UŽIVO Hegset: Naš primarni fokus je sporazum sa Iranom, svjesni smo da im druge zemlje dostavljaju obavještajne podatke

Upitan da odgovori na kritike Amerikanaca koji podržavaju predsjednika Donalda Trampa, ali ne žele raspoređivanje kopnenih snaga u Iranu, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da ne razumije zašto Trampova politička baza „ne bi imala povjerenja u njegovu sposobnost da sprovede plan“.

„Ne razumijem zašto baza ne bi imala povjerenja u njegovu sposobnost da sprovede ono što je potrebno“, rekao je Hegset tokom brifinga u Pentagonu.

Bijela kuća nastavila je da umanjuje značaj rasta cijena nafte, iako je prosječna cijena goriva u Sjedinjenim Američkim Državama dostigla 4,02 dolara po galonu prvi put od 2022. godine, uz tvrdnju da će cijene naglo pasti nakon završetka rata sa Iranom, prenosi CNN.

„Kada operacija ‘Epski bijes' bude završena, cijene goriva će se vratiti na višegodišnje minimume koje su američki vozači imali prije ovih kratkoročnih poremećaja. Predsjednik Tramp ostaje posvećen jačanju energetske dominacije Amerike, smanjenju troškova i povećanju prihoda za vrijedne američke porodice",  izjavila je portparolka Bijele kuće Karolajn Livit u saopštenju za CNN.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset priznao je da su Sjedinjene Američke Države svjesne da rivalske zemlje dostavljaju obavještajne podatke Iranu o američkim vojnim resursima.

„Postoje aktivnosti protivnika koji pružaju informacije koje ne bi smjeli. Svjesni smo toga i u skladu s tim premještamo sredstva“, rekao je Hegset, odgovarajući na pitanje o mjerama zaštite nakon što je Iran uništio američki avion E-3 Sentri u bazi u Saudijskoj Arabiji.

„Jedno od osnovnih načela koje naučite u vojsci jeste da ne stvarate obrasce, predvidive obrasce. Zato komandanti intenzivno rade na prilagođavanju u realnom vremenu kako bi sistemi bili na pravim mjestima i teže pogođeni“, dodao je on.

CNN je ranije ovog mjeseca prenio da Rusija pomaže Iranu dostavljanjem obavještajnih podataka o kretanju i lokacijama američkih vojnika, brodova i aviona. Izvori CNN-a su takođe naveli da Sjedinjene Američke Države imaju informacije da Kina razmatra pružanje finansijske pomoći Iranu, kao i rezervnih djelova i komponenti za rakete.

Hegset je rekao je da je primarni fokus Sjedinjenih Američkih Država postizanje sporazuma kojim bi se okončao rat sa Iranom.

„Naš zadatak je da uvjerimo Iran da ovaj novi režim ima bolju perspektivu ako postigne dogovor. Radimo zajedno, ali ključni cilj je sporazum“, rekao je na brifingu u Pentagonu.

„Želimo da taj sporazum bude postignut, ako je to moguće, a ako ne, spremni smo da nastavimo“, dodao je.

Hegset je kasnije rekao da će isključivo Tramp odlučiti kada su ciljevi Sjedinjenih Američkih Država u Iranu ostvareni i kada je u interesu američkog naroda da se zaključi sporazum.

Ministar odbrane SAD kazao je i da američka vojska nastoji da bude nepredvidiva kada je riječ o eventualnom slanju kopnenih snaga u Iran.

„Ne možete voditi i dobiti rat ako protivniku unaprijed kažete šta ste spremni da uradite, a šta nijeste, uključujući i slanje kopnenih snaga. Naš protivnik sada misli da postoji 15 različitih načina na koje možemo djelovati kopnenim snagama. I znate šta? Postoje“, nastavio je Hegset.

Ako bude potrebno, Sjedinjene Američke Države mogu „realizovati te opcije“, rekao je.

„Ili možda uopšte neće biti potrebe da ih koristimo. Možda pregovori uspiju. Ili se pojavi drugačiji pristup. Poenta je da budemo nepredvidivi i da nikome ne otkrivamo šta smo spremni ili nijesmo spremni da uradimo“, istakao je on.

