Saslušanje o statusu EPCG i kreditima od 70 miliona: Milović kritikovao, Đukanović najavio krivične prijave

"Baš ćemo da podnesemo krivičnu prijavu, ovo je narušavanje reputacije jedne kompanije. Iznošenje neistina…", najavio je predsjednik borda direktora EPCG Milutin Đukanović

Sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet obilježila je žustra rasprava poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Milovića i predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG) Milutina Đukanovića, tokom koje su najavljene i krivične prijave.

Milović je u izlaganju kazao da je EPCG danas zaduženija nego prije 2020. godine, da na plate troše milione više i da je menadžment prethodno bio profesionalniji, te da tu firmu u 2027. godini čeka trošak od 190 miliona eura po osnovu "CBAM-a". Đukanović je sporio ove podatke ali i cijene struje na berzi iz 2018. godine, koje je Milović iznio.

Poslanik DPS-a je kazao da se ne radi o politici već o budućnosti EPCG, pri čemu je Đukanović naveo da je taj poslanik zaslužio podnošenje krivične prijave zbog narušavanja ugleda kompanije.

"Baš ćemo da podnesemo krivičnu prijavu, ovo je narušavanje reputacije jedne kompanije. Iznošenje neistina…", najavio je Đukanović.

Milović je naglasio da samo poziva na odgovornost dok mu je sada prijećeno, te da je marketing EPCG posljednjih dana potencijalni razlog za "krivične stvari" – jer ta firma navodno iznosi neistine.

“Dobit u prošloj godini ne postoji, postoji gubitak, dividendu pet godina niste isplatili, zaposlili ste 1.500 radnika, otišlo vam je 37 miliona na to. EPCG je dužna 270 miliona eura i čekamo da vidimo da li će pasti kiša”, naglasio je Milović.

Pred Odborom je održano kontrolno saslušanje o poslovanju EPCG zbog najavljenog zaduženja od 70 miliona eura, dok su sjednici prisustvovali ministar finansija Novica Vuković, predsjednik borda direktora Đukanović i izvršni direktor te firme Zdravko Dragaš, uz predstavnike resora energetike i rudarstva. Ministar energetike Admir Šahmanović nije prisustvovao saslušanju.

Zaduženje se tiče dva kredita, jednog od 30 miliona eura za refinansiranje dugova iz prošle godine, dok se drugi od 40 miliona odnosi na ulaganje u osmi agregat za hidroelektranu "Perućica".

Milović je tvrdio da se period upravljanja energetikom dijeli na dva dijela, prije i nakon 2020. godine te da EPCG sada bilježi rast dugova, pad profita, negativni revizorski izvještaje, partijsko zapošljavanje i urušavanje sistema.

Milović navodi da da su i plate sa 20 miliona došle do sadašnjih 34 miliona eura…

"Rudnik uglja je sa 14 miliona došao 26 miliona, 12 miliona povećani troškovi rada. CEDIS je sa 25 miliona došao na 36 miliona, za same plate. Samo ova tri preduzeća iz grupe EPCG imaju godišnji veći trošak zarada od 37 miliona. Kakav će biti fiskalni rizik kada na naplatu u 2027. godini dođe trošak od 190 miliona vezanih za CBAM…", istakao je on.

Đukanović je naglasio da je 2018. godine prosječna cijena struje na berzi bila 50 eura, dok je 2020. bila 38 eura, te da je neusklađenim radnim satima Termoelektrane stanje značajno otežano, dok same plate radnika čine pet odsto troškova.

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović je naglasio da je zahvalan što je cijena struje i dalje ista, ali je pitao da li će nakon 2041. godine i gašenja Termoelektrane – Crna Gora imati struju iz obnovljivih izvora i da li će morati da je uvozi.

Iz DPS-a su pitali i da resore finansija i energetike da li su zadovoljni rezultatima kompanija u ovom sektoru, a EPCG za baterijska postrojenja, status panela na brani Vrtac i izmještanja Ćehotine.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović je navela da se iznos CBAM mijenja na svakih tri mjeseca, te da će po njenim informacijama – za prva tri mjeseca ove godine biti između 13 do 15 miliona eura.

