NVO “Buša”: Senat odlučuje da li štiti ugled UCG-a i dosljednu…

Nevladina organizacija uputila inicijativu Senatu Univerziteta Crne Gore

Nevladina organizacija "Buša" saopštila je da se, povodom "ozbiljnih sumnji i otvorenih pitanja" u vezi sa raspodjelom sredstava iz Agrobudžeta za 2024. godinu namijenjenih očuvanju autohtonih genetičkih resursa, nisu obratili samo tužilaštvu i nadležnom ministarstvu, već da su 23. marta zvanično uputili inicijativu Senatu Univerziteta Crne Gore.

"Ovo pitanje više nije moguće svesti na administrativni ili tehnički nivo. Riječ je o navodima iz krivične prijave koji se odnose na način raspodjele javnog novca i primjenu propisanih kriterijuma, ali i o odgovornosti osobe koja učestvuje u odlučivanju u najvišem akademskom tijelu države", piše u saopštenju.

Podsjećaju da je protiv članice Senata, prof. dr Božidarke Marković, podnijeta krivična prijava "zbog načina raspodjele sredstava u programu koji bi trebalo da bude u funkciji zaštite najugroženijih autohtonih rasa".

"Dodatnu težinu ovom slučaju daje činjenica da se ne radi o izolovanom događaju. Postupak pred Etičkim odborom Univerziteta Crne Gore vodio je Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice protiv tadašnje dekanice Božidarke Marković i članova komisije, pri čemu su 2023. godine utvrđene nepravilnosti i izrečena etička kazna. Ta kazna bila je posljedica nepravilnosti prilikom sprovođenja javnog konkursa za prijem saradnika u nastavi na Biotehničkom fakultetu, čime su, kako je tada utvrđeno, prekršene odredbe Etičkog kodeksa koje se odnose na očuvanje integriteta institucije i zaštitu njenog ugleda. Tom prilikom sankcionisani su prof. dr Božidarka Marković, kao i članovi komisije – prof. dr Ranko Prenkić, prof. dr Aleksandar Odalović i doc. dr Tatjana Popović", podsjeća NVO.

Kažu da te okolnosti "otvaraju pitanje kontinuiteta spornih situacija, u kojima se ranije utvrđene nepravilnosti dovode u vezu sa novim navodima iz krivične prijave". "Zbog toga ovaj slučaj ne može biti posmatran izolovano, već kao pitanje institucionalne odgovornosti i kredibiliteta", dodaju.

Zbog toga su, kako su rekli, Senatu UCG-a uputili formalnu inicijativu da se ovo pitanje uvrsti kao posebna tačka dnevnog reda, otvori rasprava i "razmotri da li postoje elementi za pokretanje postupaka u skladu sa Statutom i Etičkim kodeksom."

"Javnost mora znati da ovo nije medijski pritisak, već pitanje institucionalne odgovornosti. U situaciji kada se član Senata dovodi u vezu sa krivičnom prijavom, a postoji i ranije utvrđeno kršenje etičkih normi, izostanak reakcije ne može se posmatrati kao neutralan čin. Takav pristup mogao bi otvoriti pitanje dosljedne primjene standarda i dodatno uticati na povjerenje javnosti u Univerzitet Crne Gore kao najvišu akademsku instituciju", piše u saopštenju.

Kažu da "posebno zabrinjava" što se u javnim istupima nadležnih "problem često svodi na proceduralna pitanja", iako se radi o temi koja ima šire implikacije na transparentnost i upravljanje javnim sredstvima.

"NVO Buša zato ukazuje da svaka institucija mora uraditi svoj dio posla. Tužilaštvo treba da ispita navode iz krivične prijave, nadležno ministarstvo da pruži potpune i jasne odgovore, a Senat Univerziteta Crne Gore da se odredi prema pitanju akademske i etičke odgovornosti. Zato još jednom naglašavamo: NVO Buša je zvanično pisala i Senatu Univerziteta Crne Gore. Učinili smo to jer vjerujemo da nijedna institucija ne bi smjela ostati pasivna kada postoje ozbiljne indicije o mogućem kršenju zakona, etičkih normi i javnog interesa", navode iz te organizacije.

Rekli su da, u suprotnom, ostaje otvoreno pitanje da li su standardi jednako primjenjivi na sve i da li institucije dosljedno štite sopstveni integritet.

Senat UCG-a, poručuju, sada odlučuje da li štiti ugled Univerziteta i dosljednu primjenu standarda.

"Dodatno, želimo da ukažemo na konkretan primjer koji potvrđuje problem kriterijuma i dosljednosti sistema. Balkanska koza, kao autohtona rasa, prepoznata je i finansirana kroz Agrobudžet za 2025. godinu, dok je istovremeno izostavljena iz programa Eko-fonda vrijednog 175.000 eura – bez javno dostupnog obrazloženja. Ovakva neusklađenost između državnih mehanizama otvara ključno pitanje: po kojim pravilima se odlučuje ko ima pravo na javna sredstva i kako je moguće da ista rasa u jednom programu bude podržana, a u drugom izostavljena. Posebno imajući u vidu da su kriterijume za Eko-fond definisale stručne strukture povezane sa istim institucionalnim okvirom", piše u saopštenju.