UŽIVO Premijer pitao Nikolića: Jeste li vidjeli sporazum DPS i Jedinstvene Rusije; Nikolić: Premijer ne poštuje građane

<!—->Potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković rekao je da zakonodavni dom ima 81 poslanika, ali u stvarnosti, više od tri mjeseca ima 80 poslanika. On je rekao da je predsjednik Državne izborne komisije otišao za sudiju Ustavnog suda, to tijelo nije funkcionalno a svakako se bira nova Centralna izborna komisija. Zbog toga, kazao je, novi poslanik ne može da stupi na dužnost. 

“Teoretski, može da se desi rezultat glasanja 40:40. Šta je dvotrećinska većina. Klub Bošnjačke stranke traži da se ovo pitanje što prije i konkretno, sistemski riješi”, rekao je Nurković.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da se nada će ovo pitanje biti što prije riješeno, na način da će svi poslanici konstatovati mandat novom kolegi, čime će ovaj tehnički problem biti prevaziđen. 

Spajić: Stvorili smo jak fiskalni okvir i možemo da pomognemo građanima tokom krize

Šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić pitao je Spajića kakav je efekat mjera koje je Vlada preduzela radi ublažavanja rasta cijena goriva, da li su planirane dodatne mjere, kao i kakve su cijene naftnih derivata u Crnoj Gori u poređenju sa državama regiona.

“Svjedočimo globalnom poremećaju cijene nafte što se održava na situaciju u našoj zemlji. U odnosu na period prije početka sukoba na Bliskom istoku cijene su porasle i Vlada je ovdje preuzela određene mjere kako bi reagovala na situaciju kod nas”, kazao je Čarapić. 

Spajić je rekao da Vlada danonoćno prati situaciju, koja je, rekao je, vrlo ozbiljna. On je rekao da su neki lideri u regionu najavili da cijene dizela mogu da idu na 2,6 eura po litru. 

“Živimo u jako nesigurnom svijetu. Osim Ormuskog, u Jemenu Huti najavljuju da će zatvoriti još jedan prolaz i zaista, situacija je jako ozbiljna. Država Crna Gora je nastupila jednom od najjačih mjera u Evropi i samim tim imamo jednu od najnižih cijena dizela u Evropi. Za koji dan možda bude i najniža. Time smo oduzeli sebi važan izvor prihoda, ali smo stvorili jak fiskalni okvir i možemo da pomognemo građanima tokom jedne velike krize”, rekao je Spajić. 

Ukazao je na cijene dizela u zemljama regiona, navodeći da je Crna Gora u vrlo dobroj poziciji. On je izrazio nadu da će doći do prekida sukoba na Blsikom istokum čime će doći do smiriivanja situacije na tržištu. 

“Cijena eurodizela u Srbiji iznosi 1,81 eur/L, u Hrvatskoj 1,73 eur/L, u Sjevernoj Makedoniji 1.39 eur/L, u Sloveniji 1,56 eur/L, u Albaniji, u kojoj cijena nije u potpunosti regulisana, litar dizela iznosi oko dva eura, a u Bosni i Hercegovini, koja takođe nema regulisano tržište, cijena dizela po litru varira između 1,6-1,7 eura. Šire posmatrano, Crna Gora je, sa aktuelnom cijenom dizela od 1,57 eur/L i benzina Eurosuper 95 od 1,52 eur/L, među nekoliko zemalja u Evropi sa najnižim cijenama naftnih derivata, što potvrđuje da su mjere Vlade dale konkretan rezultat. Da zaključim, Crna Gora trenutno ima jednu od najnižih cijena goriva u Evropi i stabilnost snadbijevanja za razliku od nekih država koje su bile prinuđene da uvode mjere ograničavanja točenja goriva”, kazao je premijer. 

Predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pitao je Spajića hoće li podnijeti ostavku ukoliko Crna Gora ne zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom (EU) do kraja godine.

