Njemački automobili s kineskom tehnologijom?

Na najvećem svjetskom auto-sajmu u Pekingu kineski proizvođači predstavljaju svoje modele sa mnogo pametne tehnologije i obećanjem određenog životnog stila. Kako prolaze njemački automobili?

Kineski influenseri sa selfi-štapovima, pametnim telefonima i video-kamerama okružuju nova vozila na auto-sajmu u Pekingu – ponekad ih ima toliko da se automobili jedva vide.

Čak ni veliki novi luksuzni električni kombi kineske marke Zeekr nestaje u masi. Publiku kod štanda Zikra ne privlače samo automobili, već i zvijezde poput kineskog glumca Huanga Sjaominga.

Drugi proizvođači automobila reklamiraju se uz plesne šou programe i manekenke, dok je kineski proizvođač BYD jedno od svojih vozila prerušio u jednoroga.

„Ovdje je veoma živo“, kaže 28‑godišnji automobilski bloger Džou Pengrui. „Mnogo ljudi je kod kineskih brendova, kod stranih proizvođača nema baš velike gužve. Primjećujem da sve više automobila ima ugrađenu tehnologiju vještačke inteligencije.“

Sistemi za pomoć pri vožnji i glasovni asistenti koriste vještačku inteligenciju. U skladu s tim trendom, moto ovogodišnjeg sajma glasi „Budućnost inteligencije“. Ne samo električno, već i pametno.

Kako se u Kini gleda na nove njemačke modele električnih automobila, posebno razvijene za kinesko tržište? To je veliko pitanje ovogodišnjeg sajma.

„Bilo da je riječ o odnosu cijene i kvaliteta ili o inteligenciji i navikama u vožnji, kineski automobili su jednostavno prilagođeniji Kini. Oni bolje razumiju životni stil“, kaže kineska blogerka Ljijang Jingšin.

Džou Pengrui, s druge strane, ima i pozitivno mišljenje o njemačkim markama. „Zapravo, zajednička preduzeća BMW‑a, Mercedesa i Audija koriste koncepte kineskih dobavljača i u velikoj mjeri su nadoknadila zaostatak.“

Prema njegovim riječima, njemački brendovi postaju sve bolji: „Mnogi potrošači prepoznaju njihov kvalitet, tehnologiju i dizajn. Mercedes ima istoriju dugu 140 godina, a i BMW je veoma dobar. Uz kinesku tehnologiju vještačke inteligencije, biće još bolji.“

Sam Džou Pengrui posebno ističe električni Mercedes GLC, koji bi uskoro trebalo da se pojavi na kineskom tržištu. Ipak, dodaje: „Veoma je skup, za njega ću morati ozbiljno da radim“, kaže bloger.

Cijene prave razliku. Proizvođači u Kini nude povoljne modele, a više od sto brendova međusobno se nadmeće u obaranju cijena. To privlači potrošače. Međutim, većina njih sa električnim automobilima još ne ostvaruje profit.

Njemački proizvođači automobila već nekoliko godina imaju poteškoća na najvećem svjetskom tržištu automobila.

Sada se suočavaju s konkurencijom kineskih proizvođača čak i u segmentu skupih luksuznih automobila – na primjer, sa markom Stelato, koja koristi softver kineskog tehnološkog koncerna Huavej, ili sa markom Zikr, iza koje stoji kineski automobilski koncern Džili.

Folksvagen sada pokušava da se probije i u početni segment tržišta, sa električnim automobilom pod podbrendom Džeta, po cijeni od oko 10.000 eura – koji će biti dostupan isključivo u Kini.

Njemački proizvođači automobila sve više prelaze na razvoj vozila u Kini, namijenjenih kineskom tržištu, u direktnoj saradnji sa kineskim softverskim i tehnološkim partnerima.

„Naravno da Audi, BMW i Mercedes u premijum segmentu imaju svoje mjesto na ovom tržištu, ali to je druga kategorija očekivanja i cijena. Sve se to trenutno pomalo razvodnjava zbog ovih ratova cijena“, kaže Beatriks Kajm, stručnjakinja za automobile iz Instituta za istraživanje mobilnosti u Duizburgu.

„Svi rade na tome da dodatno povećaju saradnju sa lokalnim dobavljačima, bilo da su strani ili kineski, a možda i da ulaze u partnerstva sa lokalnim proizvođačima kako bi smanjili troškove.“

Kineski proizvođači istovremeno se nadaju većem profitu u inostranstvu. Prošle godine prodali su više električnih automobila van Kine nego ikada do sada. Sada bi rast cijena nafte zbog rata između Irana i Izraela mogao dodatno da podstakne globalnu potražnju za električnim vozilima.

„Vidimo da je potražnja naglo porasla u istočnoj Aziji, u Australiji, ali i u Evropi", kaže zamjenica direktora najvećeg kineskog proizvođača automobila Bi‑Di, Stella Li. „U Njemačkoj su se naše narudžbine gotovo udvostručile.“

Za sada se na njemačkim ulicama još ne vidi mnogo kineskih električnih automobila. U prvom tromesječju ove godine, kineski proizvođači učestvovali su u novim registracijama sa svega oko tri procenta, prema podacima Savezne kancelarije za motorna vozila. Taj udio je i dalje mali, ali brzo raste – a sada bi, zbog viših cijena goriva, mogao da raste još brže.