Naglasila je da se još uvijek ne može znati konkretan iznos, dok bi mogao da bude i 60 miliona za cijelu 2026. Godine. C-Bam bi trebalo da se plaća na prljavu energiju, ali je njegova manjkavost što se ne može razlikovati energija koja dolazi iz obnovljivih izvora a koja iz prljavih, dok se naknada plaća na ukupnu količinu izvezene energije…

"Postoji interesovanje Energetske zajednice da pomogne u tom dijelu. Navedeno je da će zajednica da uradi i detaljnu analizu uticaja C-Bama na tržište električne energije. Mi sada imamo izvještaj za prvi kvartal, a kaže da postoje duboke promjene na tržištu električne energije u jugoistočnoj Evropi", navela je Kaluđerović i dodala da je prekogranična razmjena sa evropskim državama zbog C-Bama, pala za 25 odsto pa se nadaju promjenama.

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je naglasio da se mora odlučiti da li EPCG ide ka razvoju ili partijskom zapošljavanju, te da se mora razgovarati o rezultatima koji idu od profita od 52 miliona do minusa od 93 miliona.

Poslanik Pokreta Evropa sad Dane Marković je naveo da je od 2010. do 2020. uloženo 53 miliona u projekte EPCG, dok je od 2020. do 2025. uloženo 200 miliona eura. Istakao je da je prethodni režim bio spreman na gaešenje Termoelektrane i 3.000 radnih mjesta, dok bi računi za struju nakon toga bili 30 odsto viši, te da nije bilo strateškog planiranja.

Predsjednik Odbora Boris Mugoša je naveo da je EPCG od januara, ukinula dio popusta za potrošnju iznad određenog nivoa i cijena struje nije ista kao što je bila.

"Hidrologija se koristi kao argument kada nam je loše, ali kada je argument da je dobro – onda nema hidrologije. Je li morao da se refinasira kredit s obzirom na visoke profite? Da li je uplaćena naknada za Bilećko jezero?", dodao je Mugoša.

Pitao je Dragaša koje troškove su racionalizovali, koliko je osoba zaposleno u posljednjih pola godine, da li je tačno da sa EPCG pola koordinira bivši Demokratski fronta a sa pola PES, da li je bilo pucanja korita pri izmještanju Ćehotine i jesu li ugovori za taj posao aneksirani, je li završena ekološka rekonstrukcija Termoelektrane, dok je Đukanovića pitao kako će se finansirati i raditi baterijska postrojenja…

Državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva Dino Tutundžić je naveo da očekuju više od energetskog sektora i bolje rezultate, ali da su brojke takve i da se prošla godina ne može uzeti kao osnovno mjerilo, te da resor radi na stvaranju uslova za investicije. Dodao je da Ministarstvo energetike ima realna očekivanja od EPCG, te da su ukazali na problematiku CBAM sistema i da čekaju odgovor.

"Koliko je meni poznato za Bilećko jezero nije uplaćen nijedan cent do sada. To je problematika koja uključuje višekompleksni sektorski pristup, Ministarstvu je predstavljeno da je neophodno potpisivanje međudržavnog sporazuma za isplatu a proces donošenja odluka u BiH je kompleksniji nego kod nas", naveo je Tutundžić.

Ministar finansija Novica Vuković je dodao da provjeravaju zaduženja EPCG, te da se za vrijeme njegovog mandata počeo poštovati Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i firme traže stav tog resora. Naveo je da žele da se nova zaduženja pažljivo razmotre i unaprijedi upravljanje rizikom i uspostavi unutrašnja revizija i odbor.

Đukanović je dodao i da se u ovom sektoru krediti otplaćuju za duplo manje vremena od onog koje daju banke, te da će se proizvodnja ove godine ići i više od 1.000 gigavat sati. Kazao je da će u slučaju baterijskih postrojenja još odlučiti o načinu izgradnje, dok će Možura i Krnovo preći u ruke države 2034. godine.