“Vi ste potvrdili ambiciozan plan da će Crna Gora zatvoriti sva poglavlja do kraja ove godine. Time ste preuzeli javnu odgiovornost pred građanima. Vrijeme je da čujemo stoji li iza tih obećanja politička i moralna odgovornost”, rekao je Nikolić. 

On je rekao da su nedavno u parlamentu odlukom većine usvojeni staljinistički zakoni. Ne možete tvrditi da radite na ubrzanaju procesa, rekao je, a onda donositi odluke koje usporavaju taj proces. 

“Ovo nije vlada koja upravlja državom, nego vlada koja kupuje vrijeme da bi što duće opstala na vlasti”, kazao je Nikolić. 

Spajić je rekao da je DPS 2011. godine potpisao sa Jedinstvenom Rusijom sporazum o saradnji. On je pitao Nikolića da li je vidio taj sporazum. 

“Jeste li vidjeli sta on sadrži i šta predviđa? Kada odgovorite na to pitanje, rado ću da dodam sva svoja saznanja o tom sporazumu”, rekao je Spajić. 

Nikolić je rekao da je ovo odgovor koji pokazuje nepoštovanje prema građanima. Nije tema DPS, rekao je, jer je vladao do 2020. godine, već je tema djelovanje aktuelne vlasti. 

Lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića interesuje da li je Vlada donijela odluku o isplati ratne odštete “navodnim logorašima” u Morinju od 17 miliona eura.

Knežević je od Spajića tražio da mu, ako je Vlada donijela tu odluku, dostavi listing glasanja.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović pitaće Spajića šta će Vlada uraditi za povrat imovine građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti.

Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović pitaće Spajića da li je Vlada spremna da pred Skupštinom i građanima jasno i na osnovu zvaničnih podataka odgovori ko su bili stvarni dobinici crnogorske tranzicije, a ko njeni stvarni gubitnici.

“Da li će Vlada saopštiti koji su pojedinci, firme i interesne strukture u periodu tranzicije ostvarili najveću korist kroz privatizacije, državnu pomoć i druge oblike ekonomskog privilegovanja, a ko je sa druge strane platio cijenu takvog izdajničkog modela vođenja države”, dodaje se u pitanju Bogdanovića.

On će pitati i da li Vlada posjeduje ili će izraditi zvaničnu analizu koja bi, na osnovu mjerljivih ekonomskih i socijalnih pokazatelja, pokazala ko je u tranziciji sticao ogromnu imovinu i ekonomski uticaj, a ko je ostajao bez posla, sigurnosti i perspektive.

Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša pitaće Spajića da prokomentariše činjenicu da je prošlogodisnji rast crnogorske ekonomije najmanji u posljednjih 11 godina (izuzimajući korona godinu – 2020.)

“Da li stope rasta naše ekonomije oko tri odsto godisnje garantuju dugoročnu održivost i stabilnost ekonomskog odnosno finansijskog sistema i poboljšanje standarda građana”, dodao je Mugoša.

Predsjednik Kluba poslanika Građanskog pokreta URA Miloš Konatar pitaće Spajića zašto Vlada ne podržava povećanje penzija svim penzionerima za 40 eura i minimalnih penzija sa 450 na 490 eura.

Poslanicu Socijalističke narodne partije Slađanu Kaluđerović interesuje kada se mogu očekivati prvi konkretni koraci ka uspostavljanju sistema javnog upozoravanja građana u kriznim situacijama, uključujući i mehanizam za nestalu djecu Amber Alert.

Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artana Čobija pitaće u kojoj je fazi projekat otvaranja graničnog prelaza Ckla–Zogaj sa Albanijom.

Potpredsjednik Skupštine iz Bošnjačke stranke Mirsad Nurković pitaće Spajića o dinamici realizacije projekta tunela Rožaje–Peć.

“Možete li precizno saopštiti da li se projekat tunela Rožaje-Peć trenutno nalazi u fazi idejnog rješenja, izrade projektne dokumentaeije, pripreme za izgradnju ili neke druge faze i koji su dalji konkretni koraci u njegovoj realizaciji”, dodao je Nurković.