Broj 1,35 trebalo bi da uznemiri političare. Statistički gledano, svaka žena u Njemačkoj rodi 1,35 djece. To je daleko od potrebnih 2,1 za održavanje broja stanovnika.
Prema aktuelnim podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, u 2025. u Njemačkoj je rođeno oko 650.000 djece. U 2024. taj broj je bio oko 677.000. U obje godine umrlo je približno milion ljudi.
Ukupno je 31. decembra 2025. u Njemačkoj živjelo oko 83,5 miliona ljudi – 100.000 manje nego prethodne godine.
Želja za djecom nestaje zbog životnih okolnosti
„Ljudima je i dalje važno da imaju porodicu“, rekla je Katarina Špiz, direktorka Saveznog instituta za istraživanje stanovništva, na predstavljanju statistike u Berlinu. „Ljudi i dalje žele djecu, a sada je pitanje zašto ih u stvari nemaju?“
Kada bi se stopa nataliteta temeljila na želji za djecom koju su izrazile osobe od 19 do 29 godina, ona bi iznosila 2,4. „Sigurnost je vrlo važan faktor. Višestruke krize dovele su do toga da ljudi ne ostvaruju svoje želje“, rekla je Špiz.
Da li su djeca faktor rizika za siromaštvo?
Pored opšte neizvjesnosti izazvane globalnim okolnostima, postoje i konkretni problemi: nedostatak stambenog prostora, rast kirija i nedostatak ili nepouzdanost brige o djeci. Strah od finansijskog pada raste, jer roditelji često moraju da smanje svoje radno vrijeme. Ljudi sve češće izjavljuju da više ne mogu da priušte djecu u Njemačkoj.
Savezni zavod za statistiku redovno iznosi procjene demografskog razvoja za naredne decenije. Ti podaci su od velike važnosti za političare, ali i za kompanije, jer budućnost zemlje zavisi od broja stanovnika i njihove starosne strukture. Najnovija prognoza Zavoda seže do 2070. Po njoj bi stanovništvo moglo da se smanji čak za oko deset procenata. Imigracija to neće moći da spriječi.
Generacija rođena 60-ih odlazi u penziju
Manje ljudi i nije toliki problem – koliki je problem to što zemlja stari. Dok broj djece i mladih opada, broj veoma starih ljudi naglo će da raste, ukazuje Karsten Lumer, šef odjeljenja za stanovništvo u Saveznom zavodu za statisiku.
Trenutno generacija rođena 1960‑ih napušta tržište rada i odlazi u penziju. Svake godine tada se rađalo preko milion beba – a posle toga natalitet u Njemačkoj naglo je pao.
„Čak i sada, na svakih 100 radno aktivnih ljudi dolaze 33 osobe starosti za penziju“, kaže Lumer. Do 2035, približno jedna od četiri osobe u Njemačkoj premašiće 67 godina. Do 2050, broj ljudi starijih od 80 porašće s nešto više od šest, na oko devet miliona.
Sistem socijalne zaštite na granici pucanja
Te projekcije posebno zabrinjavaju ekonomiste i sociologe.
„Ubrzani pad i starenje stanovništva mora se uzeti u obzir kod političkih odluka s dugoročnim posljedicama – u zdravstvu, dugotrajnoj njezi“, kaže ekonomista Joahim Ragnic iz drezdenskog ifo instituta. Penzioni sistem je, dodaje, pod ogromnim pritiskom – posebno zbog manjka radne snage.
Karsten Lumer to formuliše još direktnije:
„Imamo nisku stopu nataliteta – a sistem socijalne zaštite ponaša se kao da je ona visoka.“
Na pitanje kako bi socijalni sistem trebalo da izgleda u budućnosti, on kaže: „Tu smo zakazali.“
Trenutno oko 40 odsto ljudi starijih od 80 godina treba neki vid njege. S porastom broja veoma starih osoba, raste i potreba za njegovateljima. Oko 280.000 ljudi sada radi u ambulantnoj njezi starijih. Do 2049. biće potrebno čak 690.000.
Imigracija i tržište rada
Posljednjih godina, niske stope nataliteta i emigracija nadoknađivane su imigracijom. Njemačka bilježi rast stanovništva još od 1990. Ukupno je oko 11 miliona imigranata došlo u Njemačku.
Najveći talasi bili su 2015/2016. (rat u Siriji) i nakon 2022. (rat u Ukrajini). Ali brza integracija na tržište rada rijetko je postignuta.
Martin Verding, član Savjeta ekonomskih stručnjaka, smatra da je to neuspjeh politike:
„Njemački pristup previše insistira na jeziku i obrazovanju, a premalo na brzom priznavanju kvalifikacija.“
Deset godina nakon migracionog talasa 2015/16, oko dvije trećine tadašnjih izbjeglica je zaposleno, pokazuju podaci Instituta za istraživanje zapošljavanja. Kod ukrajinskih izbjeglica – pretežno žena – samo 31 odsto.
Mnogi Ukrajinci žele da ostanu
Više od milion Ukrajinaca sada živi u Njemačkoj. Nakon Turaka, to je druga najveća migrantska zajednica.
„Oni su doprinijeli masovnoj promjeni strukture stanovništva“, kaže Katarina Špiz. „Pitanje je – možemo li računati na njih? Žele li da ostanu?“
U anketama njenog instituta, želja za ostankom raste: 42 odsto kaže da želi da ostane. Ali raste i nesigurnost – mnogi, a posebno mladi, kažu da „ne mogu da zamisle da ovdje ostanu zauvjek“.
Da li imigracija raste ili opada?
Ni Savezni zavod za statistiku ne može sa sigurnošću da predvidi budućnost.
Sve projekcije uključuju tri faktora:
natalitet, očekivani životni vijek, neto migraciju.
U svim scenarijima važi isto: imigracija može samo da ublaži, ali ne i da riješi demografske probleme.
Njemačka realno neće moći da nađe dovoljan broj radnika samo migracijom – a bez njih nema ni održivog zdravstvenog ni penzionog sistema.
Prema Lumeru, najmanje što se može učiniti jeste očuvanje zdravlja starijih što duže:
„Možemo se nadati medicinskom napretku“, kaže i dodaje da bi ljudi trebalo više da vježbaju i da drastično smanje alkohol i pušenje.