Šef Združenog generalštaba američke vojske, general Den Kejn, rekao je novinarima da je raspon vojnih opcija koje američke snage mogu primijeniti širok, te da dodatno raspoređivanje trupa u region ne znači samo mogućnost kopnenih operacija.

„Ne bih želio da ograničavam prostor za odlučivanje predsjednika, ali postoji mnogo opcija. Iran treba da bude svjestan toga i da razumije da je to tačka pritiska, pa bi trebalo pažljivo da razmotri situaciju na diplomatskom nivou“, rekao je on.

Vlasti u Italiji zabranile su američkom avionu koji je bio na putu ka Bliskom istoku da sleti u vojnu bazu na Siciliji, prenose italijanski mediji.

Italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto odbio je zahtjev Sjedinjenih Američkih Država da njihovi avioni koriste bazu Sigonela, koji je upućen dok su letjelice već bile u vazduhu, javila je državna televizija RAI.

„Niko nije tražio odobrenje niti konsultovao italijansko vojno rukovodstvo. Plan je saopšten dok su avioni već bili u letu, a provjere su pokazale da se ne radi o uobičajenim ili logističkim letovima, te stoga nijesu obuhvaćeni sporazumom sa Italijom“, naveo je RAI.

Portparol italijanskog ministarstva odbrane potvrdio je ove navode za CNN, ali je odbio da dalje komentariše.

Kasnije je kabinet premijerke Đorđe Meloni saopštio da Italija „postupa u potpunom skladu sa važećim međunarodnim sporazumima“.

Američke snage imaju dozvolu da koriste vojne baze u Italiji za standardne logističke letove, navodi italijanska agencija ANSA.

Kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael prošlog mjeseca pokrenuli napade na Iran, Italija je poručila da bi svaka upotreba njenih baza van uobičajenih operacija zahtijevala odobrenje parlamenta.

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset rekao je da je u Iranu došlo do promjene režima, prenosi CNN.

„Ovaj novi režim, budući da je došlo do promjene režima, trebalo bi da bude mudriji od prethodnog. Predsjednik Donald Tramp će postići dogovor. On je spreman, a uslovi dogovora su im poznati", kazao je Hegset.

Ali ako Iran ne bude spreman da se pridržava tih uslova, dodao je Hegset, američka vojska „nastaviće djelovanje još intenzivnije“.

Hegsetove izjave tokom brifinga u Pentagonu odražavaju poruku koju je Tramp poslao u nedjelju. Modžtaba Hamnei, sin bivšeg vrhovnog vođe Alija Hamneija, preuzeo je funkciju koju je njegov otac obavljao skoro četiri decenije nakon što je stariji Hamnei poginuo u američko-izraelskim vazdušnim napadima.

Međutim, Hamnei se od početka rata nije pojavio u javnosti. Dok američka vlada tvrdi da vodi razgovore sa liderima u Iranu, i dalje postoji neizvjesnost oko toga ko zapravo govori u ime iranske vlade.

Iranski dron pogodio je kuvajtski naftni tanker, saopšteno je u Kuvajtu, nakon pretnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će uništiti iranska naftna postrojenja ako se ponovo ne otvori Hormuški moreuz.

Gradske vlasti Dubaija, u čijoj blizini je tanker napadnut, saopštile su da nije bilo curenja nafte, niti povrijeđenih, prenosi CNN

U međuvremenu, Vašington tvrdi da su razgovori sa Teheranom još uvijek u toku, ali je ponudio malo detalja o tome s kim komunicira, dok Iran šalje kontradiktorne poruke o tome.

Izraelsko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u posljednja 24 sata 121 osoba povrijeđena, a da je od početka rata 6.131 osoba primljena u bolnicu.

Među onima koji su liječeni u bolnicama tokom proteklog dana, jedan je u teškom stanju, dok je 114 lakše povrijeđeno. Šest osoba je liječeno zbog anksioznosti, prenosi Tajms of Izrael.

"Ministarstvo nije dalo konkretne uzroke povreda, ali neki ljudi su povrijeđeni dok su pokušavali da dođu do skloništa, a ne kao direktna posljedica raketne vatre", navodi se u tekstu.

Odbor za bezbjednost iranskog parlamenta odobrio je naplatu putarine brodovima koji prolaze kroz Hormuški moreuz, prenosi britanski list "Gardijan".

