Napadi više neće proći – novinari uzvraćaju prijavama

Tokom 2025. registrovano je 29 napada i prijetnji novinarima, dok regionalna mreža Safejournalist bilježi čak 33 slučaja. Samo u prva dva i po mjeseca ove godine, prema njihovim podacima, evidentirano je šest prijetnji

Napadi i prijetnje novinarima u Crnoj Gori ne prestaju, samo mijenjaju oblik. Dok zvanični podaci policije pokazuju da je od početka godine do sredine marta prijavljeno osam slučajeva, sagovornici upozoravaju da stvarna slika može biti i složenija, jer dio incidenata ostaje van evidencije ili se vodi u drugim bazama.

Prema podacima Uprave policije, u četiri slučaja su identifikovani počinioci koji su uhapšeni zbog prekršaja protiv javnog reda i mira, dok su u tri slučaja tužioci ocijenili da postoje elementi krivičnih djela.

“U jednom se radi o krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti i službenici Sektora za borbu protiv kriminala, preduzimaju mjere i radnje iz domena svoje nadležnosti, u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, u cilju identifikovanja nepoznatog lica ili više njih. U drugom se postupajuća tužiteljka izjasnila da je riječ o krivičnom djelu seksualno uznemiravanje po privatnoj tuzbi. Identifikovano je i drugo lice protiv kojega je tužilaštvo podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U trećem slučaju izvršilac je identifikovan, te se preduzimaju dalje policijsko tužilačke mjere i radnje u cilju njegovoh lociranja i daljeg procesuiranja” navode iz policije.

Tokom 2025. registrovano je 29 napada i prijetnji novinarima, dok regionalna mreža Safejournalist bilježi čak 33 slučaja. Samo u prva dva i po mjeseca ove godine, prema njihovim podacima, evidentirano je šest prijetnji.

Novinar i predsjednik Radne grupe za bezbjednost novinara Predrag Nikolić kaže da su ovakvi trendovi već godinama razlog za zabrinutost.

„Podaci su iz godine u godinu zabrinjavajući. I prošle godine smo u istom periodu imali osam napada. Ostaje da se nadamo da će ova godina biti mirnija za medije“, kaže Nikolić.

On ipak upozorava da broj napada ne govori uvijek cijelu istinu.

„Broj napada je konstanstno velik i stalno ima tendenciju rasta. Veliki broj prijetnji sada dolazi iz onlajn sfere. Napredak je što sve veći broj novinara prijavljuje prijetnje i svakako treba da to i dalje rade jer ma koliko se činilo da su prijetnje ,,bezazlene” one su nedopustive. “, ističe on.

Upravo taj pomak, odnosno spremnost da se prijavi, mnogi vide kao jedinu svijetlu tačku u sumornoj statistici. Ranije su brojni incidenti ostajali u tišini redakcija, bez institucionalnog epiloga. Danas, međutim, prijetnje sve češće dolaze iz digitalnog prostora.

„Najviše je onlajn uznemiravanja i prijetnji. Društvene mreže su otvorile prostor svima da izraze mišljenje, ali neki idu korak dalje, pa koriste prijetnje i govor mržnje da pojačaju svoj stav. Problem nastaje kada se digitalne prijetnje preliju u stvarni život. Napadi na novinare poput Ane Raičković, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića pokazuju da granica između virtuelnog i realnog nasilja gotovo da više ne postoji”, pojašnjava Nikolić.

Ipak, u institucijama se, tvrdi, primjećuju određeni pomaci.

„Institucije, policija i tužilaštvo, su posljednjih godina poboljšale svoje postupanje u slučajevima napada na medijske radnike. Propusti su sada, u odnosu na raniji period, dosta rjeđi. Međutim ostaje činjenica da ovdašnji sistem još nije u stanju da riješi drastične slučajeve napada na novinare iz prethodnih decenija”, kaže Nikolić.

Da bi se novinarima pružila dodatna zaštita, nedavno je uspostavljen i novi mehanizam podrške. Već u prvoj sedmici rada,u slučajevima prijetnji, ponuđena je besplatna pravna i psihološka pomoć, koju su pojedini novinari i iskoristili.

Od sredine marta dostupna je i besplatna telefonska linija za prijavu napada, što je još jedan pokušaj da se prekine praksa ćutanja.

“Međuresorska radna grupa za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara počela je sa radom 4. marta. Već u prvoj sedmici, nakon što smo od članova iz policije i tužilaštva dobili obavještenja o prijetnjama, u šest slučajeva prijetnji ponudili smo besplatnu pravnu i psihološku pomoć. Dvoje novinara je koristilo ponuđenu pravnu pomoć, a jedna novinarka i psihološku. Pored ovog imali smo još jedno obraćanja za pravnu pomoć, kao i jedne konsultacije, u odnosu na napade koji su se desili u ranijem periodu” navodi Nikolić.

Ipak, uprkos novim alatima i nešto boljoj reakciji institucija, suštinski problemi ostaju isti — loš ekonomski položaj novinara, slaba prevencija i nedostatak solidarnosti unutar profesije.

A dok se broj prijava polako povećava, jedno pitanje ostaje otvoreno: da li je novinarima danas zaista sigurnije ili su samo glasniji nego ranije.

Ovaj tekst urađen je uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.