UN Upozorava Dansku: Postupanje Prema Grenlandskoj Majci Sumnja se na Etničku Diskriminaciju

Ujedinjene nacije (UN) uputile su oštro upozorenje Danskoj, navodeći da bi tretman majke grenlandskog porijekla, kojoj su danske institucije oduzele tek rođeno dijete na osnovu spornih psihometrijskih testova roditeljske sposobnosti, "mogao predstavljati etničku diskriminaciju". Ova zabrinutost dolazi u trenutku kada se nastavlja pravna bitka Keire Aleksandre Kronvold, čiji je slučaj postao simbol šireg problema sistemskog diskriminatornog postupanja prema Inuitskom stanovništvu.

Keiri Aleksandri Kronvold kćerka Zami oduzeta je samo dva sata nakon poroda, te je u novembru 2024. godine povjerena hraniteljskoj porodici. Ovaj tragični događaj uslijedio je nakon što je Kronvold bila podvrgnuta takozvanim FKU psihometrijskim testovima roditeljske kompetencije. Tada joj je, kako je navedeno, rečeno da se ovim testom utvrđuje da li je "dovoljno civilizovana" da bi bila roditelj. Predstojećeg petka, Kronvold će se pojaviti pred danskim Visokim sudom, u još jednom pokušaju da povrati starateljstvo nad svojim djetetom.

Slučaj Kronvold izazvao je opšte negodovanje javnosti i stručne zajednice, što je u konačnici doprinijelo odluci Danske da zabrani korišćenje ovakvih testova. Vjeruje se da je ona samo jedna od na desetine inuitskih majki koje žive u Danskoj, a koje su i dalje razdvojene od svoje djece nakon što su prošle te kompromitovane procjene. Pritisak na Kopenhagen dodatno je pojačan otkrićem da je Rem Alsalem, specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za nasilje nad ženama i djevojčicama, uputila pismo danskoj vladi. U pismu, koje je sastavila u saradnji sa specijalnim izvjestiocem UN za prava domorodačkih naroda i specijalnim izvjestiocem za savremene oblike rasizma, Alsalem je naglasila da ona i njene kolege "imaju razloga da vjeruju da su počinjena kršenja ljudskih prava".

Danska je istorijski upravljala Grenlandom kao kolonijalnom silom sve do 1953. godine. Iako ovo arktičko ostrvo danas uživa značajnu autonomiju, pripadnici grenlandskog porijekla u Danskoj često ističu da su i dalje izloženi sistemskom diskriminatornom postupanju. FKU testovi, koje su aktivisti godinama osuđivali kao kulturno neadekvatne za Grenlanđane i druge manjine, smatrani su drastičnim pokazateljem takve diskriminacije, sve dok ih danska vlada nije nenadano ukinula u maju prošle godine.

U pismu, poslatom krajem prošlog mjeseca, zvaničnici UN-a artikulisali su zabrinutost zbog "nesrazmjernog uticaja FKU procjene na roditelje sa Grenlanda, što može predstavljati etničku diskriminaciju". Alsalem je dodala da, iako pozdravljaju odluku o zabrani buduće primjene takvih testova, "oni koji su bili predmet odluka donijetih na osnovu FKU procjene trebalo bi da imaju pristup pravdi i pravnim ljekovima". Zvaničnici UN-a takođe su istakli da odluka da se Kronvold bez njene saglasnosti oduzme dijete "može biti diskriminatorna i nesrazmjerna", ukazujući na "očigledno nepoštovanje njenih odluka u vezi s rađanjem i izborom kontracepcije tokom godina, što joj je očigledno nanijelo ogromnu psihološku patnju". Alsalem je dalje pojasnila: "U tom pogledu podsjetili smo na činjenicu da su domorodačke žene i djevojčice često izložene višeslojnom i složenom spektru međusobno povezanih kršenja ljudskih prava, uključujući i u kontekstu usluga seksualnog i reproduktivnog zdravlja i porođaja. Takvi ukršteni oblici diskriminacije i nasilja koje doživljavaju domorodačke žene i djevojčice takođe narušavaju njihov duhovni i kulturni život i pogađaju samu suštinu njihovih porodičnih jedinica i društvenog tkiva njihovih zajednica i naroda."

Punih godinu dana od izmjene zakonske regulative, Keira Kronvold je i dalje razdvojena od svoje kćerke Zami, koja sada ima skoro 18 mjeseci i živi sa danskom porodicom. Dozvoljeno joj je da provodi samo kratko vrijeme sa kćerkom, i to pod nadzorom. Posljedice odvajanja od Zami bile su razarajuće za Kronvold. "Nije mi dozvoljeno da budem povezana sa svojom kćerkom onako kako bi trebalo da budem kao majka. Ona mora da se poveže s hraniteljima i mnogo me boli što ih zove mama i tata", izjavila je. Kronvold se iskreno nada da će njen slučaj, zajedno sa intervencijom Ujedinjenih nacija, pokrenuti promjene za nju i druge Grenlanđane koje su danske vlasti odvojile od njihove djece. Prema njenim riječima, FKU testovi bi trebalo da budu "izbrisani" iz upotrebe, a zakon izmijenjen kako bi pružao bolju zaštitu Inuitskom narodu. Advokatica Kronvold, Janet Gjeret iz advokatske firme "Stage", specijalizovane za prava djece, naglasila je da je postupak pred Visokim sudom simboličan i da bi mogao pomoći mnogim drugim roditeljima sa Grenlanda. "Mnogo je roditelja koji su u istoj situaciji, pa želimo da Visoki sud razmotri slučaj i vidi: da li je to, odnosno upotreba testova, bilo ispravno ili pogrešno?", objasnila je Gjeret.

Rem Alsalem je najavila da će pomno pratiti ishod sudskog postupka Keire Kronvold, kao i način na koji će danske vlasti odgovoriti na postavljena pitanja, prije nego što donese odluku o daljim koracima. "U međuvremenu, nadam se da će vlasti posvetiti dužnu pažnju zabrinutostima koje smo iznijeli, posebno u vezi sa obavezujućim obavezama Danske u oblasti ljudskih prava", dodala je. Danska je u martu održala parlamentarne izbore, a političke stranke još uvijek nijesu formirale novu vladu. U odgovoru na zahtjev za komentar, dansko Ministarstvo za socijalna pitanja potvrdilo je prijem pisma UN-a, ali je dodalo: "Danska je trenutno bez vlade i u ovom trenutku ne može odgovoriti na upit."