Preko 114.000 osoba nije obuhvaćeno posljednjim popisom stanovništva u Crnoj Gori, što predstavlja više od 18% ukupne populacije, pokazuju rezultati analize Društva statističara i demografa (DSD) Crne Gore. Upoređujući podatke popisa sa evidencijom Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), utvrđeno je da je van popisne evidencije ostalo više od 62.000 crnogorskih državljana i gotovo 52.000 stranaca sa odobrenim boravkom.
Zvanična statistika i odstupanja
Prema popisu sprovedenom krajem 2023, koji je objavljen u oktobru 2024, u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika, među kojima je 46.878 stranih državljana. Analiza DSD-a pokazuje da je među nepopisanima svaki deseti crnogorski državljanin sa prebivalištem i gotovo svaki drugi stranac koji legalno boravi u zemlji.
Prema evidenciji MUP-a, na dan popisa prebivalište ili boravak u Crnoj Gori imalo je 781.772 osobe, dok je popisom obuhvaćeno 673.203 ljudi. To znači da više od 114.000 osoba nije uključeno u demografsku sliku zemlje, što može imati ozbiljne posljedice na planiranje javnih politika, ekonomskih strategija i demografskih analiza.
Uzroci neusklađenosti – mišljenja struke i statistike
Iz Monstata (Uprava za statistiku), koji je sproveo popis, poručuju da su razlike između popisa i administrativnih registara očekivane i uobičajene, ne samo u Crnoj Gori već i u zemljama Evropske unije. Dodaju da popis ne može biti jednak administrativnoj evidenciji, jer prebivalište ne znači nužno i fizičko prisustvo, niti stvarnu namjeru dugoročnog boravka.
Evropska statistička služba (Eurostat) potvrđuje da države EU koriste kombinovane izvore podataka za popise stanovništva, upravo da bi se minimizirale razlike. Nijedna članica EU ne oslanja se isključivo na jedan registar, već kombinuje više izvora i primjenjuje metodološka “čišćenja” podataka.
Reakcije stručnjaka
Demograf Miroslav Doderović upozorava da je razlika od gotovo 20% “veliko odstupanje” i da takva neslaganja mogu ozbiljno uticati na kvalitet javnih politika. Ističe da su za ekonomsko i finansijsko planiranje potrebni realni podaci, a ne procjene ili pretpostavke.
Gordana Radojević, predsjednica DSD i bivša direktorica Monstata, pojašnjava da među nepopisanima ima i onih koji su fizički odsutni iz zemlje ili nemaju člana domaćinstva koji bi ih mogao popisati, kao i osoba koje nijesu željele da učestvuju u popisu. Takođe, ističe da je posebno izražen problem sa strancima – popisano je manje od polovine stranih državljana registrovanih u MUP-u, najviše iz Rusije, Turske i Srbije.
Koliko je ovakav popis validan?
Monstat ističe da su rezultati popisa sprovedeni po međunarodnim standardima, a razlike su očekivane. Slično navode i u DSD-u, ali upozoravaju da, kada procenat nepopisanih prelazi statistički značajne granice, treba koristiti kombinovane metode i dodatne izvore za što tačniju demografsku sliku. Kao primjer, navode praksu Srbije, gdje su nakon popisa rezultati dodatno upoređivani sa administrativnim registrima.
Stranci u Crnoj Gori – trendovi i izazovi
Podaci MUP-a iz jula 2025. pokazuju da u Crnoj Gori sa odobrenim boravkom živi više od 97.000 stranaca, od kojih su najbrojniji državljani Srbije (oko 24.000), Rusije (oko 21.000) i Turske (oko 13.000). No, popisom je obuhvaćena samo polovina ovog broja, što dodatno komplikuje precizno praćenje migracija i ekonomskog uticaja stranaca.
Uticaj na javne politike
Iako iz Vlade nisu odgovorili na upit o tome kako ovakva statistika utiče na strategije u oblasti ekonomije i demografije, iz Ministarstva socijalnog staranja poručuju da razlike u evidencijama ne ometaju rad, već podstiču dublju analizu migracija i saradnju među institucijama.
