Zapinje li pravda na „Telekomu”? Predmet sada u rukama Vrhovnog suda

Vrhovni sud bi, prihvatanjem zahtjeva institucije kojom rukovodi Milorad Marković, konačno stavio tačku na taj slučaj. Ukoliko bi taj sud odbio zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva, tužioci bi morali da preduzmu gonjenje, kažu pravnici sa kojima su “Informacije CG” razgovarale

Ako se slučajevi visoke korupcije završavaju zastarom, proceduralnim manevrima ili pravnim tumačenjima koja vode ka izbjegavanju odgovornosti, onda građani s pravom gube povjerenje u pravosuđe.

To je juče “Vijestima” kazao poslanik Građanskog pokreta URA i zamjenik predsjednika skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Zoran Mikić, komentarišući odluku Vrhovnog državnog tužilaštva da Vrhovnom sudu podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u Podgorici u predmetu poznatom u javnosti kao “Telekom”.

Viši sud je dan ranije saopštio da taj predmet nije apsolutno zastario i da se to odnosi, stoji u rješenju koje potpisuje Zoran Radović, na dio koji tretira krivično djelo primanje mita, a za šta se terete bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, njegova sestra Ana, kao i nekadašnji predstavnici Telekoma, HLT fonda, preduzeća “Monte Adria” i Mađar Telekoma – Oleg Obradović, Veselin Barović, Damjan Hosta i Tomaš Marvai.

Kancelarija Zaštitnika u oktobru je preduzela krivično gonjenje u tom predmetu u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u ljeto prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tvrdeći da je nastupila apsolutna zastara. Takvu odluku donijela je specijalna državna tužiteljka Ana Perović Vojinović, a potvrdio tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović.

Vlada je početkom oktobra zadužila Kancelariju Zaštitnika da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, ali je sudija za istragu odbio predlog da, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, sprovede dokazne radnje – sasluša aktere iz predmeta “Telekom”.

Pravnici koje je redakcija konsultovala kažu da bi Vrhovni sud, prihvatanjem zahtjeva institucije kojom rukovodi Milorad Marković, konačno stavio tačku na taj slučaj.

Upitno je, smatraju oni, šta bi uopšte mogao da uradi Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države ako Vrhovni sud odbije zahtjev tužilaštva i potvrdi stav Višeg suda.

“U tom slučaju, tužilaštvo bi moralo da preduzme gonjenje umjesto Kancelarije Zaštitnika, odnosno da preduzima radnje u odnosu na krivično djelo primanje mita za koje, prema stavu Višeg suda, ima vremena do 2036. godine”, pojasnio je jedan od izvora redakcije.

Sličan stav je u jučerašnjem saopštenju izrazio i pravni tim Mila i Ane Đukanović.

Oni tvrde da je ključno pitanje ko je u ovom predmetu oštećeni. Tvrde i da “država Crna Gora i njeni organi gotovo dvije decenije nijesu nastupali kao oštećeni – jer to nijesu ni mogli biti”.

“Predmetne radnje odnose se na period nakon privatizacije ‘Telekoma’, kada država više nije bila vlasnik kompanije. Još je važnije da ni sam Telekom nikada nije tvrdio da je pretrpio štetu”, ističe se u saopštenju.

Kažu i da se ne radi o redovnoj pravnoj proceduri.

“Dakle, Vlada je ‘naredila’ krivično gonjenje, a to se nikada do sada u Crnoj Gori nije dogodilo. To nije redovna pravna procedura. To je pokušaj da se političkom odlukom zamijeni odluka državnog tužilaštva. Ustav Crne Gore je jasan: državno tužilaštvo je organ koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela. Vlada nema ovlašćenje da pokreće, nalaže ili obnavlja krivično gonjenje protiv bilo kog pojedinca”, piše u saopštenju pravnog tima Mila i Ane Đukanović.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva “Vijestima” juče nijesu htjeli da odgovore na dodatna pitanja, pored ostalog, i da li su i dalje odlučni u stavu da nema prostora da tužilaštvo ponovo otvori slučaj “Telekom”.

“Kao što smo u saopštenju za javnost i ukazali, zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut je u skladu sa zakonom, a o njemu će se izjasniti Vrhovni sud”.

U tom saopštenju su kazali da je podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u Podgorici, obrazlažući da to čine jer je “krivično vanpretresno vijeće Višeg suda cijenilo radnje preduzete u drugom predmetu, a ne predmetu formiranom protiv određenih lica za određena krivična djela po krivičnoj prijavi MANS-a iz 2019, pa je povrijeđen zakon i ostvareni su uslovi za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti”.

Iz te institucije nijesu odgovorili na pitanja redakcije o predmetu koji je tužilaštvo u slučaju “Telekom” formiralo po službenoj dužnosti.

Ni iz Višeg suda nijesu htjeli da komentarišu poteze Vrhovnog državnog tužilaštva.

“Viši sud u Podgorici neće komentarisati podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti od strane Vrhovnog državnog tužilaštva, te je sud svoje stanovište povodom predmetne pravne stvari iskazao u rješenju Kvs.br.900/25”, kazali su.

