Radev: Radićemo na formiranju stabilne vlade, novi izbori bi bili katastrofa

<!—->Radev je, prenosi bugarska agencija BTA, poručio novinarima da se nada da Bugarska neće biti primorana da ponovo ide na izbore.

“Učinićemo sve da spriječimo nove izbore. To bi bila katastrofa za Bugarsku. To bi značilo prelazak iz krize u krizu, a ono što treba da radimo jeste da naporno radimo na izlasku iz tih kriza”, rekao je Radev.

Stranka proruski orijentisanog bivšeg predsjednika Bugarske Rumena Radeva na putu je da pobijedi na parlamentarnim izborima održanim danas, pokazuju izlazne ankete, nakon kampanje vođene uz obećanja da će iskorijeniti korupciju i zaustaviti spiralu slabih i kratkotrajnih vlada.

U Bugarskoj su jutros u sedam časova po lokalnom vremenu otvorena birališta za sedme vanredne parlamentarne izbore u zemlji od 2021. godine, prenijeli su bugarski mediji.

Prema preliminarnim podacima, više od 6,5 miliona građana imalo je pravo glasa, iako će konačan broj biti potvrđen nakon dana izbora.

Biračka mjesta su zatvorena u 20 časova, a glasanje je produženo do 21 časova na mjestima na kojima bude velikih redova, navodi bugarska novinska agencija BTA.

Glasanje se odvijalo na 11.995 mjesta širom Bugarske, uključujući mobilne kutije za glasanje za osobe sa invaliditetom, kao i na 493 mjesta u 55 stranih zemalja.

Ukupno 4.786 kandidata se takmičilo za 240 mjesta u 52. sazivu Narodne skupštine, koji predstavljaju 14 stranaka, 10 koalicija i jednog nezavisnog kandidata, navodi BTA.

Ovo glasanje je značajno jer bi moglo dovesti na vlast ljevičarski orijentisanog, proruski nastrojenog bivšeg predsjednika Rumena Radeva – samo nekoliko dana nakon što su birači u Mađarskoj odbacili autoritarne politike i globalni krajnje desni pokret Viktora Orbana, koji je njegovao bliske veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, piše Al Jazeera.

Decembarski protesti izveli su stotine hiljada uglavnom mladih ljudi na ulice. Demonstranti su tražili nezavisno pravosuđe kako bi se izborilo sa raširenom korupcijom.

Radev, bivši general vazduhoplovstva, rekao je da želi da se zemlja oslobodi svog „oligarhijskog modela upravljanja“ i podržao je antikorupcijske proteste krajem prošle godine koji su doveli do pada vlade koju je podržavala konzervativna stranka.

Zalagao se za obnovu odnosa sa Rusijom i kritikovao slanje vojne pomoći Ukrajini. Podnio je ostavku na uglavnom ceremonijalnu funkciju predsjednika u januaru kako bi započeo kandidaturu za premijera.

<!—->

On predvodi novoformiranu centar-lijevo grupaciju “Progresivna Bugarska“. Prema anketama javnog mnjenja prije današnjih izbora, ta opcija bi mogla da osvoji oko 35 odsto glasova.

Od 2021. godine, ova država sa 6,5 miliona stanovnika bori se sa fragmentiranim parlamentima koji su proizvodili slabe vlade.

Nijedna nije uspjela da opstane duže od godinu dana prije nego što bi bila srušena uličnim protestima ili političkim dogovorima iza zatvorenih vrata.