Moreuz će biti zatvoren za brodove iz SAD, Izraela i zemalja koje su uvele sankcije Iranu, javila je iranska poluzvanična agencije Fars.

Prema predlogu, naplatu prvo treba da odobre i druge zemlje pored moreuza.

Prošle sedmice, agencija Blumberg javila je, pozivajući se na više neimenovanih izvora, da je Iran nekim komercijalnim brodovima počeo da naplaćuje taksu za bezbjedan prolaz kroz moreuz.

Izvori su rekli Blumbergu da Iran na ad hok osnovi traži do dva miliona dolara po prolazu, što u praksi predstavlja neformalnu putarinu.

Oni su dodali da su neki brodovi platili taksu, ali nisu mogli da kažu kako se isplata vrši, ni koja valuta se koristi.

Blumbergovi izvori ocijenili su da se naplata ne vrši sistematski.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je juče da će američka vojska, ukoliko prolaz kroz Hormuški moreuz ne bude odmah otvoren, uništiti ostrvo Harg, iransku energetsku infrastrukturu i naftne bušotine.

Zatvaranje moreuza dovelo je do skoka cijena energije na globalnom nivou, uključujući i SAD, gdje se poljoprivrednici suočavaju i sa poskupljenjem đubriva i padom cena robe, piše "Gardijan".

Italija je uskratila većem broju američkih vojnih aviona dozvolu da slete na Siciliji, kao međustanici na putu ka Bliskom istoku, a informaciju koju su objavili italijanski mediji potvrdio je i italijanski vojni vrh.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da Izraelske odbrambene snage planiraju da uspostave novu bezbjednosnu zonu na jugu Libana.

On je rekao da će "sve kuće u libanskim selima blizu granice biti uništene – u skladu sa modelom Rafaha i Beit Hanuna u Gazi", kako bi se "jednom za svagda uklonile prijetnje blizu granice", prenosi "Tajms of Izrael"

"Na kraju operacije, izraelska vojska će uspostaviti bezbjednosnu zonu unutar Libana… i održavaće bezbjednosnu kontrolu nad cijelim područjem do rijeke Litani", rekao je Kac nakon sastanka sa visokim vojnim zvaničnicima.

Kac je dodao da će Izrael zabraniti povratak za "više od 600.000 stanovnika južnog Libana" u područja južno od rijeke Litani "dok se ne osigura bezbjednost stanovnika sjevernog Izraela".

On je rekao i da je Izrael "odlučan da odvoji Liban od iranske arene – da iščupa zmijine zube i liši Hezbolah mogućnosti da prijeti", dodajući da će Izrael nastojati da "promijeni situaciju u Libanu" kroz kontinuirano prisustvo izraelskih snaga bezbjednosti.

Osobe optužene za špijunažu ili saradnju sa „neprijateljskim državama“ mogle bi se suočiti sa smrtnom kaznom i oduzimanjem cjelokupne imovine prema nedavno pooštrenom zakonu, saopštio je portparol iranskog pravosuđa, mjesec nakon početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.

Čak bi i dijeljenje fotografija ili snimaka koji bi mogli pomoći neprijatelju pri određivanju meta moglo biti tretirano kao obavještajna saradnja, dodao je portparol, kako prenosi Rojters.

Iranski mediji izvijestili su o više od 1.000 hapšenja tokom proteklog mjeseca, a riječ je o osobama optuženim za snimanje osjetljivih lokacija, dijeljenje sadržaja protiv vlasti na internetu ili „saradnju sa neprijateljem“.

Portparol pravosuđa rekao je da se zakon, usvojen prošle godine, odnosi na operativne, obavještajne i određene medijske aktivnosti za koje se procijeni da podržavaju neprijateljske vlade, posebno Sjedinjene Države i Izrael.

Upozorio je da bi oni koji širenjem dezinformacija stvaraju „strah“ mogli biti kažnjeni zatvorskim kaznama, pri čemu su sankcije pooštrene u ratnim uslovima.

Dodao je da su vlasti podigle oko 200 optužnica u takvim slučajevima i da sarađuju sa bezbjednosnim organima kako bi identifikovale i zaplijenile imovinu povezanu sa osumnjičenima, naglašavajući da neće biti popustljivosti u sprovođenju zakona.

