BLOG Tramp: Ne mislim da će mi trebati Sijeva pomoć u vezi s Iranom

Drugi katarski tanker za tečni prirodni gas (LNG) uspješno je prošao kroz Hormuški moreuz u okviru posebnog aranžmana koji uključuje Iran i Pakistan, što ističe napore da se održe isporuke energenata uprkos rizicima od regionalnog sukoba, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Brod "Mihzem" je isplovio iz katarskog terminala Ras Lafan 11. maja i prošao je kroz strateški vodeni put sljedećeg dana na putu ka pakistanskoj luci Kasim, pokazuju podaci o isporukama s Londonske berze.

Prethodno je tokom vikenda kroz Hormuški moreuz prošao tanker "Al Karaitijat".

Izvor upoznat sa situacijom rekao je za agenciju Rojters da je Iran odobrio isporuke Pakistanu, koji se suočava s akutnom nestašicom gasa i traži ograničen bezbjedan prolaz za isporuke tečnog prirodnog gasa iz Katara u okviru sporazuma između vlada.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kuvajta saopštilo je danas da je uhapsilo četiri osobe povezane sa Iranskom revolucionarnom gardom koje su pokušale da se infiltriraju u tu zalivsku državu putem mora, izvijestila je državna novinska agencija KUNA, a prenosi agencija Rojters.

Iran je osudio hapšenje četiri osobe u Kuvajtu, navodeći da su one bile na pomorskoj patroli i da su ušle u teritorijalne vode zalivske zemlje zbog "poremećaja u njihovoj navigaciji".

Teheran je takođe odbacio tvrdnje Kuvajta da Iran planira "neprijateljske akcije" protiv zalivske zemlje i zahtijevao je da ambasadi Irana u Kuvajtu bude omogućeno da posjeti uhapšene iranske državljane.

Jedan član kuvajtskih oružanih snaga povrijeđen je u sukobima sa infiltratorima, dodalo je ministarstvo unutrašnjih poslova Kuvajta.

Kuvajt je pozvao iranskog ambasadora i uručio mu protestnu notu zbog onoga što je opisano kao infiltracija Iranske revolucionarne garde na ostrvo Bubijan, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova.

Ostrvo Bubijan je najveće ostrvo u kuvajtskom priobalju i nalazi se na sjeverozapadu Zaliva.

Kuvajt je osudio ovaj incident kao neprijateljski akt i saopštio da zadržava pravo da brani svoj suverenitet prema članu 51 Povelje Ujedinjenih nacija.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je "100%" uvjeren da će Iran prestati da obogaćuje uranijuma i predati svoje zalihe Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

U intervjuu za njujorški TalkRadio 77 WABC, Tramp je rekao da su se Iranci obavezali da će prestati da obogaćuju uranijum, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Prestaće i rekli su mi da će nam dati prašinu", rekao je on.

Tramp je više puta koristio izraz "nuklearna prašina" za iranski obogaćeni uranijum. Teheran nije potvrdio Trampovu tvrdnju da će se odreći svojih zaliha uranijuma.

"Ne moramo ništa da žurimo. Imamo blokadu koja im uskraćuje novac. To je veoma jednostavna stvar: ne možemo im dozvoliti da imaju nuklearno oružje, jer bi ga upotrijebili", rekao je on.

Tramp je naveo da će nastaviti da vrši pritisak na Iran dok se ne postigne sporazum o okončanju rata i da se neće umoriti od nastavka rata iscrpljivanja.

On je dodao da je odgovor Irana na predlog SAD za sporazum "izuzetno slab" i "potpuno neprihvatljiv".

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je danas da će imati dug razgovor sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom o ratu u Iranu tokom svoje predstojeće posjete Kini, ali je dodao da ne misli da će mu Sijeva pomoć biti potrebna, prenosi agencija Rojters.

"Ne mislim da nam je potrebna bilo kakva pomoć u vezi sa Iranom. Pobijedićemo na jedan ili drugi način, mirno ili na neki drugi način", rekao je Tramp novinarima prilikom polaska iz Bijele kuće za Kinu.

Lideri dvije najveće svjetske ekonomije održaće svoje prve lične razgovore nakon više od šest mjeseci, pokušavajući da stabilizuju odnose pogođene ratom SAD i Izraela sa Iranom i drugim nesuglasicama, navodi Rojters.

Tramp odlazi u Kinu u trenutku kada rat u Iranu nije riješen, a diplomatski pregovori za njegov završetak su u zastoju. Peking održava veze sa Iranom i ostaje veliki potrošač iranskih naftnih proizvoda.

Tramp je vršio pritisak na Kinu da iskoristi svoj uticaj kako bi natjerala Teheran da postigne dogovor sa Vašingtonom i okonča sukob koji je počeo kada su SAD i Izrael izvršili napade na Iran krajem februara.

Tramp planira da stigne u Peking u srijedu, pred razgovore zakazane za četvrtak i petak. Ovo će biti njegova prva posjeta Kini od 2017. godine.

