NATO prošao put od obnovljivih izvora energije u vojnim kampovima

· 17:14 · admin · 1 pregleda · 0 komentara
2 min citanja

Novi istraživački zavod NATO Centra za energetsku bezbjednost pokazuje da Alijansa treba povećati upotrebnu obnovljivih izvora kako bi smanjila zavisnosti od uvozne nafti i gasa. Izvještaj, objavljen ranije ove godine, ne predstavlja stav cijelog saveza, ali potvrđuje veći značaj čistih izvora energije.

Zvaničnik NATO-a rekao je: ‘Diverzifikacijom izvora energije i ruta od kojih zavisi Alijansa, uključujući korišćenje alternativnih goriva, povećavamo našu operativnu spremnost i otpornost, smanjujemo zavisnosti i činimo se jačim za budućnost’. Ovo je odlika prema većoj zavisnosti SAD-a od obnovljivih izvora energije.

Rat u Ukrajini i na Bliskom istoku stvorio je potrebu evropskih zemalja da ubrzaju energetsku tranziciju. U vojnim krugovima se pojavljuje jasna ideja da prelazak na obnovljive izvore, bar u Evropi, je ključno za energetsku nezavisnost. Međutim, predsjednik SAD Donald Trump kritičar je obnovljivih izvora koji smatra ‘novom zelenom prevarom’, a njegova politika se bavi povećanjem proizvodnje fosilnih goriva.

Istraživanje Centra u Viljnusu ocjenjuje da se snabdijevanje energijom budućih vojnih kampova suočava sa značajnom promjenom. Do danas su vojni kampovi radili sa dizel agregatima koji imaju logističke izazove i ekološke nedostatke. Izvještaji pokazuju da model zelenije energije dovodi do smanjenja uvoza fosilnih goriva, povećanja energetske efikasnosti za 20 odsto i poboljšanja energetske autonomije za 35 odsto.

Istraživači su proverili korišćenje solarnih panela dopunjena energijom vjetra kao jedne od rješenja naredne generacije. Istraživanje također pokazalo da raniji uvoz nafti iz rivalskih zemalja bio je ‘moneta za pregovaranje’ koja može dovesti do naftne krize tokom sukoba.

Koordinacija javnih, privatnih i vojnih interesova EU-a i NATO-a u opuštanju prihvaćenih modela energetskog pružanja je ključna za prepreku budućim krizama. Istraživači navode da ‘NATO i EU moraju izraditi zajednički okvir za saradnju svojih članica, a pojedinačne zemlje moraju izbjegavati podjelu na javnu i privatnu, vojnu i civilnu sferu’.

Ostavite komentar

Vasa email adresa nece biti objavljena. Obavezna polja su oznacena *