“Okvir”: Kako je biti radnik u Crnoj Gori u 2026. godini

Godina 2026. u Crnoj Gori donosi brojne izazove, ali i prilike na tržištu rada. Situacija radnika u zemlji predstavlja kompleksnu sliku, oblikovanu ekonomskim kretanjima, socijalnim dijalogom i globalnim trendovima. Aktuelni društveni kontekst zahtijeva kontinuiranu diskusiju između ključnih aktera – Vlade, sindikata i poslodavaca – kako bi se osigurali održivi uslovi za zaposlene i poslovanje. Ovaj pregled nastoji da osvijetli perspektive radničkog statusa, sagledavajući mišljenja relevantnih stručnjaka i predstavnika institucija.

Ministarstvo rada i socijalnog dijaloga, na čijem je čelu gospodin Marko Ćipović, ističe značajan napredak postignut u prethodnom periodu, naročito u pogledu poboljšanja zakonskog okvira i socijalne zaštite. Prema riječima ministra Ćipovića, fokus Vlade u 2026. godini usmjeren je na dalje jačanje institucija, digitalizaciju usluga i podsticanje zapošljavanja, posebno mladih i ranjivih grupa. "Naš cilj je stvaranje dinamičnog tržišta rada koje je otporno na globalne šokove, gdje su prava radnika zaštićena, a poslodavci motivisani za investicije i otvaranje novih radnih mjesta," naglasio je Ćipović. On je dodao da se aktivno radi na usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa standardima Evropske unije, što bi trebalo da doprinese većoj sigurnosti i transparentnosti u radnim odnosima.

S druge strane, predstavnici radnika izražavaju zabrinutost zbog niza izazova koji opterećuju svakodnevicu zaposlenih. Duško Zarubica, predsjednik Saveza sindikata Crne Gore, upozorava na rastuće troškove života i potrebu za adekvatnim povećanjem zarada kako bi se očuvala kupovna moć građana. "Iako se bilježi određeni ekonomski rast, on se ne reflektuje u dovoljnoj mjeri na standard radnika. Potrebni su nam snažniji kolektivni ugovori i mehanizmi za pravedniju raspodjelu profita," izjavio je Zarubica. Posebnu pažnju privlači sektor obrazovanja. Radomir Božović iz Sindikata prosvjete ukazuje na specifične probleme sa kojima se suočavaju prosvjetni radnici. "Uslovi rada u prosvjeti su i dalje daleko od idealnih. Potrebna su značajna ulaganja u infrastrukturu, modernizaciju nastave, ali i adekvatnije vrednovanje našeg rada," ističe Božović, dodajući da su zarade i dalje ispod prosjeka, što demotiviše mlade kadrove da se opredijele za ovu vitalnu profesiju.

Filip Lazović, predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore, naglašava da se i poslodavci suočavaju sa sopstvenim setom prepreka. On ističe probleme nedostatka kvalifikovane radne snage, posebno u ključnim sektorima kao što su turizam, IT i građevinarstvo, što usporava ekonomski razvoj. "Potrebno je uskladiti obrazovni sistem sa potrebama tržišta rada. Takođe, administrativne barijere i poreska opterećenja i dalje predstavljaju izazov za poslovanje, smanjujući konkurentnost crnogorskih preduzeća na regionalnom i međunarodnom nivou," objašnjava Lazović. Unija poslodavaca zagovara fleksibilnije radno zakonodavstvo koje bi omogućilo lakše prilagođavanje promjenama na tržištu, uz istovremeno poštovanje radničkih prava.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun nudi širi pogled na aktuelnu situaciju, naglašavajući da je Crna Gora u 2026. godini na raskršću. "Makroekonomski pokazatelji su mješoviti. Dok se bilježi stabilan priliv stranih investicija i određeni rast BDP-a, inflatorni pritisci i dalje predstavljaju značajan rizik za životni standard," kaže Drecun. On upozorava da demografski trendovi, uključujući odliv mozgova i starenje stanovništva, predstavljaju dugoročne izazove za održivost penzionog sistema i dostupnost radne snage. Drecun zaključuje da je ključno nastaviti sa strukturnim reformama, investirati u ljudski kapital i podsticati inovacije, uz kontinuirani socijalni dijalog između svih strana. Samo takav integrisan pristup može obezbijediti prosperitetniju budućnost za crnogorske radnike i cjelokupnu ekonomiju.