UŽIVO Iran zatražio direktan sastanak sa američkom vladom

Zatvaranje Hormuškog moreuza dovodi do pogoršanja krize nesigurnosti u snabdijevanju hranom i pothranjenosti u zemljama koje se već suočavaju sa ozbiljnim problemima, rekao je danas za CNN predstavnik Svjetskog programa za hranu.

"Ovo postaje kriza unutar krize. Tržišta su pod pritiskom, cijene rastu i to će nastaviti da izaziva potrese širom svijeta", kazao je Samer Abdeldžaber, regionalni direktor Svjetskog programa za hranu za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Istočnu Evropu.

Abdeldžaber procjenjuje da će 45 miliona ljudi biti suočeno sa nesigurnošću u snabdijevanju hranom ako se kriza nastavi.

Njegovi komentari dolaze nakon što je koalicija država u petak objavila izvještaj u kojem se upozorava da su nivoi nesigurnosti u snabdijevanju hranom i pothranjenosti i dalje izuzetno visoki. Krize su koncentrisane u deset zemalja, navodi se u izvještaju Globalne mreže protiv prehrambenih kriza, navodi Gardijan.

Deset zemalja obuhvaćenih izvještajem su Avganistan, Bangladeš, Demokratska Republika Kongo, Mjanmar, Nigerija, Pakistan, Južni Sudan, Sudan, Sirija i Jemen.

Iran je zatražio direktan sastanak sa američkom vladom dok se američki zvaničnici pripremaju za put u Pakistan, prenosi Gardijan pozivajući se na američki portal Aksios.

U subotu ujutro, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet Donalda Trampa, Džared Kušner, putovaće u Pakistan na razgovore sa iranskim ministrom vanjskih poslova, potvrdila je Bijela kuća.

Američki predsjednik Donald Tramp šalje specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera u Pakistan na razgovore sa iranskim ministrom vanjskih poslova, javio je u petak Si EN EN (CNN), pozivajući se na dva zvaničnika administracije upoznata sa tim pitanjem.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu optužio je u petak Hezbolah da pokušava da "sabotira" napore za postizanje mirovnog sporazuma sa Libanom.

"Pokrenuli smo proces za postizanje istorijskog mira između Izraela i Libana i jasno nam je da Hezbolah pokušava da to sabotira", rekao je u svom prvom obraćanju nakon što je produženo primirje sa Libanom, navodi Gardijan.

Komentari dolaze nakon što je izraelska vojska saopštila da je gađala ciljeve Hezbolaha u jednom selu na jugu Libana kao odgovor na "kršenje primirja", nakon što je prethodno upozorila stanovnike da evakuišu područje.

"Prije kratkog vremena, IDF je gađao vojne objekte u području Deir Aamesa, odakle su juče ispaljene rakete prema gradu Štula u Izraelu", navodi se u saopštenju.

"Objekti koji su bili meta korišćeni su od strane terorističke organizacije Hezbolah za sprovođenje terorističkih aktivnosti protiv vojnika IDF-a i države Izrael", dodaje se.

Hitno ponovno otvaranje Hormuškog moreuza bez ograničenja "od vitalnog je značaja" za svijet, izjavio je u petak predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, nakon razgovora sa regionalnim liderima, uključujući predstavnike Libana i Sirije, piše Gardijan.

"Hormuški moreuz mora se odmah ponovo otvoriti bez ograničenja i bez naplate, uz puno poštovanje međunarodnog prava i principa slobode plovidbe. To je od vitalnog značaja za cijeli svijet", rekao je Košta na konferenciji za novinare na Kipru.

Premijer Španije Pedro Sančez je danas, povodom rata u Iranu, izjavio da će nastaviti da brani međunarodno pravo i podvukao da "zakon jačeg ne donosi mir".

"Situacija na Bliskom istoku pokazuje da zakon jačeg ne donosi ni mir ni bezbjednost niti stabilnost, već nas samo slabi. Gola sila nije odgovor. Španija će nastaviti da brani međunardno pravo", napisao je Sančes na društvenoj mreži Iks.

