Vuković: U vlasti ima onih koji bi Crnu Goru uredili po etničkom modelu poput BiH

<!—->”Svjesni smo da je Crna Gora izložena različitim političkim uticajima koji ne dijele nužno stav kako društvo treba da bude organizovano. Mnogo je ljudi u regionu, a neki su nažalost i u Vladi Crne Gore, koji misle da bi Crna Gora trebalo da bude reorganizovana na nacionalnim i etničkim principima, nešto poput onoga što danas imamo u BiH – da ljudi žive odvojeno jedni od drugih i da postoji neki nivo saradnje na nivou elita. To je njihova vizija, ali mi ne želimo da živimo u takvoj zemlji, već da očuvamo stanje kakvo jeste. Jedini način da izbjegnemo takav scenario jeste da postanemo dio EU”, kazao je Vuković.

Vuković je istakao da različite nacije u Crnoj Gori žive zajedno i to je tako generacijama.

“Ljude ne zanima da li ste pravoslavac, katolik, musliman, Srbin ili Crnogorac. Međutim, nije lako očuvati ovakav koncept, imajući u vidu region u kojem živimo”, istakao je Vukvoić.

Odgovarajući na pitanje da li je moguće članstvo u EU do 2028. godine, kaže da bi to bilo sjajno, ali i da bi bio zadovoljan članstvom u EU do kraja decenije.

“Očekivanja su visoka kada govorimo o mogućnosti da Crna Gora postane nova članica EU. Naša vlada je zapravo izašla u javnost sa sloganom „28 by 28“. Ako se to desi, biće sjajno, ali mislim da, sa svim ovim izazovima i problemima i reformama koje moramo da implementiramo, EU je najbolji izbor koji jedna mala zemlja na Zapadnom Balkanu može da napravi. Neke zemlje imaju luksuz da biraju hoće li ili neće biti dio EU, ali kada živite na Balkanu, za nas je ulazak u EU jedini korak koji garantuje dugoročni politički razvoj, demokratski i ekonomski prosperitet. Nadamo se ulasku do 2028. godine, što smatram malo previše optimističnim, ili do kraja dekade, sa čim bih bio više nego zadovoljan, da Crna Gora može postati sljedeća članica EU. Postavljanje slogana na bilbordima nije dovoljno. Morate da radite dan i noć”, istakao je Vuković.

Pojasnio je da se brzo sobilježava dvadeset godina obnove nezavisnosti Crne Gore.

“Obnovili smo nezavisnost da bi Crna Gora postala dio EU i NATO-a. Uspjeli smo da Crna Gora postane članica NATO-a. Veoma je važno da smo „ispod tog kišobrana“, budući da je region pod konstantnim i malignim uticajima Rusije i drugih faktora, pa je NATO bio dobar potez. Nadamo se da će ova ili buduća vlada završiti proces integracija”, poručio je Vuković.

Daliborka Uljarević kazala je na panelu da Crna Gora mala zemlja sa prelijepim potencijalima, ali opterećena hroničnom političkom disfunkcionalnošću.

Smatra da nije realno da Crna Gora postane nova članica EU do 2028. godine.

“Ne mislim da je taj datum realističan. Vlada je posvećena sloganima i PR-u, a to je lako. Mnogo je teže da na dnevnom nivou budete posvećeni ispunjavanju obaveza. Mi smo evo u sredini 2026. godine sa 19 poglavlja koja bismo trebali da zatvorimo do kraja godine. Mislim da to nije moguće do kraja godine, što ne znači da Crna Gora neće biti sljedeća članica EU, makar i produženjem tog roka”, istakla je.

Navela je i da je Crna Gora pod pritiskom različitih uticaja, i posebno naglasila uticaj Srpske pravoslavne crkve (SPC).

“Imali smo neke uticaje kroz rad na terenu SPC, što je dio koncepta „Srpskog svijeta“. To nije samo vjerska već i politička organizacija. To je dovelo do polarizacije društva. Mi smo građansko društvo na papiru, ali nažalost imamo neke opštine u Crnoj Gori koje se ponašaju kao država u državi. Imamo takvu opštinu – Pljevlja, gdje predsjednik opštine ne proslavlja Dan nezavisnosti Crne Gore, već Srbije. Neki ljudi u Vladi ne percipiraju Crnu Goru kao svoju državu. Imamo ljude na najvišim pozicijama koji gledaju prema Srbiji ili BiH, koje percipiraju kao matične države. Veoma je komplikovana situacija u Crnoj Gori”, navela je ona.

Ivan Vujović iz DSP-a kaže da je članstvo u EU glavni cilj.

“Postoji mnogo stranih uticaja i bojim se da je slogan „28 by 28“ više propaganda nego konkretna reforma. Mislim da moramo da pokažemo najbolje što možemo, uključujući i opoziciju, iako smo to i do sada radili. Mi se ponašamo politički odgovorno, dok vlast i vladajuća većina pokušavaju da diskredituju opoziciju onda kada ona kritikuje loše ideje ili političke poteze. Moramo imati na umu da je zatvaranje poglavlja samo prvi dio procesa, nakon čega slijedi proces ratifikacije. Puno je posla pred nama. Mnogo toga zavisi od naše vlade, koja pokazuje znake da želi da isključi opoziciju iz cijelog procesa. To nije dobar pristup, proces integracija mora biti inkluzivan, a isključivanje opozicije i civilnog sektora je neprihvatljivo”, istakao je Vujović.

Kaže da su političke promjene desile na konceptu demoliranja civilnog društva.

“Ili ćemo biti civilno društvo, ili ćemo biti etničko društvo, kako zagovaraju neki politički akteri vlasti tokom cijele svoje karijere i političkog kreiranja. Oni žele da kreiraju zemlju nacija, ili zemlju jedne nacije. Umjesto da imamo ovakvo stanje kakvo je sad, mi imamo nametanje modela kakav je u BiH”, istakao je Vujović.