Dogovor o okončanju rata između SAD i Irana mogao bi biti postignut danas?

Dogovor navodno uključuje produženje prekida vatre za 60 dana, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i plan za nastavak pregovora o iranskom nuklearnom programu

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da američki i iranski pregovarači imaju "prilično čvrstu stvar na stolu" i da bi dogovor o okončanju rata između dvije zemlje mogao biti postignut danas, prenosi Bi bi si (BBC).

"Još radimo na tome", rekao je Rubio tokom posjete Indiji.

Govorio je nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao da je pregovaračima naložio da "ne žure sa dogovorom", pošto je ranije nagovijestio da je on blizu.

Dogovor navodno uključuje produženje prekida vatre za 60 dana, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i plan za nastavak pregovora o iranskom nuklearnom programu.

Cijene nafte naglo su pale, a azijska tržišta akcija porasla su danas zbog nade u postizanje sporazuma.

"Još radimo na tome. Kao što sam rekao, znate, mislili smo da bismo mogli imati neke vijesti sinoć. Možda danas", rekao je Rubio u u indijskoj prijestonici Nju Delhiju.

"Dakle, imamo ono što je, po mom mišljenju, prilično čvrstu stvar na stolu kada je riječ o njihovoj mogućnosti da otvore moreuz", rekao je, misleći na Hormuški moreuz – ključni plovni put kroz koji prolazi 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa, a koji Iran blokira.

Upozoravajući da "ne treba previše čitati iz toga", Rubio je rekao da je "potrebno malo vremena da se dobije odgovor od Irana".

Si bi es (CBS) nujz, američki partner BBC-ja, objavio je da američke obavještajne službe vjeruju da se iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei koji je ranjen u izraelskom napadu prvog dana rata krije na nepoznatoj lokaciji, što otežava komunikaciju sa njegovim izaslanicima i zato usporava tempo pregovora sa SAD.

Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagaei rekao je tokom vikenda da su dvije strane istovremeno "veoma blizu i veoma daleko" od postizanja sporazuma.

Prema američkim medijima, mogući dogovor nije konačno rješenje, već ostavlja neka od najtežih pitanja za kasnije pregovore, uključujući obim i rokove ublažavanja sankcija Iranu, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava i zahtjeve Vašingtona da Iran ograniči svoje nuklearne ambicije.

Navodni dogovor podijelio je Trampove republikance, pri čemu neki javno tvrde da je previše blag prema Iranu.

Senator Ted Kruz rekao je da bi to bila "katastrofalna greška", dok je Rodžer Viker, predsjedavajući Odbora Senata za oružane snage, rekao da bi prekid vatre od 60 dana značio da bi "sve što je postignuto operacijom 'Epski bijes' bilo uzalud!"

Senator Lindzi Grejem, blizak Trampov saveznik, takođe je kritikovao svaki dogovor koji bi ostavio utisak da je Iran dominantna sila u regionu.

"Zbog toga se čovjek zapita zašto je rat uopšte počeo", rekao je.

Tramp je odgovorio rekavši da "ne sluša gubitnike, koji kritikuju nešto o čemu ništa ne znaju".

"Ako postignem dogovor sa Iranom, biće to dobar i ispravan dogovor", napisao je na mreži Trut soušal.

SAD i Izrael pokrenuli su opsežne napade na Iran 28. februara, što je izazvalo sukob širom Bliskog istoka. Iran je odgovorio napadima na Izrael i države saveznice SAD u Zalivu, i faktički zatvorio Hormuški moreuz. Taj potez je izazvao nagli rast cijena nafte širom svijeta.

Ubrzo nakon što je početkom aprila dogovoren prekid vatre, SAD su uspostavile blokadu iranskih luka, za koju Tramp kaže da će ostati "u punoj snazi i na snazi dok se sporazum ne postigne, potvrdi i potpiše".

U objavi na Trut soušalu u nedjelju, Tramp je ponovio da Iran "mora da shvati" da ne može razviti nuklearno oružje. Teheran je više puta saopštio da je njegov nuklearni program namijenjen isključivo u miroljubive svrhe.

Neki izvještaji američkih medija sugerišu da bi dogovor mogao predvidjeti da Iran na kraju pristane da preda svoj visoko obogaćeni uranijum.

Smatra se da je Iran na početku rata imao oko 440 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće – što je kratak proces od daljeg obogaćivanja do 90 odsto, nivoa potrebnog za oružje, koji bi mu teoretski mogao omogućiti da napravi nuklearnu bombu.