Dok primirje s Iranom posustaje, SAD jačaju vojno prisustvo

<!—->

Američka vojska je 24. aprila na Bliskom istoku rasporedila treću udarnu grupu nosača aviona s hiljadama elitnih vojnika, što je najveće vojno prisustvo SAD u tom regionu od invazije na Irak 2003.

Primirje, koje je na snazi od 8. aprila, pauziralo je skupi rat koji je potresao međunarodna energetska tržišta i poremetio globalnu ekonomiju. Međutim, Vašington i Teheran se međusobno optužuju za kršenje primirja, dok su pokušaji pregovaranja o okončanju rata u ćorsokaku.

Predsjednik Donald Tramp rekao je da su SAD iskoristile prekid neprijateljstava da „obnove snage“ i upozorio da je američka vojska „spremna da djeluje“ ako mirovni napori ne daju rezultate. Tramp je ranije prijetio da će uništiti civilnu infrastrukturu Irana ako se ne postigne dogovor.

Stručnjaci kažu da povećanje prisustva američke vojske ima za cilj da posluži dvjema svrhama: da pošalje političku poruku Teheranu i da Trampu pruži opcije za proširenje obima vojne akcije protiv Islamske Republike.

„Namjera je da se poveća kredibilitet američkih prijetnji, a samim tim i njihov uticaj u pregovorima“, rekao je dr Farzan Sabet, stručnjak za Iran na Ženevskom postdiplomskom institutu. „Takođe je namijenjeno boljem pozicioniranju SAD ako ponovo pokrenu neprijateljstva kako bi dodatno oslabili Iran i ponovo otvorili Ormuski moreuz.“

Američko-izraelska kampanja bombardovanja pokrenuta 28. februara uništila je iransku vojsku, obezglavila veći dio njenog rukovodstva i uništila kritičnu infrastrukturu. Međutim, Teheran i dalje vjeruje da pobjeđuje u ratu. Iranska teokratija je preživjela i dobila novu i moćnu kartu: kontrolu nad Ormuskim moreuzom, ključnom arterijom za globalno snabdijevanje naftom i gasom.

Kao odgovor na iransko praktično zatvaranje Ormuskog moreuza, SAD su od 13. aprila uvele pomorsku blokadu luka i brodova te bliskoistočne zemlje. Iako je taj potez pojačao pritisak na već oslabljenu iransku ekonomiju, barikada još nije primorala Teheran da prihvati mirovni sporazum pod američkim uslovima.

„Mnogo briga“

Nosač aviona USS „Džordž H. V. Buš“ s više od 5.000 elitnih vojnika značajno pojačava kapacitete američke vojske u regionu. Taj nosač, koji može da podrži više od 80 aviona, pokreću nuklearni reaktori.

U regionu su od ranije dva nosača aviona: USS „Abraham Linkoln“, koji je pozicioniran u Arapskom moru južno od Irana od početka rata, i USS „Džerald R. Ford“, najmoćniji transportni brod američke mornarice.

Uz slanje trećeg nosača aviona na Bliski istok, američka vojska je posljednjih nedjelja rasporedila i dodatne hiljade vojnika u region. Očekuje se da će do kraja mjeseca stići još hiljade marinaca, padobranaca i mornara.

Iranski zvaničnici nijesu javno komentarisali gomilanje američke vojske. Međutim, stručnjaci kažu da Teheran vjeruje da se SAD spremaju da nastave neprijateljstva.

„Iranski režim s mnogo briga posmatra kontinuirano raspoređivanje američke vojske u regionu“, rekao je Farzin Nadimi, stručnjak za iransku odbranu u Vašingtonskom institutu.

„Sama činjenica da su Iranci pristali da razgovaraju s Amerikancima uprkos njihovom sve većem vojnom prisustvu pokazuje koliko se ranjivo osjećaju upravo sada“, rekao je Nadimi.

Ipak, dodao je, Iran „nastavlja da se priprema za sljedeću borbu i teško da će biti iznenađen“ ako SAD ponovo pokrenu rat.

Teheran je takođe naznačio da bi mogao da pribjegne vojnom djelovanju kako bi okončao američku pomorsku blokadu, koja je poremetila vitalni iranski izvoz.

Centralni štab Hatam Al-Anbije, koji služi kao zajednička vojna komanda Irana, 25. aprila je upozorio da će odgovoriti ako SAD nastave blokadu.

Američka mornarica je posljednjih nedjelja zaplijenila iranski teretni brod i tanker za koji je sumnjala da je švercovao iransku naftu. Teheran je 22. aprila odgovorio pucanjem na tri broda i zapljenom dva od njih u Ormuskom moreuzu, kroz koji obično prolazi 20 odsto svjetske nafte.

Zadržavanje Huta

Ako ponovo izbiju neprijateljstva, jemenski pobunjenici Huti mogli bi da pokušaju da zatvore moreuz Bab el-Mandab — još jednu ključnu pomorsku rutu na Bliskom istoku.

Bab el-Mandab, kroz koji prolazi oko šest odsto svjetske pomorske trgovine naftom, uski je prolaz za brodove koji ulaze ili izlaze iz Crvenog mora — čiju jemensku obalu uglavnom kontrolišu Huti, koje podržava Iran, a koje SAD smatraju terorističkom organizacijom.

Huti su u saopštenju 18. aprila zaprijetili da će zatvoriti moreuz i pozvali Trampa da prekine „sve prakse i politike koje ometaju mir“.

Ako Huti zatvore moreuz, kažu stručnjaci, doći će do još većih udara na globalna energetska tržišta. Ta militantna grupa je ušla u rat prošlog mjeseca kada je ispalila rakete na Izrael.

Raspoređivanje američkog broda „Džordž H. V. Buš“, kažu stručnjaci, ima za cilj da odvrati Hute od zatvaranja strateškog plovnog puta.

„Dolaskom treće udarne grupe nosača aviona, SAD imaju za cilj da umire globalni brodarski saobraćaj, dok održavaju snage s dva nosača aviona spremne za angažovanje protiv Irana ako bude potrebno“, rekao je Saša Bruhman (Sasha Bruchmann), vojni i bezbjednosni analitičar u londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije.

Da bi zaobišla Ormuski moreuz, Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, preusmjerava milione barela nafte iz Persijskog zaliva u Crveno more preko svog cjevovoda Istok–Zapad.

Ujedinjeni Arapski Emirati, još jedan veliki izvoznik, isporučuju naftu preko svoje luke Fudžejra koja se nalazi u Arapskom moru.

„USS ‘Džordž H. V. Buš’ izgleda da je spreman da jasno stavi do znanja da će gađanje naftne infrastrukture na zapadu Saudijske Arabije i zatvaranje Bab el-Mandaba imati posljedice“, dodao je Bruhman.