Dragaš je o 2041. godini i gašenju Termoelektrane kazao da još nemaju precizan odgovor, te da radi studija izvodljivosti za gasnu elektranu, čime bi se CBAM smanjio za 50 odsto dok bi njeni kapaciteti prevazilazili Termoelektranu.

Tutundžić je naglasio da je Crna Gora u velikom investicionom ciklusu pa je zaduživanje potrebno kako bi se obezbijedila dugoročna energetska stabilnost države. Pojasnio je da se prvi dio planiranog zaduženja od 30 miliona, odnosi na refinansiranje postojećih kratkoročnih dugova zbog isplativosti i očuvanja likvidnosti.

"Prethodna godina je za EPCG bila jedna od najizazovnijih posljednjih nekoliko decenija. Zbog ekološke rekonstrukcije Termoelekrane koja je bila van pogona devet mjeseci, kompanija je morala da obezbijedi nedostajuće količine električne energije na tržištu. Građani i privreda nisu osjetili posljedicu tog izazova…", naveo je Tutundžić.

Pojasnio je da se drugi dio zaduživanja odnosi na finansiranje izgradnje osmog agregata hidroelektrane "Perućica", te da je riječ o velikom ulaganju u povećanje proizvodnje struje, bolje korišćenje vodnog sistema, dok se poboljšava postojeći projekat.

Tutundžić je naglasio da je EPCG za prva tri mjeseca ove godine ostvarila neto dobit od 36 miliona eura, dok su ukupni prihodi bili 143 miliona, te da firma posluje stabilno.

Đukanović je didai da su stvari jasne, da Termoelektrana nije radila uz lošu hidrološku godinu pa je deficit proizvodnje lani bio 938 gigavat-časova – te da EPCG sa tim nije imala veze.

"Od 1982. EPCG nije učestvovala u izgradnji nijednog novog izvora električne energije, do 2022. godine. Već 2016. je iz Evropske energetske zajednice saopšteno da Termoelektrana od 2018. do 2024. godine može da radi maksimalno 20.000 sati, za tih šest godina godišnje ne smje da radi preko četiri i po mjeseca. Znate li kada je Termoelektrana ispucala svih 20.000 sati – do kraja 2020. Godine. Tada je bila politika u energetici – poslije nas može i potop, i zato sve što ne valja, zapalo je nas…", kazao je Đukanović i dodao da su svi sati rada potrošeni.

Naglasio je da bi sa sređenom situacijom oko CBAM-a, EPCG u prva tri mjeseca imala dobit od 50 miliona eura. I on je pojasnio da je riječ o dva kredita, jedan od 30 miliona za refinansiranje kupljene struje, čiji je dug bio 30 miliona sa isplatom za godinu dana uz grejs period od šest mjeseci.

Đukanović je naglasio da bi se novi kredit do 30 miliona otplaćivao 60 mjeseci uz grejs period od godinu dana, te da je to logičan potez.

"Drugo zaduženje odnosi se na modernizaciju hidroelektrane "Perućica". Ako nađete negdje u Evropi da se gotovo 60 megavati agregata može kupiti za 700.000 eura po megavatu, ja ću svakom da čestitam. I taj kredit je među najpovoljnijim koje je Crna Gora uzela, to je 15 godina ročnosti a u to pet godina grejsa, odobren od renomirane "KFW" banke i Evropske komisije", naglasio je on i dodao da im vjeruju međunarodne finansijske institucije.

Đukanović je naveo da je EPCG na dnu tabele po zaduženosti na evropskom nivou, te da se nada da će proizvodnja doseći više od 800 gigavat sati.

Dragaš je naglasio da je na tu poziciju stupio krajem prošle godine, ali da ta godina svakako nije za upoređivanje sa ostalim jer Termoelektrana nije radila te da nijedan menadžment minus nije mogao umanjiti.

"Zaduženja koja su kraća od godinu dana nisu potrebne saglasnosti i imaju ročnost vraćanja ove godine i opterećuju nas u periodu godine kada nam najmanje odgovara i kada su prihodi od hidrologije mali. Samim tim likvidnost nam se ugrožava", naveo je on i dodao da svi u tom momentu refinansiraju kredite, što su i uradili i dobili zeleno svjetlo Vlade.