Možda i bez pitanja o naciji, vjeri i jeziku: Pejović kaže da će sljedeći popis stanovništva biti administrativni

Direktor Monstata očekuje da poglavlje o statistici bude zatvoreno do kraja godine i da čekaju potvrde od Eurostata da objave podatke o javnom dugu države na osnovu nove metodologije…

Uprava za statistiku Monstat očekuje da naredni popis stanovništva bude organizovan na potpuno drugačiji način, odnosno da se sa tradicionalnog pređe na takozvani registarski popis stanovništva, kakav je u zemljama EU. Da li će na njemu biti pitanja o naciji, vjeri i jeziku zavisiće od metodologije i upitnika koji im se odredi. Očekuju da poglavlje o statistici bude zatvoreno do kraja godine. Čekaju potvrde od Eurostata da objave podatke o javnom dugu države na osnovu nove metodologije.

To je u intervjuu za “Informacije CG” kazao direktor Monstata Miroslav Pejović.

Kada očekujete da bude zatvoreno poglavlje 18 – Statistika u pregovorima sa EU? Šta zatvaranje tog poglavlja znači za Monstat? Da li učestvuje u zatvaranju još nekih poglavlja?

Očekujemo da pregovaračko poglavlje 18 – Statistika bude zatvoreno do kraja godine i upravo je to jedan od ključnih prioriteta Monstata u ovom periodu. U prethodnim godinama urađen je veliki posao na usklađivanju crnogorskog statističkog sistema sa evropskim standardima, a sada se nalazimo u završnoj fazi realizacije svih neophodnih aktivnosti kako bismo ispunili završna mjerila i potvrdili punu spremnost statističkog sistema za članstvo u EU.

Zatvaranje poglavlja 18 predstavlja potvrdu da Crna Gora ima statistički sistem koji proizvodi kvalitetne, pouzdane i međunarodno uporedive podatke, u skladu sa standardima Evropskog statističkog sistema i Eurostata. To nije samo formalni korak u pregovorima, već i važna potvrda institucionalne zrelosti države.

Za budući rad Monstata to znači još snažniju integraciju u evropski statistički sistem, intenzivniju razmjenu podataka sa Eurostatom, kao i dodatno unapređenje kvaliteta zvanične statistike. Istovremeno, to podrazumijeva i kontinuiranu obavezu da održavamo visoke standarde u proizvodnji podataka koji su važni za donošenje javnih politika, ali i za građane, privredu i međunarodne partnere.

Monstat, međutim, nema važnu ulogu samo u okviru poglavlja 18. Kao institucija koja proizvodi zvanične statističke podatke, učestvujemo u radu brojnih pregovaračkih poglavlja i radnih grupa. Posebno je značajna naša uloga u okviru poglavlja 33 – Finansijske i budžetske odredbe, gdje Monstat radi obračun prosječno ponderisane stope PDV-a, što predstavlja jedan od važnih elemenata u procesu pregovora u toj oblasti.

Takođe, doprinos dajemo i u poglavljima 17 – Ekonomska i monetarna politika, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika, kao i 29 – Carinska unija, kroz obezbjeđivanje relevantnih statističkih pokazatelja i pružanje stručne podrške institucijama koje vode pregovore. Upravo zato statistika danas nije samo pitanje brojeva, već važan dio ukupne pregovaračke strukture i procesa evropske integracije Crne Gore.

Kada će Monstat objaviti obračun javnog duga prema novoj metodologiji? U čemu je razlika između dosadašnje metodologije koju je koristilo Ministarstvo finansija i nove prema kojoj vi radite?

Monstat je u prethodnih godinu dana, zajedno sa Centralnom bankom i Ministarstvom finansija, uradio veliki i veoma zahtjevan posao na uspostavljanju sistema za proizvodnju statistike javnih finansija i obračun javnog duga prema evropskoj metodologiji ESA 2010. Riječ je o važnom procesu kojim Crna Gora dodatno usklađuje svoj statistički i fiskalni sistem sa standardima Evropske unije.

Monstat je Eurostatu dostavio podatke za period od 2013. do 2025. godine na verifikaciju i nakon završetka tog procesa biće ispunjeni uslovi za njihovo javno publikovanje. Istovremeno, slijedi i rad na obračunu podataka za raniji period, od 2006. do 2013. godine, što predstavlja obavezu Crne Gore prema Eurostatu i što bi trebalo da bude završeno do kraja ove godine, odnosno tokom prvog kvartala 2027. godine.