Španija je ranije zabranila vojsci SAD da koristi njene vojne baze i teritoriju za napade na Iran, a toj odluci su se priključile i Francuska i Velika Britanija.

Vašington razmatra da li da suspenduje Španiju iz NATO-a, izjavio je za agenciju Rojters američki zvaničnik koji je govorio anonimno i pozvao se na mejl čiji je autor Pentagon.

U imelju je predloženo da bi trebalo preispitati i pravo Velike Britanije na Folklandska ostrva, kao kaznu za nepodržavanje rata SAD protiv Irana.

"Pa, mi ne radimo s imejlovima. Radimo sa zvaničnim dokumentima i stavovima koje je, u ovom slučaju, zauzela vlada Sjedinjenih Država, Stav vlade Španije je jasan: apsolutna saradnja sa saveznicima, ali uvek u okviru međunarodnog prava“, rekao je Sančes novinarima na samitu Evropske unije na Kipru.

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens trebalo je u utorak da otputuje u Islamabad na novu rundu mirovnih pregovora između SAD i Irana, ali avion Air Force Two nikada nije poletio, a pregovori nijesu nastavljeni, piše Bi Bi Si (BBC).

Donald Tramp je potom najavio da će produžiti primirje sa Iranom, koje je trebalo da istekne u srijedu uveče.

Iran je potvrdio da će ministar vanjskih poslova Abas Aragči večeras otputovati u Islamabad.

Još nije poznato kakav će biti obim razgovora niti da li će SAD učestvovati.

Pakistan ima ulogu posrednika između Vašingtona i Teherana.

Dopisnik Bi Bi Si-a je ranije izvijestio da se Islamabad gotovo sedmicu priprema za drugu rundu pregovora, što je izazvalo ozbiljne poremećaje za lokalno stanovništvo.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči započeće u petak putovanje koje uključuje posjete Islamabadu, Muskatu i Moskvi, javili su iranski državni mediji, prenosi Gardijan.

"Cilj ove posjete je održavanje bilateralnih konsultacija i razgovor o aktuelnim dešavanjima u regionu, kao i o najnovijoj situaciji u ratu koji su Iranu nametnule Sjedinjene Američke Države i izraelski režim", navela je državna novinska agencija IRNA.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči trebalo bi da otputuje u Pakistan na razgovore do kraja ove sedmice, rekli su izvori za AP.

Očekuje se da će diplomata putovati sa manjim timom, dok se američki logistički i bezbjednosni tim već nalazi u Islamabadu.

Do ove posjete dolazi nakon što su početkom sedmice propali pokušaji održavanja direktnih razgovora između Vašingtona i Teherana. Pakistan nastoji da ponovo pokrene pregovore o primirju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

Zvaničnici su govorili pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašćeni da istupaju u medijima.

Iran šalje delegaciju u Pakistan na razgovore, rekli su pakistanski i iranski izvori za CNN. Nije jasno da li će u tim razgovorima učestvovati i Sjedinjene Američke Države.

Međutim, izvještaji su kontradiktorni: iranski državni mediji ranije su negirali da je bilo kakva delegacija otputovala u Pakistan i naveli da su pregovori i dalje neizvjesni.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je danas tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trampa da je iranski teretni brod, koji su zaplijenile američke snage, bio „poklon iz Kine”.

Sjedinjene Američke Države saopštile su da su njihove snage pucale na taj brod i zaplijenile ga jer je pokušao da izbjegne blokadu iranskih luka.

Iranska vojska je navela da je brod putovao iz Kine i obećala osvetu za „oružanu pirateriju američke vojske”.

Tramp je u utorak za CNBC rekao da je taj brod „imao neke stvari koje nijesu bile baš prijatne”.

„Možda poklon iz Kine, ne znam”, dodao je on.

