Da li biljno mlijeko može da bude adekvatna zamjena za životinjsko?

<!—->

S klimatskim promjenama, sve više se budi svijest o prednosti proizvodnje mlijeka na biljnoj bazi u odnosu na ono životinjskog porijekla.

Na Univerzitetu u Oksfordu sprovedeno je istraživanje koje ukazuje na to da je proizvodnja mlijeka od soje, zobi, pirinča, kokosa i badema manje štetna za životnu sredinu nego proizvodnja kravljeg mlijeka.

U pogledu emisije ugljen-dioksida, pri proizvodnji mlijeka na biljnoj bazi ispušta se nešto manje od trećine štetnih gasova u odnosu na proizvodnju životinjskog.

Pokazalo se da je za jedan litar mlijeka potrebno neuporedivo manje zemljišta i vode biljkama nego što je potrebno jednoj kravi, piše BBC.

Kako da znamo odakle potiče biljno mlijeko koje pijemo?
Većina soje od koje se proizvodi mlijeko se uzgaja u Evropi, Sjevernoj Americi i Kini, a veoma mala količina potiče iz Južne Amerike.

Što se badema tiče, oni se tradicionalno uzgajaju u mediteranskim predjelima, pogotovo u južnoj Španiji, Grčkoj i Italiji. Beru se sa starijeg drveća posađenog tako da svako stablo ima dovoljno prostora, a đubre ih ovce tokom ispaše.

S druge strane, u Kaliforniji se primjenjuje sasvim drugačiji pristup. Drveće je tijesno zasađeno i prska se pesticidima. Čak 80 odsto badema na globalnom nivou se tamo uzgaja, a potražnja raste.

Da li je mlijeko na biljnoj bazi dovoljno hranljivo i bogato bjelančevinama?
Ako je riječ o povremenoj primjeni mlijeka, razlika je neprimjetna, ali ako želite u potpunosti da pređete na mlijeko neživotinjskog porijekla, preporuka je da se adekvatno informišete, naročito ako unosite promjene u ishranu svog djeteta.

Kada su belančevine u pitanju, sojino mlijeko se smatra jedinom adekvatnom zamjenom. Ono sadrži 3,4 grama proteina u 100 mililitara mlijeka, dok kravlje u prosjeku sadrži 3,5 g proteina u 100 mililitara mlijeka.

Bademovo, pirinčano i kokosovo mlijeko sadrže niži nivo proteina, dok je mlijeko od lješnika, negdje između.

Manje zasićene masti
Biljna mlijeka sadrže manje masti, posebno zasićene, od mlijeka životinjskog porijekla, a izuzetak je kokosovo mlijeko. To je dobra vijest za odrasle, ali se djeci preporučuje unos punomasnog kravljeg mlijeka od prve do druge godine, a zatim poluobrano mlijeko do pete.

Ipak, stručnjaci ističu da još nismo u potpunosti svjesni svih pogodnosti mlijeka na biljnoj bazi. Treba istražiti koliko vitamina i minerala, poput kalcijuma, sadrže. Ako tragate za postojanim izvorom bjelančevina, onda je pravo rješenje sojino mlijeko.