Tramp je kasnije novinarima rekao: "Imamo mnogo stvari o kojima treba da razgovaramo. Ne bih rekao da je Iran jedna od njih, da budem iskren, jer imamo Iran pod kontrolom."

Katarski premijer i ministar vanjskih poslova šeik Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani govorio je na konferenciji za novinare sa turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom. Ovo su neke od ključnih poruka do sada:

Rekao je da je Ormuski moreuz "korišćen kao oružje u ovom ratu" i pozvao Iran da taj plovni put ne koristi kao "oružje za pritisak ili ucjenu zalivskih zemalja".

Osudio je nastavak smrtonosnih izraelskih napada na Liban i Gazu, uprkos navodnim prekidima vatre u oba slučaja.

Izrazio je želju da se pitanja sa Iranom riješe diplomatskim putem.

Iran je proširio svoju definiciju Hormuškog moreuza na „ogromnu operativnu zonu“, znatno širu nego prije rata, izjavio je visoki oficir mornarice Korpusa čuvara Islamske revolucije (IRGC), u komentarima koji će vjerovatno razljutiti SAD.

Moreuz se više ne posmatra kao uzak pojas oko nekoliko ostrva, već je njegov obim i vojni značaj znatno proširen, rekao je Mohammad Akbarzadeh, zamjenik političkog direktora mornarice IRGC-a, objavila je jutros državna novinska agencija Fars.

„U prošlosti je Hormuški moreuz bio definisan kao ograničeno područje oko ostrva kao što su Hormuz i Hengam, ali danas se taj pogled promijenio“, rekao je Akbarzadeh.

Iran je faktički preuzeo kontrolu nad tim ključnim plovnim putem nakon što su ga SAD i Izrael napali 28. februara. Višenedjeljno teško bombardovanje i američka pomorska blokada uvedena prošlog mjeseca još nijesu oslabili njegovu kontrolu. Nije tačno reći da je moreuz zatvoren, jer je Iran tokom rata dozvoljavao prolazak pojedinim brodovima iz prijateljskih zemalja, poput Kine, Indije i Pakistana.

Iran tvrdi da će ponovo otvoriti moreuz samo ako se američko-izraelski rat protiv njega završi i blokada bude ukinuta. Teheran navodi da je naplaćivao takse komercijalnim brodovima kako bi mogli slobodno da plove kroz moreuz, što SAD oštro odbacuju.

Iranska vlada saopštila je da će pristup internetu u Teheranu biti normalizovan nakon završetka rata.

"Pristup vlade je ravnopravan pristup svoj infrastrukturi, uključujući internet. Pristup internetu prepoznajemo kao građansko pravo, a upravo je to i stav predsjednika. Ne priznajemo diskriminaciju i nepravdu i protivimo im se. Prointernet politika ima za cilj da preduzećima obezbijedi pristup kvalitetnom internetu, a nakon povratka u normalne uslove, ako Bog da, i ova situacija će se vratiti u normalu", rekla je portparolka iranske Vlade Fatemeh Mohadžerani.

Procjene pokazuju da direktni dnevni trošak zbog gašenja interneta u Iranu iznosi oko 30 do 40 miliona dolara izgubljene prodaje, dok je indirektna šteta otprilike dvostruko veća. Grupa za praćenje interneta NetBlocks saopštila je da je danas 74. dan internet blokade u Iranu, što je svrstava među najduže nacionalne obustave interneta ikada zabilježene, prenosi Gardijan.

Visoki vladini zvaničnici dobijaju „bijele“ SIM kartice koje im omogućavaju pristup globalnom internetu, dok je velika većina stanovništva potpuno odsječena.

Pod pritiskom da ublaži ekonomsku štetu koju blokada izaziva, vlada je počela da omogućava manje ograničen pristup internetu malom broju profesija, preduzeća i režimu naklonjenih novinara.

Izrael je Ujedinjenim Arapskim Emiratima poslao protivraketne baterije „Gvozdena kupola“ i osoblje koje će njima upravljati, kako bi branili tu zemlju tokom rata sa Iranom, rekao je američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi na događaju u Tel Avivu, piše Gardijan.

„Želio bih da izrazim zahvalnost Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prvoj članici Avramovih sporazuma“, rekao je Hakabi na konferenciji u Tel Avivu. „Samo pogledajte koristi. Izrael im je upravo poslao baterije ‘Gvozdene kupole’ i osoblje koje će pomoći u njihovom upravljanju.“

UAE, koji su formalno uspostavili odnose sa Izraelom 2020. godine u okviru Avramovih sporazuma i u kojima se nalaze ključna američka vojna postrojenja, bili su među zalivskim zemljama koje je Iran gađao u protivnapadima nakon što su Teheran krajem februara napali SAD i Izrael.

Donald Tramp je rekao da je jedan od njegovih glavnih ciljeva u pokretanju rata protiv Irana bio da obezbijedi da Teheran ne razvije nuklearno oružje.

Iran – koji insistira da je njegov nuklearni program namijenjen civilnim svrhama – još nije predao više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto, što je mali tehnički korak od nivoa od 90 odsto, potrebnog za oružje.