Kada je riječ o razlikama između dosadašnje metodologije koju je koristilo Ministarstvo finansija i nove metodologije po kojoj će Monstat ubuduće obračunavati javni dug, važno je naglasiti da razlike postoje u samim konceptima, obuhvatu podataka i obračunskim principima. Nacionalna metodologija i međunarodna ESA 2010 metodologija ne posmatraju određene kategorije na identičan način, zbog čega se mogu razlikovati i konačni iznosi javnog duga i deficita.

Međutim, o konkretnim razlikama i njihovom obimu moći će se detaljnije govoriti nakon što Eurostat završi proces verifikacije i kada podaci budu zvanično dostupni javnosti. Ono što je najvažnije jeste da će Crna Gora po prvi put imati potpuno usklađen i međunarodno uporediv sistem statistike javnih finansija, što predstavlja važan korak ka jačanju transparentnosti javnih finansija i daljem napretku u procesu evropskih integracija.

Monstat je uz komplikacije koje su vam priredili političari završio popis stanovništva prije dvije godine. Koliko je bilo izazova zbog zahtjeva političara i kakvih?

Popis stanovništva predstavljao je jedan od najsloženijih statističkih procesa, ne samo zbog metodološke i organizacione zahtjevnosti, već i zbog velikog društvenog i političkog interesovanja koje je pratilo čitav proces. Uprava za statistiku – Monstat našla se u situaciji da, pored profesionalnog dijela posla, odgovori i na brojna očekivanja, zahtjeve i dileme koje su dolazile iz političkog i društvenog ambijenta.

U tom procesu Uprava za statistiku je sve aktivnosti iz svoje nadležnosti realizovala isključivo stručno, profesionalno i transparentno, sa jasnim ciljem da popis bude kvalitetno pripremljen i uspješno sproveden u rokovima definisanim zakonom. Kroz kontinuiran i odgovoran rad dodatno su unaprijeđeni kontrolni mehanizmi procesa.

Dodatno, Upravi za statistiku je po prvi put omogućen pristup administrativnim bazama podataka sa identifikatorima, uključujući registar Ministarstva unutrašnjih poslova, MEIS i evidencije Poreske uprave. Time su značajno ojačani kontrolni mehanizmi i unaprijeđena mogućnost provjere kvaliteta podataka, što nije bio slučaj u prethodnim popisima.

Iako proces nije bio jednostavan, danas možemo biti ponosni na činjenicu da je sproveden uz visok nivo transparentnosti i profesionalnosti. Ovo je bio najtransparentniji popis stanovništva do sada, u svim fazama – od pripreme i implementacije do završnih aktivnosti obrade i kontrole podataka – uz primjenu najviših standarda kontrole i bezbjednosti.

O tome govori i uspješno završena faza provjere podataka putem specijalizovanog softvera, kroz koju je svakom građaninu omogućeno da provjeri tačnost podataka koje je dao popisivaču. Istovremeno, činjenica da je relativno mali broj građana koristio ovaj mehanizam potvrđuje visok nivo povjerenja građana u cjelokupan proces, posebno imajući u vidu da je Uprava za statistiku obezbijedila maksimalnu logističku i tehničku podršku svim zainteresovanim korisnicima.

Istovremeno, nesporno je da je čitav proces bio pod snažnim fokusom javnosti i pod uticajem političkog konteksta. Upravo zbog toga formiran je poseban Odbor za praćenje sprovođenja popisa, kroz koji su vođeni brojni politički i društveni dijalozi.

Izazovi sa kojima se institucija suočavala bili su brojni i kompleksni. Jedan od njih odnosio se na uvođenje duplih popisnica, što je zahtijevalo dodatne organizacione i tehničke procedure. Poseban segment činile su kontrole i mjere definisane od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka, koje su morale biti implementirane u veoma kratkim rokovima uz visok nivo bezbjednosti i zaštite podataka. Dodatni izazov predstavljalo je i elektronsko provjeravanje popisnica od strane građana – potpuno novi mehanizam u crnogorskoj statističkoj praksi i jedinstven primjer u međunarodnoj, koji je zahtijevao ozbiljnu tehničku, organizacionu i logističku pripremu.

Uprkos svim izazovima, Monstat je pokazao institucionalnu zrelost, profesionalnost i sposobnost da vodi jedan od najvažnijih državnih procesa na odgovoran, kredibilan i transparentan način.

