Hrvatska od EU dobija 1,7 milijardi za jačanje odbrane

Zagreb će saopštio da će novcem od kredita kupiti tenkove „leopard”, haubice „cezar”, kamione i municiju, dok najavljuje povećanje izdvajanja za odbranu

Hrvatska je danas potpisala ugovor o kreditu od 1,7 milijardi eura sa Evropskom unijom u okviru mehanizma SAFE, osmišljenog da ubrza jačanje odbrambene spremnosti država članica, prenijela je agencija Rojters.

SAFE (Security Action for Europe) finansijski je instrument vrijedan 150 milijardi eura, kojim se državama članicama obezbjeđuju povoljni krediti sa niskim kamatama i dugim rokom otplate za hitne nabavke u oblasti odbrane i jačanje industrijskih kapaciteta.

Sporazum o zajmu u Banskim dvorima su s hrvatske strane potpisali ministar obrane Ivan Anušić i ministar financija Tomislav Ćorić, a s evropske komesar za obranu Andrius Kubilius, objavili su hrvatski mediji.

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da je riječ o povoljnom kreditu, čiji je rok dospijeća 45 godina, i da će uglavnom biti iskorišćen za nabavku njemačkih tenkova „leopard”, francuskih haubica „cezar”, čeških kamiona za transport i logistiku, kao i različitih vrsta municije.

Hrvatska je u decembru prošle godine potpisala Memorandum o razumijevanju sa Njemačkom o kupovini 44 tenka „leopard 2A8”.

Plenković je kazao da je njegova vlada u deset godina mandata trostruko uvećala budžet za odbranu koji je 2025. dosegao 2,1 posto BDP-a, a da oko trećine tih izdvajanja ide za modernizaciju vojske.

Zagreb je ranije saopštio da planira da poveća godišnja izdvajanja za odbranu sa 2,1 odsto BDP-a u 2025. na 2,5 odsto BDP-a do 2027. godine i na tri odsto do 2030, dok je cilj da do 2035. ta izdvajanja dostignu pet odsto BDP-a.

Kubilius, prvi europski komesar za obranu i nekadašnji litavski premijer u dva mandata, u svom obraćanju je rekao da "nisu laka vremena" za Evropu, suočenu s nekoliko ratova.

Za SAFE je rekao da je "instrument bez presedana", pa pohvalio Hrvatsku što pokazuje "jasno vodstvo u preuzimanju odgovornosti za svoju obranu”.

Kubilius je Hrvatsku predstavio "primjerom za druge države" slične veličine, izdvojivši njeno uvođenje vojnog roka, modernizaciju vazduhoplovnih snaga, kao i liderstvo u europskim inicijativama poput one za razvoj bespilotnih letjelica.