U rješenju je, međutim, jasno naglašeno da “tužilaštvo nakon brojnih preduzetih radnji u predmetu koji je formiran po službenoj dužnosti nije donijelo odluku u cjelosti, već je postupak 2015. godine razdvojen i VDT-u poslata informacija da činjenično stanje i dalje nije razriješeno do mjere koja je potrebna za donošenje odluke”.

“Sud je izvršio detaljan pregled navedenih spisa predmeta i u njima nije pronašao odluku u formi rješenja ili, pak, službene zabilješke u Ktr predmetu kojom bi ovaj postupak eventualno bio okončan, osim službene zabilješke u kojoj se konstatuje da je u tom dijelu potrebno sačekati ishod postupka koji se vodio pred ovim sudom protiv tada okrivljenih O. O. i M. I., uz konstataciju da se krivična prijava odnosi na isti krivično-pravni događaj…”, naglašeno je, pored ostalog, u rješenju Višeg suda.

Vijeće je stava da se radi o jednom krivično-pravnom događaju, te se radnje preduzete u cilju otkrivanja krivičnih djela i učinilaca ne mogu posmatrati odvojeno u predmetu koji je formiralo tužilaštvo po službenoj dužnosti i predmetu koji je formiran po krivičnoj prijavi MANS-a.

“Takođe, za ukazati je, da za prekidanje zastarjelosti krivičnog gonjenja procesnim radnjama nije nužno da se zna koje krivično djelo je u pitanju, niti ko je osumnjičeni, budući da je odredbom člana 125 Krivičnog zakonika propisano da se zastarijevanje krivičnog gonjenja prekida svakom radnjom koja se preduzima radi otkrivanja krivičnog djela ili radi otkrivanja i gonjenja učinioca zbog učinjenog krivičnog djela”, navodi se u rješenju.

Pravni tim Mila i Ane Đukanović spori takav stav suda.

“Neprihvatljivo je i obrazloženje da je zastarjelost prekidana procesnim radnjama preduzimanim u drugom postupku, protiv drugih lica. Milo Đukanović i Ana Đukanović u tom postupku nijesu bili okrivljeni. Procesne radnje protiv određenih lica ne mogu se naknadno koristiti kao osnov za produžavanje gonjenja protiv drugih lica. Podsjećamo da su u istom predmetu dva crnogorska građanina godinama bila izložena krivičnom postupku, javnom pritisku i medijskom linču, da bi na kraju bila pravosnažno oslobođena. Umjesto da se iz tog iskustva izvuče pouka, sada se isti mehanizam pokušava pokrenuti ponovo”, rekli su iz pravnog tima Mila i Ane Đukanović.

Zoran Mikić ukazuje na to da je “informacija da slučaj, odnosno afera ‘Telekom’, ipak nije apsolutno zastario obradovala sve koji žele da se rasvijetle sporne i korupcionaške afere prethodnog režima iz perioda vladavine DPS-a”.

“Imajući u vidu da se radi o jednoj od najvećih korupcionaških afera u modernoj istoriji Crne Gore, smatram da odluka VDT-a da podigne zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u predmetu ‘Telekom’ nije dobra poruka za javnost, za vladavinu prava, ni za evropski put Crne Gore. U trenutku kada se otvorila mogućnost da se jedan od najvažnijih slučajeva visoke korupcije konačno rasvijetli do kraja, ovakav potez objektivno ide u pravcu zatvaranja vrata pravdi”, kazao je Mikić “Vijestima” i podsjetio da se u GP URA zalažu da se rasvijetle sve okolnosti koje prate aferu “Telekom” i da taj slučaj dobije pravni i sudski epilog.

“Bez želje da utičemo i pravimo pritisak na sudstvo ili tužilaštvo, cijeneći njihovu samostalnost i nezavisnost u radu, smatramo da pravosudni organi moraju dokazati da zakon važi jednako i za običnog čovjeka i za najmoćnije pojedince u državi”, poručio je taj poslanik.

Prema njegovim riječima, predmet “Telekom” nije običan sudski predmet.

“To je simbol zarobljene države, političke moći, privatizacija pod sumnjom i decenijske nekažnjivosti najviših funkcionera. Zato je za građane potpuno neprihvatljivo da se pravda ponovo sapliće o pravne i procesne formalnosti, dok suština slučaja – da li je bilo korupcije, ko je uzeo novac i ko je politički štitio takve poslove – ostaje van domašaja institucija. To nije pravda koju građani očekuju, niti standard koji se traži u poglavljima 23 i 24. Osim toga, i naši evropski partneri su više puta u svojim izvještajima isticali da nam kao državi nedostaju pravosnažne sudske presude za korupciju na visokom nivou. Ne prejudiciram ničiju krivicu, ali insistiram i očekujem da se ovakvi predmeti ne smiju zatvarati bez potpune institucionalne istine i konačnog sudskog epiloga”, zaključio je Mikić.