Sada, kada izgleda da bi SAD mogle ponovo pokrenuti rat, portparol komisije iranskog parlamenta za nacionalnu bezbjednost i vanjsku politiku, Ebrahim Rezai, upozorio je da bi Iran mogao obogaćivati uranijum do čistoće od 90 odsto ako zemlja ponovo bude napadnuta.

„Jedna od opcija Irana u slučaju novog napada moglo bi biti obogaćivanje od 90 odsto. Razmotrićemo to u parlamentu“, napisao je Rezai na Iks-u.

Libanska državna Nacionalna novinska agencija (NNA) izvijestila je jutros da je šest osoba poginulo, a sedam povrijeđeno nakon izraelskog napada na kuću u Kfar Duninu sinoć.

Nakon tog izvještaja, NNA je saopštila da su izraelske snage detonirale više kuća u jednom naselju u gradu Bint Džbeil na jugu Libana, prenosi Gardijan.

Izraelska vojska naredila je stanovnicima gradova i sela na jugu Libana da se odmah evakuišu "na udaljenost od najmanje 1.000 metara, ka otvorenim područjima", uoči napada na te lokacije.

Pogođeni gradovi i sela su Arzun, Tajr Deba, al-Bazurije i al-Havš, prema objavi portparola IDF-a na arapskom jeziku, Avičaja Adraija, na društvenim mrežama. On je tvrdio da se napadi pokreću zbog toga što Hezbolah, libanska militantna grupa koju podržava Iran, krši sporazum o prekidu vatre koji su posredovale SAD, a koji je Izrael sredinom aprila potpisao s libanskom državom.

Stručnjaci za međunarodno pravo kažu da su izraelska upozorenja nedosljedna, često preširoka i bez jasnog vremenskog okvira. Ponekad prije vazdušnih napada uopšte nema upozorenja. Više od milion ljudi već je raseljeno zbog obnovljenog izraelskog rata u Libanu, koji je počeo kada je Hezbolah 2. marta ispalio rakete na Izrael nakon američko-izraelskog bombardovanja Irana krajem februara.

U najnovijem izvještaju libanskog ministarstva zdravlja navodi se da su od 2. marta u izraelskim napadima ubijene najmanje 2.869 osobe, uključujući mnogo žena i djece.

Prekid vatre koji je trebalo da omogući mirovne pregovore između Vašingtona i Teherana stupio je na snagu u aprilu.

Kako navodi Gardijan, uglavnom se poštovao, uprkos razmjenama vatre i izvještajima o napadima u strateškom Ormuskom moreuzu, koji je sada pod dvostrukom blokadom SAD i Irana.

To znači da kroz taj plovni put prolazi samo neznatan broj brodova.

SAD su prije nedjelju dana predstavile mirovni predlog koji se, kako ovdje navodi moj kolega Džulijan Borger, prema izvještajima sastojao od memoranduma o razumijevanju na jednoj stranici, sa 14 tačaka, kojim bi se ponovo otvorio moreuz, uz uspostavljanje okvira za dalje razgovore o veoma spornom iranskom nuklearnom programu.

Iran je u nedjelju SAD-u poslao kontraponudu, koju je Donald Tramp odlučno odbacio, opisavši je kao "potpuno neprihvatljivu". Teheranski predlog navodno je uključivao zahtjeve da SAD ukinu sankcije, okončaju pomorsku blokadu i poziv na hitan završetak rata, uz garancije protiv bilo kakvog novog napada na tu zemlju. Takođe je pozvao Izrael da okonča rat u Libanu.

Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je da je prekid vatre sa Iranom "na aparatima".

Govoreći o prekidu vatre koji je na snazi od 7. aprila, Tramp je rekao: "Nazvao bih ga trenutno najslabijim, nakon što sam pročitao ono smeće koje su nam poslali – nijesam ga čak ni pročitao do kraja.

"Rekao bih da je prekid vatre na masovnoj životnoj podršci, kao kada doktor uđe i kaže: ‘Gospodine, vaša voljena osoba ima otprilike jedan odsto šanse da preživi'", rekao je Tramp.

Ubrzo nakon Trampovih komentara, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Ghalibaf, koji je bio glavni pregovarač u razgovorima, napisao je na Iksu da su oružane snage njegove zemlje „spremne da pruže zaslužen odgovor na svaku agresiju“.

Tramp navodno razmatra nastavak velikih vojnih napada jer je frustriran zastojem u pregovorima i nastavkom zatvaranja Ormuskog moreuza za zemlje „neprijateljske“ prema Iranu, što je izazvalo skok globalnih cijena energije, uključujući u SAD, gdje su naglo porasli troškovi goriva i đubriva.

Izvori su za CNN rekli da je američki predsjednik sve nestrpljiviji zbog podjela unutar iranskog rukovodstva, koje Vašingtonu otežavaju da primora Teheran na ustupke u nuklearnim pregovorima. Tramp vjerovatno neće donijeti odluku prije nego što otputuje u Kinu kasnije ove sedmice na diplomatsku posjetu i sastanak sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, rekli su izvori.