Černobilu prijeti “katastrofalno” urušavanje: Zaštita od radijacije izgubila funkciju

 <!—->

Upozorenje stiže samo nekoliko dana pred 40. godišnjicu Černobilske katastrofe, koja i dalje važi za najgoru nuklearnu nesreću na svijetu. Dana 26. aprila 1986, dok je Ukrajina bila dio Sovjetskog Saveza, jedan reaktor u elektrani eksplodirao je i kontaminirao ogromno područje koje obuhvata Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju.

Nakon katastrofe, unutrašnja čelično-betonska konstrukcija, poznata kao sarkofag, na brzinu je izgrađena oko uništenog reaktora kako bi se spriječilo dalje curenje radijacije.

Godinama kasnije, u novembru 2016, izgrađena je visokotehnološka metalna kupola pod nazivom New Safe Confinement (NSC), vrijedna 1,5 milijardi eura, kako bi dodatno ojačala unutrašnju zaštitu, piše Euronews.

Zašto su stručnjaci zabrinuti zbog Černobila?
Kijev je više puta optužio Rusiju da gađa ovu elektranu od početka rata u Ukrajini 2022. godine, uključujući i prošlu godinu, kada je ruski dron u februaru pogodio spoljašnju konstrukciju.

Iako Međunarodna agencija za atomsku energiju u početku nije prijavila curenje, u decembru je potvrdila da je udar drona oštetio čeličnu strukturu i da ona više ne blokira radijaciju.

Generalni direktor IAEA, Rafael Grosi, izjavio je da je inspekcija “potvrdila da je zaštitna konstrukcija izgubila svoje osnovne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, ali i da nije utvrđena trajna šteta na nosećim strukturama ili sistemima za nadzor.

Grosi je dodao da su određene popravke sprovedene, ali da je “sveobuhvatna obnova i dalje neophodna kako bi se spriječilo dalje propadanje i obezbijedila dugoročna nuklearna bezbjednost”.

<!—->

Za popravke potrebno oko 500 miliona eura
Prošlog mjeseca, francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro procijenio je da je za obnovu kupole potrebno gotovo 500 miliona eura.

“Večeras smo predstavili prvu finansijsku procjenu štete izazvane ovim dronom, koja iznosi oko 500 miliona eura”, rekao je Baro nakon sastanka ministara spoljnih poslova G7 u martu.

Greenpeace je naveo da, uprkos nastojanjima, zaštitni omotač još nije u potpunosti obnovljen. Organizacija upozorava da to povećava rizik od oslobađanja radioaktivnosti, posebno u slučaju urušavanja unutrašnje strukture.

“To bi bilo katastrofalno jer se unutar sarkofaga nalazi četiri tone visoko radioaktivne prašine, gorivnih peleta i ogromne količine radioaktivnosti”, rekao je ranije ovog mjeseca za AFP nuklearni stručnjak Greenpeace organizacije Šon Ber­ni.

“Pošto New Safe Confinement trenutno ne može da se popravi i ne funkcioniše kako je zamišljen, postoji mogućnost oslobađanja radioaktivnosti”, dodao je Ber­ni.

“Radioaktivne čestice ne poznaju granice”
Demontaža nestabilnih djelova unutrašnje konstrukcije ključna je kako bi se sprečilo nekontrolisano urušavanje, ali su dodatni radovi otežani zbog kontinuiranih ruskih napada, navodi Greenpeace.