Da li su već počele pripreme za sljedeći popis koji bi trebalo da bude za osam godina, i da li će biti drugačiji nego prethodni? Da li će i dalje biti pitanja koja se odnose na naciju, vjeru i jezik?

Pripreme za naredni popis stanovništva praktično počinju onog trenutka kada se prethodni završi. To je standardna praksa svih statističkih institucija, jer popis nije samo jednokratna akcija, već dugoročan i kontinuiran proces planiranja, unapređenja metodologije i razvoja statističkog sistema.

Upravo zbog iskustva koje je Crna Gora imala tokom posljednjeg popisa, već sada se ozbiljno razmišlja o tome da naredni popis bude organizovan na potpuno drugačiji način. Težnja, ne samo Crne Gore već i svih zemalja Evropske unije, jeste prelazak sa tradicionalnog popisa na takozvani registarski popis stanovništva.

To znači da bi se najveći dio podataka u budućnosti prikupljao iz administrativnih registara i baza podataka koje već postoje u institucijama sistema, a ne isključivo kroz klasičan terenski rad popisivača od vrata do vrata. Takav model donosi brojne prednosti – značajno smanjuje troškove sprovođenja popisa, skraćuje vrijeme potrebno za prikupljanje i obradu podataka, a samim tim omogućava i mnogo bržu objavu konačnih rezultata.

Međutim, prelazak na registarski popis podrazumijeva ispunjavanje velikog broja preduslova. Potrebno je dalje unapređenje administrativnih registara, njihovo međusobno povezivanje, usklađivanje kvaliteta podataka i jačanje saradnje između institucija koje raspolažu relevantnim evidencijama. Upravo zato je ovo proces koji zahtijeva vrijeme, tehničku pripremu i visok nivo institucionalne koordinacije.

Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na naciju, vjeru i jezik, važno je naglasiti da se sadržaj popisa definiše u skladu sa međunarodnim preporukama, potrebama države i zakonodavnim okvirom koji bude važio u trenutku sprovođenja narednog popisa. U ovom trenutku još je rano govoriti o konačnoj metodologiji i sadržaju upitnika, ali ono što je sigurno jeste da će Monstat, kao i do sada, sva metodološka rješenja donositi profesionalno, u skladu sa međunarodnim standardima i isključivo u okviru svoje stručne nadležnosti.

Monstat danas funkcioniše kao dio evropske statističke zajednice. Naše kolege redovno učestvuju na sastancima, radionicama i ekspertskim grupama koje organizuje Eurostat po svim oblastima statistike – od ekonomskih i socijalnih statistika do poljoprivrede, životne sredine, tržišta rada i statistike javnih finansija. Pored toga, Monstat je član brojnih evropskih radnih grupa i odbora u kojima ima aktivno učešće i doprinos u kreiranju metodologija i statističkih praksi koje se primjenjuju na nivou EU.

Koliko je ta saradnja razvijena najbolje govori činjenica da je direktorica Eurostata prije dvije godine prvi put boravila u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori i Monstatu. Ta posjeta imala je veliki značaj, ne samo za našu instituciju već i za ukupni evropski put Crne Gore.

Kada je riječ o metodologijama, Crna Gora je u ogromnoj mjeri uskladila svoj statistički sistem sa evropskim standardima i praksama. Upravo zatvaranje pregovaračkog poglavlja 18 biće potvrda da Monstat proizvodi podatke u skladu sa pravilima i principima Evropskog statističkog sistema. Naravno, statistika je oblast koja se kontinuirano razvija i unapređuje, pa se i metodologije redovno mijenjaju i prilagođavaju novim potrebama društva i ekonomije.

Kontrole i evaluacije rada statističkih instituta takođe su sastavni dio evropskog statističkog sistema i one se sprovode redovno kroz različite mehanizme – ekspertske misije, metodološke provjere, ‘peer review’ procese i ocjene kvaliteta podataka koje dostavljamo Eurostatu. Monstat te procese doživljava ne kao pritisak, već kao priliku za dodatno unapređenje kvaliteta rada i jačanje povjerenja u zvaničnu statistiku.

Upravo zahvaljujući takvom odnosu i kontinuiranom radu, Monstat je danas prepoznat kao pouzdan partner Eurostata i institucija koja je pokazala da može da odgovori veoma zahtjevnim evropskim standardima.

Jedan od zahtjeva iz EU je da se Monstatu obezbjede odgovarajući prostori za rad, na koji način očekujete da će ovaj problem biti riješen? Da li je on uslov za zatvaranje poglavlja?

