Rat u regionu Zaporožja: Kako zaustaviti ruske dronove?

U regionu Zaporožja svakodnevno se evidentira najmanje 800 neprijateljskih napada, kaže za DW Ivan Fedorov, čelnik oblasne uprave. "Krajem marta imali smo najgori dan, kada je neprijatelj napao više od hiljadu puta"

Ukrajinsko ministarstvo odbrane najavljuje "kupolu" protiv dronova. Vojnici za Dojče vele (DW) pričaju kako već sada uspijevaju da zaustave ruske dronove na vrijeme – ali ne baš sve i ne baš uvijek.

Iznad autoputeva u regionu Zaporožja na jugu Ukrajine razapete su mreže za odbranu od dronova. Čak i na udaljenosti od 30 do 40 kilometara od linije fronta, detektori dronova neprestano oglašavaju uzbunu.

Dronovi se svako malo i vide na nebu – neprijateljski ruski ili ukrajinski. Helikopteri kruže i napadaju ruske položaje. Uz autoputeve i na rubovima naselja smještene su ukrajinske mobilne borbene grupe.

U regionu Zaporožja svakodnevno se evidentira najmanje 800 neprijateljskih napada, kaže za DW Ivan Fedorov, čelnik oblasne uprave. "Krajem marta imali smo najgori dan, kada je neprijatelj napao više od hiljadu puta."

Fedorov vojnu situaciju prati na posebnom vojnom iPadu: na njemu vidi kretanja jedinica na kopnu, vazdušne napade i njihove učinke, kao i broj uništenih i promašenih ciljeva. Te informacije nisu javne.

"Pogledajte… Dolaze nam jedna, dvije, tri navođene bombe", kaže reporterki DW i nakratko joj pokazuje mapu vazdušnog prostora.

U Zaporožju Rusi najčešće upotrebljavaju navođene bombe – one nemaju sopstveni pogon, ali ispuštene iz aviona navode se na cilj koji može biti i preko 50 kilometara daleko.

One se mogu efikasno uništavati sistemima protivvazdušne odbrane kao što je Patriot ili avionima. No Ukrajini nedostaju sredstva kako bi sasvim kontrolisala vazdušni prostor iznad linije fronta.

U Zaporožju su se ruske jedinice ukopale na gotovo 75 odsto okupiranog područja i zato Fedorovu tamo hitno treba protivvazdušna odbrana. Samo se tako može uništiti logistika protivnika. "Ne dobijamo dovoljno međunarodne podrške. Moramo da zatvorimo svoj vazdušni prostor i potrebni su nam dodatni protivvazdušni sistemi", poručuje.

Rusija cio region smatra svojom teritorijom otkako je u septembru 2022. objavila aneksiju ove i još tri ukrajinska regiona – Donjeck, Lugansk i Herson.

U Zaporožju je jasno da ruska vojska neće stati sama od sebe.

"Jedino što možemo učiniti jeste da potiskujemo Ruse i oslobađamo svoju teritoriju. Ukrajini treba više dronova, više resursa i brže djelovanje partnera", kaže Ivan Fedorov za DW.

Ukrajinsko Ministarstvo odbrane u međuvremenu je proglasilo prioritetom razvoj višeslojnog sistema protivvazdušne odbrane – takozvane "antidronske kupole".

Prema riječima ministra odbrane Mihajla Fedorova, ta bi "kupola trebalo da bude sistem koji uklanja prijetnju već u fazi prilaska".

U lokalnoj protivvazdušnoj odbrani Ukrajina već postiže prve uspjehe. Ključnu ulogu u tome imaju presretački dronovi. Zahvaljujući njima, u februaru je oboren rekordan broj od preko deset hiljada ruskih dronova, ponajprije tipova Gerbera ruske proizvodnje i Šahed, po iranskoj licenci.

Komandant posade za borbu protiv dronova sa vojničkim imenom Balu potvrđuje da je odbrana poboljšana, uprkos snažnijim napadima neprijatelja. U razgovoru za DW kaže da sada na ukrajinskoj strani djeluje više timova za borbu protiv dronova. Dodaje i da barem njegovoj posadi ne nedostaje presretačkih dronova.

Reporterka DW-a razgovara s Baluom u podzemnom skloništu na njegovom položaju. On pokazuje presretačke dronove i kvadrikoptere kojima se obaraju ruski dronovi. Na ekranu se uživo prikazuje mapa vazdušnog prostora.

Balu objašnjava da je za zaštitu iznad Zaporožja i okoline zaduženo više odbrambenih nivoa – jedinice za elektronsko ratovanje, protivvazdušne baterije, posade s presretačkim i drugim dronovima te mobilne borbene grupe. Odjednom se oglašava detektor dronova Dziga. Balu kaže da na ekranu vidi da je ruski dron presretnut 30 kilometara od položaja.

"Dronovi nas uglavnom više ne dostižu, većina ih uopšte ne dođe do Zaporožja. Čim se pojave na liniji fronta, bivaju oboreni", uvjerava komandant u razgovoru za DW.

Njegova posada zasad još ne raspolaže presretačkim dronovima koji mogu pogoditi brze mlazne dronove Šahed, ali je već najavljena serijska proizvodnja takvih dronova. Uz to, piloti polažu nadu u nova sredstva za uništavanje dronova primjenom tehnologije optičkih vlakana.

Prema riječima Ivana Fedorova, čelnika oblasne uprave Zaporožja, Rusi sada sve češće koriste modernizovane dronove s optičkim vlaknima. "Imaju domet do 35 kilometara. Zbog toga je znatno porasla opasnost za stanovništvo u naseljima blizu linije fronta, u takozvanoj sivoj zoni."

To doslovno "proždire" miran život u radijusu do pedeset kilometara od linije fronta. Dronovi koji su sa zemaljskom stanicom povezani izuzetno tankim kablom od optičkih vlakana omogućavaju prenos videa bez smetnji i ne mogu se oboriti klasičnim ometačima signala.

Na udaljenosti od 40 do 50 kilometara od linije fronta nalazi se selo Mihajlo-Lukaševe. Od početka godine ono je naročito često na meti ruskih dronova. Ovdje su 53 kuće oštećene ili potpuno uništene. Mnoge porodice su pobjegle.

"Svuda zuji i zviždi! Naročito noću. Negdje u daljini nešto grmi. Takvih eksplozija i takvih udara ranije nije bilo u našem selu", priča za DW Ljudmila Skripnik, stanovnica sela. Otkako je u februaru dron Šahed uništio kuću njenih komšija preko puta, spava potpuno odjevena i u svakom je trenutku spremna da potraži zaklon u podrumu.

Njena komšinica Tetjana Viničenko pokazuje reporterki lokalnu radarsku aplikaciju na mobilnom telefonu. Na ekranu se vidi nekoliko neprijateljskih dronova u radijusu od deset do trideset kilometara. Žena je nervozna jer joj sinovi sa porodicama žive petnaest kilometara dalje. "Dronovi love automobile. Ne možemo da odemo kod djece i unuka", kaže u suzama i dodaje: "Naša porodica već dvije godine ništa nije slavila zajedno."

Viničenko kaže da tu ima posao i da ne želi da napusti dom. No svjesna je da je život u toj "sivoj zoni" sve opasniji – rat dronovima na njihovom nebu bi i to područje uskoro mogao pretvoriti u "zonu smrti", područje gdje neprijateljski dronovi napadaju baš sve što se kreće na zemlji.