Vlade država članica Evropske unije (EU) trebalo bi da se pripreme za „dugotrajan poremećaj“ na energetskim tržištima kao posljedicu rata sa Iranom, poručio je evropski komesar za energetiku ministrima zemalja članica uoči hitnog sastanka zakazanog za danas.

Tri kineska broda nedavno su uplovila kroz Hormuški moreuz nakon koordinacije sa relevantnim stranama, saopštila je portparolka ministarstva vanjskih poslova na redovnom dnevnom brifingu za medije, uz poziv na mir i stabilnost u regionu Zaliva.

Taj ključni plovni put praktično je zatvoren otkako je 28. februara počeo američko-izraelski rat sa Iranom.

„Hormuški moreuz i okolne vode predstavljaju važan pravac za globalnu trgovinu i snabdijevanje energentima. Kina poziva na hitan prekid vatre, okončanje borbi i obnovu mira i stabilnosti u regionu Zaliva“, rekla je kineska portparolka ministarstva vanjskih poslova Mao Ning novinarima, komentarišući izvještaje o prolasku tih plovila.

Mao nije iznijela detalje o kineskim brodovima, prenosi Rojters.

Podaci o praćenju brodova pokazali su da su dva kineska kontejnerska broda u ponedjeljak prošla kroz Hormuški moreuz u drugom pokušaju da napuste Zaliv, nakon što su se prošlog petka vratili nazad.

Plovila su isplovila iz moreuza u bliskoj formaciji i ušla u otvorene vode, pokazuju podaci platforme MarineTraffic.

„Oba plovila su danas uspješno prešla u drugom pokušaju, čime su postala prvi kontejnerski brodovi koji su napustili Persijski zaliv od početka sukoba, izuzimajući plovila pod iranskom zastavom“, rekla je Rebeka Gerds, analitičarka podataka u kompaniji Kpler, koja je vlasnik MarineTraffica.

„Oba plovila trenutno plove povećanom brzinom prema Omanskom zalivu.“

Zvaničnici kineskog COSCO-a, brodarske grupe koja upravlja ova dva plovila, nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

COSCO je u obavještenju klijentima od 25. marta naveo da je nastavio da prima rezervacije za kontejnere sa opštim teretom za pošiljke iz Azije prema Zalivu, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Bahrein, Katar, Kuvajt i Irak.

Iran je pokrenuo napade na brodove u Zalivu i zaprijetio novim, zbog čega su stotine plovila i 20.000 pomoraca ostali blokirani unutar Zaliva.

Izvoz energenata, uključujući sirovu naftu iz Saudijske Arabije i tečni prirodni gas iz Katara, praktično je obustavljen.

Dok su vođeni određeni razgovori sa Iranom i zemljama poput Indije i Pakistana o prolasku njihovih flota kroz moreuz, tržišta nafte i tankerskog prevoza tražila su bilo kakve znakove da se brodski saobraćaj ponovo intenzivira.

Većina energetskih pošiljki koje su prošle kroz taj plovni put odnosila se na izvoz iranske nafte, dok je još poneki brod uspijevao da prođe svakoga dana.

Tanker kojim upravlja grčka kompanija, a koji je prevozio saudijsku sirovu naftu za Indiju, takođe je nedavno izašao iz Zaliva kroz moreuz, pokazuju podaci LSEG-a o praćenju brodova.

Brod Marathi, koji plovi pod malteškom zastavom, počeo je da emituje svoju poziciju kod obale Indije 26. marta, nakon što je posljednji put prijavio svoju lokaciju unutar Zaliva 2. marta.

Prema podacima LSEG-a, brod je posljednji put viđen kod zapadne obale Indije u ponedjeljak.

To je bio treći natovareni tanker sa sirovom naftom kojim upravlja grčka kompanija Dynacom, a koji je napustio Zaliv od početka rata.

Dynacom nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, prenosi Rojters.

Dynacom je jedan od rijetkih brodovlasnika spremnih da rizikuju prolazak kroz moreuz, gdje opasnosti iz Irana uključuju moguće plutajuće mine, rakete i dronove.

Kompanije koje se odlučuju na to putovanje koristile su taktike poput isključivanja AIS transpondera za praćenje i noćne plovidbe kako bi bile manje uočljive, rekli su izvori za Rojters.

Dva tankera za tečni naftni gas (LPG) pod indijskom zastavom prešla su moreuz u subotu, nakon još dva koja su prethodnih dana izašla prevozeći ključne isporuke tog gasa za kuvanje namijenjene Indiji.

