SMCG: Prošle godine zabilježeno 18 napada na novinarke, bile su…

U saopštenju SMCG se navodi da su od ukupno 33 slučaja napada na novinare i novinarke, koliko su ih zabilježili tokom prošle godine u bazi Safejournalists, novinari napadnuti u osam slučajeva, dok su u sedam incidenata napadane grupe novinara ili same medijske organizacije

U Crnoj Gori prošle godine zabilježeno je 18 napada na novinarke, koje su najčešće bile mete digitalnih prijetnji, uznemiravanja i seksističkih komentara, pokazalo je istraživanje Sindikata medija (SMCG).

U saopštenju SMCG se navodi da su od ukupno 33 slučaja napada na novinare i novinarke, koliko su ih zabilježili tokom prošle godine u bazi Safejournalists, novinari napadnuti u osam slučajeva, dok su u sedam incidenata napadane grupe novinara ili same medijske organizacije.

Istraživanje „Bezbjednost novinarki i medijskih radnica – Crna Gora, kratki pregled 2025.” pokazalo je da su novinarke najčešće bile mete digitalnih prijetnji i uznemiravanja, uključujući prijetnje po život, uvrede, seksističke komentare i različite oblike javnog diskreditovanja.

Kako su kazali iz SMCG, to uključuje i „doxing” – prikupljanje i javno objavljivanje privatnih ili identifikacionih podataka o nekoj osobi ili organizaciji na internetu bez njihovog pristanka.

„Od 18 slučajeva napada na novinarke, 12 se dogodilo onlajn, što pokazuje da se rizik za žene u medijima sve više premješta u sferu digitalnog nasilja i kontinuiranog zastrašivanja”, navodi se u istraživanju.

Kako se ističe, najčešći oblik napada na novinarke tokom prošle godine potpadao je pod kategoriju „Ostale prijetnje novinarima/kama” u kojoj je zabilježeno ukupno deset slučajeva, od kojih se većina odnosila na onlajn /online/ prijetnje.

U istraživanju se navodi da su su novinarke dobijale prijeteće i uznemiravajuće poruke ili javne komentare na svojim privatnim profilima na društvenim mrežama, ali i putem elektronske pošte.

Iz SMCG su rekli da su u toj potkategoriji četiri slučaja imala rodno zasnovane elemente.

„Zabilježen je i slučaj u kojem je novinarka bila meta stranice na Fehsbuku /Facebook/ koja objavljuje mim sadržaj: administratori te stranice objavili su njenu privatnu fotografiju, uz ironičan opis da je ona administrator stranice, i pozvali su pratioce da je slobodno kontaktiraju”, kazali su iz SMCG i istakli da su na toj objavi pisani uvredljivi i seksistički komentari.

Oni su naveli da su dvije novinarke bile izložene neosnovanom sudskom i administrativnom uznemiravanju, uključujući SLAPP postupke, pri čemu je u jednom slučaju protiv novinarke podnijeta krivična prijava zbog objave na Fejsbuku.

SMCG je, kako je saopšteno, tokom prošle zabilježio i sedam prijetnji po život i fizičku bezbjednost novinarkama, a u većini slučajeva radilo se o eksplicitnim prijetnjama.

U saopštenju se navodi da su novinarke, između ostalog, dobijale komentare i poruke – „Pazi ti na metak” i „Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe”.

„Ovakvi oblici prijetnji nijesu imali izraženu rodnu dimenziju, već su bili usmjereni na zastrašivanje i ugrožavanje lične sigurnosti u kontekstu njihovog profesionalnog djelovanja“, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je u bazi Safejournalists zabilježen i jedan fizički incident iz kategorije „Stvarni napad na novinare/ke”, kada je novinarka bila verbalno napadnuta, a počinilac ju je odgurnuo pokušavajući da joj oduzme kameru.

Iz SMCG su kazali da je efikasnost policije i tužilaštva u slučajevima napada na novinare i novinarke znatno povećana posljednih godina, tako da je malo koji novi slučaj ostao neriješen ili neistražen.

Oni su naglasili da zbog toga najveći problem ostaju stari neriješeni slučajevi napada.

Kako su naveli iz SMCG, većina prijetnji tokom protekle godine bila je usmjerena prema novinarkama, tako da je rodna komponenta očigledna.

„Ipak, najveći problem u zaštiti novinarki nije samo broj napada, već jaz između formalno postojećih mehanizama zaštite i stvarnog osjećaja sigurnosti“, kazali su iz SMCG.

U istraživanju se ističe da, iako izvještaj pokazuje da su policija i tužilaštvo u novim slučajevima efikasniji nego ranije i da je malo predmeta ostalo potpuno neistraženo, posebno postupanje u slučajevima kada su žrtve novinarke nije primijećeno, niti postoji cjelovita analiza pravnih kvalifikacija u svjetlu izmjena Krivičnog zakonika.

Navodi se da novinarke ukazuju da se često osjećaju prepušteno same sebi, da izostanak podrške i u redakcijama doprinosi autocenzuri i povlačenju, kao i da napadi mogu imati dugoročne posljedice po njihovo psihološko blagostanje i ostanak u profesiji.

Dodaje se da je posebno važno što samo nekoliko medija selektivno obezbjeđuje pravnu pomoć napadnutim novinarima i novinarkama, dok psihološku i bezbjednosnu podršku ne obezbjeđuje nijedan.

Istraživanje je pokazalo i da rodna dimenzija napada postoji, ali nije uvijek dosljedno prepoznata.

„U dijelu slučajeva prijetnje i uznemiravanje imali su jasno seksističke ili diskriminatorne elemente, dok su u drugim predmetima novinarke bile meta prije svega zbog svog profesionalnog rada. Upravo zato zaštita novinarki ne može se svesti samo na opšti odgovor na napade na novinare, već mora uključiti rodno osjetljivo postupanje, bolje razumijevanje digitalnog nasilja i jasniju odgovornost redakcija”, navodi se u istraživanju.