„Kina se protivi bilo kakvim optužbama i povezivanjima koja nijesu zasnovana na činjeničnom stanju”, rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova Guo Điakun novinarima u Pekingu.

„Normalni međunarodni trgovinski odnosi između zemalja ne bi trebalo da budu predmet ometanja i poremećaja”, dodao je on.

Teretni brod „Touska”, koji su američke snage zaplijenile u nedjelju, vjerovatno je nosio robu za koju Vašington smatra da može imati dvostruku namjenu, pa i vojnu, rekli su Rojtersu izvori službe pomorske bezbjednosti.

Human Rights Watch pozvao je Liban da se pridruži Međunarodnom krivičnom sudu, nakon što su izraelske snage u vazdušnom napadu ranije ove sedmice ubile libansku novinarku Amal Halil i ranile njenu koleginicu Zainab Faradž.

„Libanska vlada treba da pristupi Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda kako bi se omogućila odgovornost za teške međunarodne zločine”,  ova organizacija je navela u objavi na društvenim mrežama.

„Izrael namjerno cilja novinare kako bi prikrio istinu o svojim zločinima protiv Libana”, rekao je Aun u saopštenju u kojem je osudio „ratne zločine”.

Libanski premijer Navaf Salam napisao je na mreži Iks da gađanje novinara i onemogućavanje pristupa spasilačkim ekipama predstavlja ratni zločin.

Amal Halil, 43 godine, koja je radila za list Al-Ahbar, sahranjena je u četvrtak. Poginula je u, kako su njene kolege opisale, intenzivnom napadu izraelskih snaga. Postoje izvještaji da su spasioci pokušavali da je izvuku iz ruševina zgrade koja je takođe bila pogođena, ali su bili spriječeni da pruže pomoć koja bi mogla da joj spasi život.

Halil je deveta novinarka ubijena u Libanu ove godine. Prošlog mjeseca u dvostrukom napadu ubijena su tri novinara.

Human Rights Watch pozvao je Liban da se pridruži Međunarodnom krivičnom sudu, nakon što su izraelske snage u vazdušnom napadu ranije ove sedmice ubile libansku novinarku Amal Halil i ranile njenu koleginicu Zainab Faradž.

Objavljujući na društvenim mrežama, ova organizacija je navela: „Libanska vlada treba da pristupi Rimskom statutu Međunarodnog krivičnog suda kako bi se omogućila odgovornost za teške međunarodne zločine.”

Libanski predsjednik Džozef Aun osudio je napad. „Izrael namjerno cilja novinare kako bi prikrio istinu o svojim zločinima protiv Libana”, rekao je Aun u saopštenju u kojem je osudio „ratne zločine”.

Libanski premijer Navaf Salam napisao je na mreži Iks da „gađanje novinara i onemogućavanje pristupa spasilačkim ekipama predstavlja ratni zločin”.

Amal Halil, 43 godine, koja je radila za list Al-Ahbar, sahranjena je u četvrtak. Poginula je u, kako su njene kolege opisale, intenzivnom napadu izraelskih snaga. Postoje izvještaji da su spasioci pokušavali da je izvuku iz ruševina zgrade koja je takođe bila pogođena, ali su bili spriječeni da pruže pomoć koja bi mogla da joj spasi život.

Halil je bila deveta novinarka ubijena u Libanu ove godine. Prošlog mjeseca u dvostrukom napadu ubijena su tri novinara.

Libanska poslanica Nadžat Saliba pozdravila je produženje primirja između Izraela i Libana, ocijenivši da će ono pomoći velikom broju ljudi u tom području, prenosi BBC.

Ova izjava dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će primirje između Izraela i Libana biti produženo za tri sedmice. Tramp je, obraćajući se novinarima u Ovalnoj kancelariji zajedno sa učesnicima sastanka, rekao da se nada da će se lideri dvije zemlje sastati tokom tog dodatnog tronedjeljnog prekida neprijateljstava.

