Tramp bi da se povuče, a da ipak pobijedi

Američke obavještajne službe procjenjuju kako bi Iran reagovao na jednostrano proglašenje pobjede, dok u Vašingtonu raste pritisak za okončanje rata

Američke obavještajne agencije razmatraju kako bi Iran reagovao ukoliko bi predsjednik Donald Tramp proglasio jednostranu pobjedu u dvomjesečnom ratu u kojem su poginule hiljade ljudi i koji je postao politički teret za Bijelu kuću, kazala su za Rojters dvojica američkih zvaničnika i osoba upoznata s tim pitanjem.

Obavještajna zajednica analizira to pitanje, zajedno s drugima, na zahtjev visokih zvaničnika administracije. Cilj je da se razumiju posljedice mogućeg Trampovog povlačenja iz sukoba za koji pojedini zvaničnici i savjetnici strahuju da bi mogao doprinijeti velikim gubicima republikanaca na izborima na sredini mandata kasnije ove godine, naveli su izvori.

Iako odluka nije donijeta, a Tramp bi lako mogao ponovo pojačati vojne operacije, brza deeskalacija mogla bi ublažiti politički pritisak na predsjednika, čak i ako bi iza sebe ostavila osnaženi Iran, koji bi s vremenom mogao obnoviti svoje nuklearne i raketne programe i zaprijetiti američkim saveznicima u regionu.

Izvori su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi slobodno pričali o osjetljivim obavještajnim pitanjima.

Nije jasno kada bi obavještajna zajednica mogla završiti taj posao, ali je ranije već analizirala vjerovatnu reakciju iranskih lidera na američko proglašenje pobjede.

U danima nakon početka bombardovanja u februaru, obavještajne agencije su procijenile da bi Iran vjerovatno to smatrao pobjedom ako bi Tramp proglasio pobjedu, a SAD smanjile prisustvo svojih snaga u regionu, rekao je jedan od izvora.

Ako bi Tramp, umjesto toga, rekao da su SAD pobijedile, ali zadržao snažno vojno prisustvo, Iran bi to vjerovatno vidio kao pregovaračku taktiku, ali ne i kao nešto što bi nužno dovelo do kraja rata, rekao je izvor.

"CIA nije upoznata s navodnom procjenom obavještajne zajednice", navela je u saopštenju Liz Lajons, direktorka kancelarije agencije za odnose s javnošću.

Portparolka Bijele kuće Ana Keli rekla je da SAD i dalje razgovaraju s Irancima o pregovorima i da neće "žuriti da postignu loš sporazum".

"Predsjednik će pristati samo na sporazum koji na prvo mjesto stavlja nacionalnu bezbjednost SAD, i jasno je poručio da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje", kazala je.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je rat izrazito nepopularan među Amerikancima. Samo 26 odsto ispitanika u anketi Rojters/Ipsos objavljenoj prošle sedmice reklo je da je vojna kampanja bila vrijedna troškova, a svega 25 odsto da je učinila SAD bezbjednijim.

Rat u Iranu do sada je Sjedinjene Države koštao 25 milijardi dolara, rekao je juče visoki zvaničnik Pentagona, iznoseći prvu zvaničnu procjenu troškova rata. Džuls Herst, koji obavlja dužnost kontrolora, rekao je zakonodavcima u Odboru Predstavničkog doma za oružane snage da je najveći dio tog novca potrošen na municiju.

Tri osobe upoznate s nedavnim razgovorima u Bijeloj kući kazale su za Rojters da je Tramp veoma svjestan političke cijene koju plaćaju i on i njegova stranka.

Dvadeset dana nakon što je Tramp proglasio prekid vatre, niz diplomatskih aktivnosti nije donio željeni rezultat u vidu potpunog otvaranja ekonomski ključnog Hormuškog moreuza, koji je Teheran zatvorio napadima na brodove i postavljanjem mina u tom uskom plovnom putu.

Ometanje plovidbe kojom se transportuje oko 20 odsto svjetske sirove nafte dovelo je do rasta troškova energije širom svijeta, kao i cijena goriva na pumpama u SAD. Sposobnost Irana da remeti trgovinu daje mu snažan adut u odnosu na Sjedinjene Države i njihove saveznike.

Odluka o smanjenju američkog vojnog prisustva u regionu, uz istovremeno obostrano ukidanje blokade, na kraju bi dovela do pada cijena goriva.

Zasada, međutim, dvije strane djeluju daleko od bilo kakvog dogovora.

Prošlog vikenda, Tramp je otkazao putovanje svog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i zeta Džareda Kušnera na sastanak s iranskim zvaničnicima u Pakistanu, rekavši novinarima u subotu da bi to oduzelo "previše vremena" i da, ako Iran želi razgovore, "sve što treba da uradi jeste da pozove".

Različite vojne opcije i dalje su formalno na stolu, među njima i obnovljeni vazdušni udari na iranske vojne i političke lidere, navela je druga osoba upoznata s dinamikom u administraciji.

Jedan američki zvaničnik i još jedna osoba upoznata s razgovorima rekli su, međutim, da najambicioznije među tim opcijama, poput kopnene invazije na iransku teritoriju, sada djeluju manje vjerovatno nego prije nekoliko sedmica.

Zvaničnik Bijele kuće opisao je domaći pritisak na predsjednika da okonča rat kao "ogroman".

Jedan od izvora rekao je da je Iran iskoristio aktuelni prekid vatre da iskopa lansere, municiju, dronove i drugi materijal koji su američka i izraelska bombardovanja zatrpala u prvim sedmicama sukoba.

Zbog toga su taktički troškovi obnavljanja rata punog obima sada vjerovatno veći nego što su bili u prvim danima prekida vatre, koji je počeo 8. aprila.

"Zasada nijedna strana ne može sebi priuštiti da popusti", rekao je za Rojters Alan Ejr, stručnjak za Iran i bivši američki diplomata.

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) oprezna je da ne ostavi utisak slabosti pred Vašingtonom, dok se predsjednik Donald Tramp suočava s pritiskom pred međuizbore i ima malo prostora za fleksibilnost bez političke cijene.

"Za obje strane, fleksibilnost bi se smatrala slabošću", rekao je Ejr.

Iran više nema jednog, neospornog klerikalnog arbitra na vrhu vlasti otkako je nekoliko visokih iranskih političkih i vojnih figura, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija, ubijeno u američko-izraelskim napadima.

Iako je Modžtaba Hamenei, sin pokojnog ajatolaha koji ga je naslijedio na toj poziciji, formalno krajnji autoritet u Iranu, upućeni kažu da je on figura koja daje saglasnost, a ne naređenja, potvrđujući ishode postignute kroz institucionalni konsenzus, umjesto da nameće odluke. Stvarna moć, kako navode, prešla je na objedinjeno ratno rukovodstvo usredsređeno oko Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost.

"Vjerovatno je upućen u važne dogovore", rekao je iranski analitičar Araš Azizi, "ali ne mogu da zamislim da nadglasa Savjet za nacionalnu bezbjednost. Kako bi mogao da ide protiv onih koji vode ratne operacije?"

Najnovija ponuda Irana za rješavanje rata, koji je suspendovan od 8. aprila na osnovu sporazuma o prekidu vatre. Međutim, to nije ispunilo Trampov zahtjev da se nuklearno pitanje razmatra na samom početku.