Odgovor Irana na mirovni predlog ‘potpuno neprihvatljiv’: Tramp

Trampovo odbacivanje odgovora Teherana na američki mirovni predlog izazvalo je skok cijene Brenta, međunarodnog referentnog pokazatelja cijena nafte, za čak četiri odsto u ponedjeljak, na 105,50 dolara po barelu, prije nego što je cijena blago pala.

Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan posjetiće danas Katar, gdje će razgovarati o ratu, njegovom uticaju na region i naporima da se obnovi bezbjednost plovidbe kroz Ormuski moreuz, rekao je turski diplomatski izvor agenciji Rojters.

Turska, koja se graniči s Iranom, od početka sukoba je u bliskom kontaktu sa SAD, Iranom i posrednikom Pakistanom.

Ankara je osudila SAD i Izrael zbog pokretanja rata, za koji se široko ocjenjuje da je pokrenut nezakonito, ali je kritikovala i iranske protivnapade na zalivske države.

Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan posjetiće Katar u utorak radi razgovora o ratu s Iranom, njegovom uticaju na Zaliv i naporima da se obezbijedi bezbjednost plovidbe u Hormuškom moreuzu, rekao je u ponedjeljak turski diplomatski izvor, a prenosi Rojters.

Turska, članica NATO-a koja se graniči s Iranom, od početka američko-izraelskog rata s Iranom u bliskom je kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Iranom i posrednikom Pakistanom. Pozvala je na okončanje sukoba, osudila napade na Iran i kritikovala napade Teherana na zalivske države kao neprihvatljive.

Fidan, koji je posljednji put posjetio Dohu u martu i tokom vikenda imao dva odvojena telefonska razgovora sa iranskim ministrom spoljnih poslova, ponoviće podršku Turske savezniku Kataru protiv napada iz Irana, rekao je izvor.

On će izraziti očekivanje Ankare da se obezbijedi bezbjednost plovidbe kroz Hormuški moreuz i ukazati na ključnu potrebu da se to učini radi regionalne bezbjednosti i ekonomske stabilnosti, naveo je izvor.

Očekuje se da će Fidan „reći da je trajno rješavanje sukoba u Zalivu najhitniji prioritet i razmijeniti mišljenja o diplomatskim inicijativama za postizanje tog cilja“, dodao je izvor.

Ankara i Doha imaju snažne veze i sarađuju u širokom spektru pitanja, od energetike do odbrane. Turska ima vojnu bazu u Kataru i pregovara sa Dohom o nabavci borbenih aviona „Eurofighter Typhoon“, u okviru sporazuma sa Britanijom.

Iranski predlog za okončanje rata sa SAD-om i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza bio je "legitiman" zahtjev, izjavio je portparol iranskog šefa diplomatije, prenosi BETA.

"Siguran prolaz kroz Hormuški moreuz i uspostavljanje bezbjednosti u regionu i Libanu bili su drugi zahtjevi Irana, koji se smatraju velikodušnom i odgovornom ponudom za regionalnu bezbjednost", izjavio je danas portparol ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bageji.

Istakao je da su zahtijevali okončanje rata, ukidanje blokade i piraterije, i oslobađanje iranskih sredstava "koja su nepravedno zamrznuta u bankama pod američkim pritiskom".

Rekao je da bi Evropa trebalo da se "uzdrži" od poteza koji bi ugrozili njene interese.

Povodom izvještaja da će evropske zemlje poslati ratne brodove u region kako bi otvorile Hormuški moreuz usljed rasta cijena energenata, Bageji kaže da je Iran "jasno poručio Evropljanima da ne bi trebalo da podliježu američkoj i izraelskoj oholosti".

"Kao što sam rekao, ovaj rat nije samo neetičan, već je i nezakonit. SAD i Izrael započeli su agresiju protiv Irana, evropske zemlje ne bi trebalo da budu obmanute i uvučene u ovu situaciju", dodao je na konferenciji za medije.

Još je rekao da bi svaka intervencija u Hormuškom moreuzu ili Persijskom zalivu dovela do dodatnih komplikacija i dodatno pogoršala rast cijena.

"A mi očekujemo od zemalja svijeta da postupaju odgovorno", dodao je.

Na pitanje o predstojećoj posjeti američkog predsjednika Donalda Trampa Kini, rekao je da je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči prošle nedelje posjetio Peking i prenio stavove Teherana.