 „Svi su odahnuli što će primirje biti produženo za još tri sedmice. To će pomoći mnogim ljudima da se vrate svojim domovima, provjere u kakvom su stanju i nastave sa svojim životima”, kazala je Saliba u emisiji "Njuzdej" na BBC-u.

Upitana kako bi Hezbolah mogao reagovati na produženje primirja, rekla je da ne očekuju da će stvari ići potpuno glatko.

Ipak, dodala je da je libanska vlada vrlo odlučna da nastavi razgovore kako bi se pronašlo zajedničko rješenje koje će ljude poštedjeti bombardovanja i ubijanja.

Procureli interni mejl Pentagona sadrži opcije prema kojima bi Sjedinjene Američke Države mogle da kazne NATO saveznike za koje smatraju da nisu podržali američke operacije u ratu s Iranom, uključujući suspenziju Španije iz Alijanse i preispitivanje američkog stava o britanskom polaganju prava na Foklandska ostrva, rekao je za Rojters jedan američki zvaničnik.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku izjavila je da razgovori sa Iranom moraju uključiti nuklearne stručnjake, u suprotnom „završićemo sa opasnijim Iranom”, prenosi Gardijan.

 „Ako su razgovori samo o nuklearnom pitanju, a za stolom nema nuklearnih stručnjaka, dobićemo sporazum koji je slabiji od Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA)”, Kazala je Kalas govoreći u petak uoči neformalnog samita lidera EU na Kipru

„I ako se ne budu rješavali problemi u regionu, raketni programi, njihova podrška posredničkim grupama, kao i hibridne i sajber aktivnosti u Evropi, završićemo sa opasnijim Iranom”, dodala je ona.

Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je noćas tronedjeljno produženje izraelsko-libanskog primirja.

Odluka o produženju „pauze u borbama” između Izraela i militantne grupe Hezbolah u Libanu donijeta je tokom sastanka koji su u Bijeloj kući održali izraelski i libanski ambasadori u SAD.

To je bio drugi sastanak predstavnika dvije zemlje od prošle nedjelje. Prvobitno desetodnevno primirje kojim su pauzirane borbe između Hezbolaha i militantne grupe Hezbolah, a koje je stupilo na snagu prošlog petka, trebalo je da istekne u ponedjeljak.

Obraćajući se sinoć novinarima u Ovalnoj kancelariji zajedno sa učesnicima sastanka, Tramp je rekao da se nada da će se lideri Izraela i Libana sastati tokom tog dodatnog tronedjeljnog prekida neprijateljstava.

Tramp je rekao da se očekuje da će libanski predsjednik Džozef Aun i izraelski premijer Benjamin Netanjahu posjetiti Bijelu kuću narednih nedjelja, dok SAD nastoje da izdejstvuju trajni mirovni dogovor.

Libanska ambasadorka u SAD Nada Movad, koja je došla na sastanak tražeći produženje primirja, zahvalila je Trampu što je bio domaćin razgovora.

„Mislim da sa Vašom pomoći i podrškom možemo Liban ponovo učiniti velikim”, rekla je ona.

Izraelski ambasador pri SAD Ječiel Lajter rekao je da njegova zemlja i Liban „nikad nisu bili jedan uz drugog više nego danas”. Lajter se zahvalio Trampu i potpredsjedniku SAD Džej Di Vensu što su to omogućili.

„Nastavićemo dalje da radimo za mir. Nadajmo se da ćemo ga dobiti što je prije moguće”, rekao je izraelski ambasador.

Tramp je ponovio da SAD nastavljaju da traže od Irana da prestane sa podrškom grupama koje djeluju u njegovo ime na Bliskom istoku, uključujući Hezbolah u Libanu.

On je, kasnije, na svojoj mreži Trut soušal napisao da je sastanak predstavnika Izraela i Libana prošao „vrlo dobro” i da će „SAD raditi sa Libanom da mu pomognu da se zaštiti od Hezbolaha”.