Nekoliko eksplozija odjeknulo je rano jutros u Teheranu, javili su iranski mediji i dodali da u dijelu glavnog grada nema struje.

Agencija Tasnim prenijela je vijest o eksplozijama koje su se čule na istoku i zapadu Teherana, kao i o prekidima u snabdijevanju strujom na istoku.

Tasnim dodaje da je u napadu pogođena podstanica u jednoj elektrani.

Izraelska vojska je tokom prethodne noći pozvala stanovnike Teherana da ostanu u kućama, jer će izvesti napad na "vojnu infrastrukturu".

Francusko vazduhoplovstvo razmatra mogućnost raspoređivanja "ubica dronova" na Bliskom istoku, kako bi se smanjili troškovi odbrane od iranskih dronova.

Zamjenik komandanta francuskih vazduhoplovnih i svemirskih snaga Dominik Tardif izjavio je u intervjuu za pariski list Liberasion da se radi na smanjenju troškova u suočavanju sa dronovima Šahed, pominjući mogućnost korišćenja "ubica dronova".

Ti dronovi polijeću sa zemlje, djelimično pilotirani, djelimično automatizovani, i angažuju rakete i dronove da bi ih neutralisali, a čija je cijena niža od cijene raketa Mika koje se u tu svrhu koriste, rekao je on.

"Ovo će nam biti od velikog interesa ako naši obavještajni podaci ukažu na to da se prijetnja našim vazduhoplovnim bazama povećava", dodao je Tardif.

Iran je pogubio dvojicu muškaraca osuđenih zbog veza s Organizacijom mudžahedina iranskog naroda i umiješanosti u više napada, uključujući ispaljivanje projektila na jednu vladinu zgradu, objavio je pravosudni informativni servis.

Juče su pogubljena još dvojica muškaraca povezana s istom opozicionom grupom, podsjeća Rojters.

Izraelska vojska saopštila je da su četiri njena pripadnika poginula, a dvojica ranjena tokom borbi na jugu Libana.

Objavili su i da su sproveli još jedan talas napada na mete u Iranu, prenosi Rojters.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je saradnicima da je spreman okončati vojnu kampanju protiv Irana čak i ako Hormuški moreuz ostane uglavnom zatvoren, te da složenu operaciju njegovog ponovnog otvaranja ostavi za kasniji period, objavio je "Volsrit žurnal", pozivajući se na zvaničnike administracije.

Rojters, koji je prenio vijest, navodi da trenutno nije u mogućnosti da potvrdi taj izvještaj.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je, u intervjuu za američki medij Newsmax, da ne želi da „određuje rok” za završetak rata s Iranom.

Španija je zatvorila svoj vazdušni prostor za američke ratne avione koji učestvuju u dejstvima u ratu sa Iranom, rekli su zvaničnici u Madridu.

Španija je najglasniji kritičar rata koji su SAD i Izrael poveli protiv Irana 28. februara.

Ta zemlja je prethodno saopštila da neće dozvoliti SAD da za potrebe rata koriste baze u Španiji kojima zajednički upravljaju.

Rat protiv Irana je španski premijer Pedro Sančes nazvao ilegalnim, bezobzirnim i nepravednim.

Ministarka odbrane Margarita Robles rekla je da se ista logika koja se odnosi na upotrebu vojnih baza odnosi i na upotrebu vazdušnog prostora Španije.

"Ovo je američkoj vojsci i njenim snagama savršeno jasno stavljeno do znanja na samom početku. Prema tome, niti je korišćenje baza odobreno, niti je, naravno, korišćenje španskog vazdušnog prostora odobreno za bilo kakvu akciju u vazi sa ratom u Iranu", rekla je Robles novinarima, opisavši konflikt kao "duboko ilegalan i duboko nepravedan".

Sančes je pozvao SAD, Izrael i Iran da prekinu rat i poručio: "Ne možete na jednu ilegalnost odgovoriti drugom ilegalnošću, jer tako velike katastrofe čovječanstva počinju".

Nova odluka Madrida protiv NATO saveznice, SAD, nije uobičajena, ali nije ni bez presedana.

NATO ne komentariše tu odluku i prebacuje pitanja na nacionalne vlasti.