"Kina je potpuno svjesna da je ovo bio rat nužde. To je bio rat nametnut Iranu. Nije bila vanredna situacija, već nastavak jednostranih akcija Sjedinjenih Država, koje nastavljaju da krše međunarodne zakone i propise", rekao je.

"Za Kinu su stabilnost i bezbjednost u Persijskom zalivu, Omanskom zalivu i Dalekom istoku od najvećeg značaja, i Kinezi bi iskoristili priliku da upozore na svaku nepredvidivu mjeru ili nezakonito djelovanje SAD, koje bi nastavilo da ugrožava ne samo regionalnu bezbjednost i stabilnost, već i globalnu ekonomsku sigurnost", dodao je.

Povodom odnosa sa UAE, rekao je da je Teheran svjestan da su njegovi građani "uznemiravani" u Emiratima tokom protekle nedelje.

"Dali smo jasna uputstva našim ambasadama i konzulatima u Dubaiju, i ovde pomno pratimo situaciju u UAE. Svaka akcija koja je u našoj moći biće preduzeta bez odlaganja kako bismo zaštitili naš narod", rekao je.

Na pitanje o američkim sankcijama iračkom ministru zbog navodne veze s Iranom, Bageji je rekao da je to "čin zastrašivanja".

Iranske vlasti su u ponedjeljak objesile studenta postdiplomskih studija jednog univerziteta u Teheranu pod optužbom za špijunažu. Erfan Šakurzadeh (29) obješen je nakon što je osuđen za saradnju sa CIA-om i Mosadom, objavio je sajt iranskog pravosuđa Mizan Online.

Organizacije za ljudska prava Iran Human Rights i Hengaw, sa sjedištem u Norveškoj, saopštile su da je Šakurzadeh bio student prestižnog Iranskog univerziteta za nauku i tehnologiju u Teheranu i da je prije pogubljenja napisao poruku u kojoj je odbacio optužbe kao izmišljene.

Opisujući ga kao "elitnog studenta", IHR je naveo da je držan „u samici i podvrgnut mučenju, te primoran da da lažna priznanja". On je peta osoba pogubljena pod optužbom za špijunažu od početka američko-izraelskog rata protiv Irana krajem februara.

Velika Britanija i Francuska sjutra će biti domaćini multinacionalnog sastanka ministara odbrane iz 40 zemalja, na kojem će se razgovarati o vojnim planovima za obnavljanje trgovinskih tokova kroz Ormuski moreuz, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

Britanski ministar odbrane Džon Hili i njegova francuska koleginica Katrin Votren kopredsjedavaće sastankom. Hili je rekao:

"Kada budem kopredsjedavao ovim sastankom zemalja iz cijelog svijeta, naš zadatak biće da obezbijedimo da ne samo razgovaramo, već da budemo spremni da djelujemo.

Zato sam naložio da HMS Dragon bude upućen na Bliski istok, kako bi Britanija bila u poziciji da podrži ovu misiju čim bude potrebna.

Ova vlada neće stajati po strani dok nestabilnost povećava troškove britanskim porodicama i preduzećima."

Velika Britanija je već najavila slanje broda HMS Dragon u region, kako bi taj razarač mogao da učestvuje u multinacionalnoj misiji ako se za to steknu uslovi nakon završetka američko-izraelskog rata protiv Irana.

Iran je u nedjelju zaprijetio da će gađati britanske i francuske ratne brodove u moreuzu ako pokušaju da pomognu u ponovnom otvaranju tog strateškog plovnog puta.

Francuski predsjednik Emanuel Makron naknadno je pojasnio da Francuska "nikada nije razmatrala" pomorsko raspoređivanje, već bezbjednosnu misiju koja bi bila sprovedena u koordinaciji s Teheranom.

Južna Koreja je osudila napad na teretni brod kojim upravlja korejski brodar, izveden 4. maja u Hormuškom moreuzu, i saopštila da planira da reaguje kada bude utvrđeno odakle je napad došao.

Brod Namu, kojim upravlja brodarska kompanija HMM Co., nije prekršio nijedno pravilo koje je u to vrijeme važilo u vodama kod UAE, a riječ je o napadu na komercijalno plovilo koji se ne može opravdati, rekao je zvaničnik, prenosi Gardijan.

"Najoštrije osuđujemo ovaj napad", rekao je novinarima Vi Sung Lak, savjetnik predsjednika Južne Koreje za nacionalnu bezbjednost.