Američki vojni zvaničnici razvijaju nove planove za gađanje iranskih kapaciteta u Hormuškom moreuzu u slučaju da primirje s Iranom propadne, navodi više izvora za CNN.

Opcije, među nekoliko razmatranih skupova meta, uključuju napade sa posebnim fokusom na „dinamičko gađanje” iranskih kapaciteta oko Hormuškog moreuza, južnog dijela Persijskog zaliva i Omanskog zaliva. Izvori navode da bi mete mogli biti mali brzi čamci za napad, brodovi za postavljanje mina i druga asimetrična sredstva koja su omogućila Teheranu da efikasno zatvara te ključne plovne puteve i koristi ih kao pritisak na Sjedinjene Američke Države.

Iako je američka vojska gađala iransku mornaricu, veliki dio prvog mjeseca bombardovanja bio je usmjeren na ciljeve dalje od moreuza, što je omogućilo udare dublje unutar Irana. Novi planovi predviđaju mnogo koncentrisaniju kampanju bombardovanja oko strateških plovnih puteva.

CNN je ranije prenio da je veliki procenat obalskih odbrambenih raketa Irana i dalje netaknut. Iran takođe raspolaže brojnim malim čamcima koji se mogu koristiti kao platforme za napade na brodove, što dodatno otežava američke napore da otvore moreuz.

Američka vojska mogla bi takođe da sprovede raniju prijetnju Donalda Trampa da će gađati ciljeve dvostruke namjene i infrastrukturu, uključujući energetske objekte, kako bi primorala Iran na pregovore, rekli su izvori za CNN.

Još jedna opcija koju su razradili vojni planeri jeste gađanje pojedinačnih iranskih vojnih lidera i drugih „opstrukcionista” unutar režima, za koje američki zvaničnici u posljednje vrijeme tvrde da aktivno podrivaju pregovore, naveo je jedan od izvora.

Izraelske odbrambene snage (IDF) i Hezbolah međusobno se optužuju za kršenje sporazuma o primirju.

Do toga je došlo nakon što je IDF ranije saopštio da je presreo nekoliko projektila lansiranih iz Libana, uz oglašavanje sirena u području Štula. Potom je Hezbolah na Telegramu naveo da je raketnim napadom gađao to područje.

„Troje terorista Hezbolaha eliminisana su nakon neuspjelog lansiranja rakete zemlja–vazduh prema letjelici izraelskog ratnog vazduhoplovstva. U dva odvojena incidenta, teroristi Hezbolaha lansirali su rakete i bespilotnu letjelicu s eksplozivom na vojnike IDF-a koji djeluju južno od linije prednje odbrane u južnom Libanu. Ove radnje predstavljaju očigledno kršenje dogovora o primirju”, navodi se u objavi na Iksu.

Prošle noći Hezbolah je saopštio da je ispalio rakete na sjever Izraela kao odgovor na, kako su naveli, izraelsko kršenje primirja.

Sjedinjene Američke Države ponudile su do 10 miliona dolara za informacije o vođi šiitske milicije u Iraku koju podržava Teheran, prenosi Gardijan.

Program američkog Stejt departmenta „Nagrade za pravdu” naveo je da je Hašim Finjan Rahim al-Saradži vođa grupe Kataib Sajid al-Šuhada (KSS), koju je označio kao terorističku organizaciju.

„Pripadnici KSS-a ubijali su iračke civile i napadali američka diplomatska predstavništva u Iraku, kao i vojne baze i osoblje Sjedinjenih Američkih Država u Iraku i Siriji”, navodi se u objavi na Iksu.

Izrael i Sjedinjene Američke Države gađali su mrežu militantnih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, kao odgovor na pojačane napade na Izrael, SAD i njihove saveznike tokom rata protiv Irana. Irak se nametnuo kao ključni front u ovom novom i često prikrivenom sukobu.

Milicije se regrutuju među većinskim šiitskim stanovništvom Iraka i slijede naređenja visokih oficira Iranskog korpusa islamske revolucionarne garde.