstavljanje. Takođe, jedan od glavnih međunarodnih standarda je da ne trebad a dođe do izboirne reforme godinu dana prije dana održavanja izbora, a to je 13 jun ove godine", saopštio je.