"Daljom istragom nastojaćemo da utvrdimo ko je odgovoran za napad, tačnu vrstu projektila i njegove fizičke dimenzije."

Južnokorejski ministar odbrane An Gju Bek trebalo bi u ponedjeljak da u Vašingtonu razgovara sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom.

Oni bi mogli razgovarati o saradnji na obnovi slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz, čije efektivno zatvaranje izaziva zabrinutost zbog moguće energetske krize u južnokorejskoj ekonomiji, koja zavisi od trgovine. Vašington je pozvao saveznike da pomognu u deblokadi moreuza, ali je do sada naišao na snažan otpor.

Kao odgovor na američko-izraelske napade, Iran je efektivno zatvorio moreuz za većinu saobraćaja, nanoseći ozbiljnu ekonomsku štetu širom svijeta, jer tim plovnim putem obično prolazi oko 20 odsto globalnih isporuka nafte, kao i značajne količine gasa i proizvoda, uključujući đubrivo.

Al Džazira prenosi izjave portparola iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmaila Bagaeija, koji govori o iranskom predlogu za okončanje rata, koji su SAD odlučno odbacile.

"Zahtijevamo kraj rata, ukidanje američke blokade i piraterije, kao i oslobađanje iranske imovine koja je nepravedno zamrznuta u bankama zbog pritiska SAD", citiran je Bagaei.

"Bezbjedan prolaz kroz Ormuski moreuz i uspostavljanje bezbjednosti u regionu i Libanu bili su drugi zahtjevi Irana, koji predstavljaju velikodušnu i odgovornu ponudu za regionalnu bezbjednost", dodao je.

"Kad god budemo primorani da se borimo, borićemo se, a kad god bude prostora za diplomatiju, iskoristićemo tu priliku", citiran je Bagaei, koji je to ranije rekao na brifingu za novinare.

On je kazao da su zahtjevi SAD "nerazumni" i sugerisao da je stabilnost u regionu narušena Trampovim odbacivanjem iranskog odgovora na mirovni predlog Vašingtona.

Tramp odbacio odgovor Irana na američki mirovni predlog, dok Teheran upozorava da je spreman da uzvrati na američke napade

Obnavljamo uživo praćenje američko-izraelskog rata protiv Irana nakon što je Donald Tramp opisao odgovor Teherana na mirovni predlog Vašingtona kao "potpuno neprihvatljiv", čime je povećana mogućnost novog sukoba.

Iran je upozorio da se neće uzdržati od odmazde u slučaju novih američkih napada, niti će dozvoliti prisustvo dodatnih stranih ratnih brodova u Ormuskom moreuzu, piše Gardijan.

Prekid vatre, koji je trebalo da omogući mirovne pregovore, stupio je na snagu u aprilu. Uglavnom se poštovao, uprkos razmjenama vatre i izvještajima o napadima u strateškom Ormuskom moreuzu, koji Iran i dalje efektivno blokira kao odgovor na napade SAD i Izraela u februaru.

Američka vojska je, zauzvrat, od 13. aprila blokirala iranske luke, tvrdeći da je vratila 61 komercijalni brod i onesposobila četiri.

Prema navodima iranskih državnih medija, predlog Teherana uključivao je zahtjeve da SAD ukinu sankcije, okončaju pomorsku blokadu i prihvate hitan kraj rata, uz garancije da neće biti obnovljenih napada na tu zemlju.

Tramp je na Trut Soušalu 0napisao: "Upravo sam pročitao odgovor takozvanih ‘predstavnika’ Irana. Ne sviđa mi se – potpuno neprihvatljiv je.“"

SAD su prije sedam dana predstavile mirovni predlog koji se, kako ovdje navodi moj kolega Džulijan Borger, sastojao od memoranduma o razumijevanju na jednoj strani, sa 14 tačaka, kojim bi se ponovo otvorio moreuz i uspostavio okvir za dalje razgovore o iranskom nuklearnom programu.

Tramp je za američki portal Axios rekao da je o iranskom odgovoru razgovarao telefonom sa svojim bliskim saveznikom, izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.

"Bio je to veoma prijatan razgovor. Imamo dobar odnos", rekao je, prije nego što je naglasio da su pregovori sa Iranom "moja situacija, ne tuđa".

Netanjahu je upozorio da će se rat nastaviti sve dok Iran bude imao zalihe visoko obogaćenog uranijuma, koji bi mogao biti upotrijebljen za izradu nuklearnih bojevih glava.

Ažurirano: 11.05.2026. 13:20