Važi li i dalje Đeljošajevo „možda”? Hoće li Albanci pomoći Perović da vrati novac, ukoliko presude postanu pravosnažne

Potpredsjednik Vlade i lider Albanske alternative ne odgovora na pitanje da li i dalje stoji iza izjave da bi Albanci u Crnoj Gori “možda” bili spremni da pomognu bivšoj direktorici ASK-a da državi vrati novac “ako je nešto oštetila”

Potpredsjednik Vlade, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanske alternative Nik Đeljošaj ne odgovora na pitanje da li i dalje stoji iza izjave da bi Albanci u Crnoj Gori “možda” bili spremni da pomognu bivšoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije Jeleni Perović da državi vrati novac “ako je nešto oštetila”, nakon što je prvostepenom presudom osuđena za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave.

Perović je presudom Višeg suda osuđena na dvije godine i dva mjeseca zatvora i obavezana da državi, na ime imovinsko-pravnog zahtjeva, isplati 19.825 eura.

Đeljošaj je izjavu o mogućoj pomoći dao u aprilu 2024. godine, na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade, komentarišući hapšenje tadašnje direktorice ASK-a. Tada je rekao da Albanci u Crnoj Gori imaju veliko poštovanje prema Perović zbog presude koju je 2016. godine, kao sutkinja cetinjskog Osnovnog suda, donijela povodom skandiranja i vrijeđanja Albanaca.

“Informacije CG” su 7. maja pitale Đeljošaja da li, nakon prvostepene presude Višeg suda, i dalje stoji iza te izjave, kao i da li su on, njegova partija ili predstavnici albanske zajednice spremni da pomognu Perović da plati iznos utvrđen presudom ukoliko ona postane pravosnažna.

Đeljošaj je 18. aprila 2024. godine, u pres centru Vlade Crne Gore, nakon hapšenja Perović po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ocijenio da je izvještavanje medija o tom slučaju bilo “cirkus”, ali i da Albanci u Crnoj Gori imaju veliko poštovanje prema njoj.

“Cirkus sam rekao jer Albanci u Crnoj Gori imaju veliko poštovanje prema Jeleni Perović. To je jedina institucija kojom je ona rukovodila gdje je bila sudija, gdje je smogla snage da donese osuđujuću presudu za skandiranje i vrijeđanje Albanaca, što vidimo i u zadnjim dešavanjima na utakmicama – gdje ih nazivaju Šiptarima. Albanci imaju veliku zahvalnost prema njoj za taj postupak. Za ove druge stvari, ako je neko nešto uradio, naravno da će odgovarati i u tom kontekstu možda sam povezao, koji je možda vezan i za ovaj slučaj. Ja mislim da bi možda Albanci bili spremni da sve ove stvari, ako je nešto oštetila, da joj pomognu da vrati ova sredstva iz onoga što su osjećaji prema tom činu iz 2016. godine”, kazao je tada Đeljošaj.

On je tada naglasio da govori kao lider političke partije, a ne kao predstavnik Vlade.

Perović je prvostepenom presudom Višeg suda proglašena krivom za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave u dijelu optužnice koji se odnosi na plaćanje računa za mobilni telefon koji je koristila njena kćerka, kao i na plaćanje službenih putovanja Nikoli Lekiću, koji je bio angažovan po ugovoru o djelu.

Prema presudi, Lekić je putovao 15 puta, iako na to nije imao pravo.

Bivša direktorica ASK-a oslobođena je u dijelu optužnice koji se odnosi na isplatu varijabila, kao i u odnosu na službeni put u Ljubljanu. Njen advokat najavio je žalbu Apelacionom sudu.

Pored krivičnog postupka, u kojem je prvostepeno osuđena i obavezana da državi isplati 19.825 eura, protiv Perović je vođen i odvojeni parnični postupak po tužbi države.

U tom predmetu, Viši sud potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je bivša direktorica ASK-a obavezana da državi vrati 58.539 eura.

Odluka se odnosi na stan koji je Perović kupila po povoljnim uslovima dok je bila predsjednica Osnovnog suda na Cetinju. Postupak je pokrenut nakon inicijative Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, koja je krajem novembra 2022. godine tražila od države da pokrene postupak za naknadu štete, tvrdeći da Perović nije ispunila obaveze iz ugovora o kupovini stana.

Perović je u januaru 2018. godine sa Osnovnim sudom na Cetinju zaključila ugovor o prodaji nepokretnosti pod povoljnim uslovima, na osnovu kojeg je kupila stan od 87 kvadrata za 31.960 eura.

Prema presudi, ugovorom je bilo predviđeno da ostane na sudijskoj funkciji najmanje pet godina od dana zaključenja ugovora. Ona je, međutim, prije isteka tog roka napustila sudijsku funkciju, a pravo iz ugovora ustupila trećem licu. Stan je potom prodala za 73.000 eura.

Viši sud je odbio žalbu Perović i ocijenio da ona, pošto nije ispunila ugovornu obavezu, državi treba da vrati razliku između tržišne vrijednosti stana i iznosa koji je platila po povoljnim uslovima.