Priređivači negoduju zbog novih poreskih izmjena i pravne nesigurnosti u sektoru igara na sreću

Priređivači igara na sreću sa sjednice Grupacije u Privrednoj komori, održanoj 21. aprila, izrazili su negodovanje zbog najavljenih izmjena Zakona o igrama na sreću i Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, čije je usvajanje najavljeno za kraj aprila/početak maja, saopšteno je ioz Privredne komore (PKCG).

Kako se navodi u saopštenju, mišljenja su da najavljene izmjene dolaze prebrzo nakon stupanja poslednjih izmjena Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica na snagu, te da je, s obzirom na to da uključuju mijenjanje progresivne stope oporezivanja fiksnom od 12 odsto, trebalo da im prethodi javna rasprava jer je riječ o značajnim promjenama za igrače.

“Nedopustivo je da dolazi do promjene poreske stope s progresivne na fiksnu bez javne rasprave i analize uticaja”, stav je priređivača.

Kako su kazali, saopšteno je da su u toku razgovori sa predlagačem, Ministarstvom finansija i da se razmatraju opcije zadržavanja neoporezivog dijela za virtuelne igre. Sjednicu je vodio predsjednik Grupacije Filip Knežević, a u radu su učestvovali potpredsjednik Grupacije Miloš Lalević i sekretarka Sanja Marković.

Z”amjenik predsjednika grupacije Miloš Lalević je na početku ukazao da se priređivači suočavaju sa gotovo identičnim izazovima, bez obzira na razlike među pojedinačnim operatorima. Prema njegovim riječima, situacija je u velikoj mjeri ujednačena i obuhvata različite oblike regulatornih ograničenja, uključujući i lokalne zabrane poslovanja u manjim sredinama, kao i konstantno povećanje fiskalnog opterećenja i izmjene propisa koje se donose u kratkim rokovima”, navodi se u saopštenju.

Posebno je naglasio da se izmjene zakona i poreskih pravila dešavaju često i bez dovoljno koordinacije sa privredom, što stvara osjećaj pravne nesigurnosti i otežava dugoročno planiranje poslovanja.

“Poseban problem predstavlja Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, kojom se uvodi jedinstvena stopa od 12 odsto na sve dobitke od igara na sreću. Privrednici su podsjetili da je do sada postojao diferenciran sistem oporezivanja, sa neoporezivim dijelom do 50 eura, zatim stopom od 10 odsto za dobitke do 1.500 eura i 15 odsto za više iznose. Naglašeno je da je novi predlog uveden bez javne rasprave i bez prethodnih konsultacija sa industrijom, što je ocijenjeno kao problematičan pristup u procesu donošenja zakona koji direktno utiču i na građane i na poslovanje priređivača”, navode iz PKCG.

Predstavnici Ministarstva finansija su, prema navodima učesnika, obrazložili da javna rasprava nije organizovana jer se procijenilo da za to nema potrebe, ali su istovremeno izrazili spremnost da dodatno razmotre predloge privrede.

Uprkos tome, kako su kazali iz PKCG, privrednici su istakli da se u praksi često dešava da se određeni stavovi iznesu na sastancima, ali da se kasnije ne reflektuju u konačnim rješenjima, što dodatno doprinosi nepovjerenju u proces.

“Veliki dio rasprave odnosio se i na tehničke i regulatorne nedoumice u postojećim i predloženim pravilnicima Zakona o igrama na sreću. Posebno je problematizovana definicija kladioničarskih igara, koja je, kako je navedeno, preuzeta iz drugih zakonodavstava bez adekvatnog prilagođavanja domaćem sistemu, što stvara probleme u primjeni, naročito u segmentu „cash out“ opcija i odloženih sportskih ishoda”, piše dalje u saopštenju.

Takođe je, prema njihovim riječima, ukazano na niz tehničkih grešaka u pravilnicima, kao i na činjenicu da primjedbe privrede u velikoj mjeri nijesu uvažene u konačnim verzijama.

Dodatna zabrinutost, kako su kazali, iskazana je u vezi sa praksom inspekcijskih organa i lokalnih komunalnih službi, naročito u dijelu koji se odnosi na spoljašnje obilježavanje objekata i svjetlosnu reklamu, gdje se, kako je rečeno, ponavljaju kazne za iste objekte, bez jasnih i ujednačenih kriterijuma postupanja.

“Značajan dio diskusije bio je posvećen i prelaznom periodu u implementaciji novog Zakona o igrama na sreću, odnosno produženju roka za prilagođavanje sa 270 na 450 dana, što praktično pomjera punu primjenu zakona na 11. novembar. Privrednici su istakli da se time ne odlaže sam zakon, već se produžava period usklađivanja, ali da to istovremeno otvara niz operativnih neizvjesnosti, posebno u vezi sa izdavanjem odobrenja za lokacije i mogućnošću različitog tretmana postojećih i novih objekata”, dodaju iz PKCG.

Upozoreno je da bi takav model mogao dovesti do narušavanja konkurencije na tržištu i pravne nejednakosti među priređivačima.

“U tom kontekstu naglašeno je da je neophodno zauzeti jedinstven stav unutar grupacije i insistirati na jasnoj i jedinstvenoj primjeni zakona za sve subjekte u istom trenutku, kako bi se izbjegle situacije u kojima dio tržišta funkcioniše po starim, a dio po novim pravilima”, navode iz PKCG.

Na kraju rasprave zaključeno je da je potrebno intenzivirati institucionalnu komunikaciju preko Privredne komora Crne Gore, formalno tražiti učešće predstavnika grupacije u radu relevantnih odbora, te organizovati novi sastanak sa predstavnicima Uprave za igre na sreću i Ministarstva finansija.

“Privrednici su posebno naglasili da će nastaviti da dostavljaju zajedničke inicijative i komentare, ali i da očekuju sistemski pristup koji bi obezbijedio stabilniji i predvidljiviji regulatorni okvir, bez čestih izmjena i naknadnih korekcija koje otežavaju poslovanje u sektoru”, dodali su.

Na sjednici je predsjednik Grupacije, Filip Knežević, govorio i o učešću Crne Gore u osnivanju Balkan Gaming Federation, što, kako su istakli, predstavlja važan korak ka jačem regionalnom povezivanju industrije igara na sreću.

“Kroz ovu inicijativu otvara se prostor za koordinisano djelovanje sa zemljama regiona, posebno u borbi protiv nelegalnog tržišta, unapređenju regulatornog okvira i razmjeni dobrih praksi. Takođe, kroz ovakav vid saradnje doprinijeće se snažnijem zastupanju interesa industrije Crne Gore na međunarodnom nivou i njenom boljem pozicioniranju u okviru evropskih tokova”, naveo je on.

Dodao je i da je cilj ovakvog povezivanja stvaranje stabilnijeg i predvidljivijeg poslovnog ambijenta koji će dugoročno koristiti i privredi i državnom budžetu Crne Gore.

Prema njegovim riječima, Balkan Gaming Federation trenutno okuplja strukovne organizacije iz Bugarske, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, čime se formira jedinstvena regionalna platforma za saradnju.

Kazao je da posebnu vrijednost daje činjenica da su četiri od sedam članica već dio EUROMAT, što otvara mogućnost da se Federacija u budućnosti pozicionira i kao jedinstven regionalni partner na evropskom nivou.

Naglasio je da se Federacija trenutno nalazi u početnoj fazi razvoja, te da je naredni sastanak zakazan za 26. maj, kada će biti definisani dalji pravci njenog djelovanja i organizacionog razvoja.