Pitanje adekvatnog poslovnog prostora za Monstat jedno je od pitanja koje se godinama prepoznaje u izvještajima Evropske komisije i preporukama Eurostata. Razlog za to nije administrativne prirode, već prije svega činjenica da moderna statistička institucija danas mora da funkcioniše u veoma zahtjevnim tehničkim, bezbjednosnim i organizacionim uslovima.

Monstat radi sa velikim količinama individualnih i povjerljivih podataka građana, privrede i institucija, zbog čega prostor u kojem institucija funkcioniše mora ispunjavati stroge bezbjednosne standarde koji postoje u evropskom statističkom sistemu.

Međutim, pitanje prostora nije važno samo zbog bezbjednosti podataka. Ono je direktno povezano i sa kvalitetom rada zaposlenih, organizacijom procesa i daljim razvojem institucije. Monstat je posljednjih godina značajno proširio svoje nadležnosti, posebno u dijelu evropskih integracija i usklađivanja sa zahtjevima Eurostata, ali postojeći prostorni kapaciteti više ne mogu da odgovore rastućim potrebama institucije.

Poseban izazov predstavlja činjenica da prostor ograničava i mogućnost novog zapošljavanja. U narednom periodu Monstatu će biti potrebni dodatni stručni kadrovi, naročito u oblastima IT-a, ekonomskih statistika, statistike javnih finansija i administrativnih registara. Međutim, postojeći uslovi ne omogućavaju dalje kadrovsko jačanje u mjeri u kojoj je to potrebno za ispunjavanje evropskih obaveza.

Važno je naglasiti da adekvatan prostor nije direktan formalni uslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 18 – Statistika. Ključni uslov jeste proizvodnja i redovna isporuka metodološki usklađenih i kvalitetnih podataka prema Eurostatu. Ipak, nesporno je da prostorni i kadrovski kapaciteti imaju direktan uticaj na dinamiku i efikasnost tog procesa. U određenoj mjeri upravo ograničeni ljudski resursi, koji su povezani i sa nedostatkom prostora, predstavljaju jedan od izazova u daljem ubrzanju aktivnosti.

Vlada je upoznata sa ovim problemom i u prethodnom periodu razmatrano je više mogućih rješenja. Bilo je nekoliko objekata koji su bili u opticaju, ali nijesu u potpunosti odgovarali specifičnim potrebama koje jedna moderna statistička institucija mora da ispuni. Ipak, važno je reći da postoji razumijevanje i dobra volja da se ovo pitanje riješi, jer je riječ o instituciji koja ima veoma važnu ulogu u procesu evropskih integracija i funkcionisanju države u cjelini.

Da li Monstat ima dovoljno zaposlenih i sa odgovarajućom stručnom spremom?

U decembru 2025. godine usvojen je novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kojim je sistematizovano ukupno 169 radnih mjesta. Trenutno su popunjena 94 radna mjesta, što jasno pokazuje da Monstat već duži period funkcioniše sa značajno manjim brojem zaposlenih od onoga što je sistematizacijom predviđeno kao potrebno za nesmetano obavljanje svih poslova i evropskih obaveza.

Ipak, ono što posebno karakteriše Monstat jeste visok nivo stručnosti zaposlenih. Veliki procenat zaposlenih ima visoku stručnu spremu, dok značajan broj zaposlenih posjeduje i akademsko zvanje magistra ekonomskih nauka, posebno u oblastima makroekonomskih statistika, nacionalnih računa, i drugih složenih statističkih domena. Upravo taj nivo znanja i profesionalnog iskustva omogućava da institucija, uprkos ograničenim kadrovskim kapacitetima, uspješno odgovara veoma zahtjevnim domaćim i međunarodnim obavezama.

Nedostatak kadra Monstat kontinuirano nadomješta stalnim ulaganjem u stručno usavršavanje zaposlenih na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou.

U cilju daljeg jačanja institucionalnih kapaciteta, Monstat planira dodatno kadrovsko osnaživanje tokom narednog perioda, kroz zapošljavanje stručnog i izvršnog kadra u oblastima od značaja za razvoj zvanične statistike i ispunjavanje evropskih obaveza. Planirana nova zapošljavanja treba da doprinesu jačanju stručnih kapaciteta institucije, unapređenju kvaliteta statističkih podataka i efikasnijem sprovođenju sve kompleksnijih statističkih i metodoloških aktivnosti.