Samit EU–Zapadni Balkan prilika da država potvrdi napredak u evropskim integracijama

stručnjaci za odnose s javnošću i medije ističu da ovakvi događaji istovremeno predstavljaju i ozbiljan komunikacioni izazov

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana 2026, koji će 5. juna biti održan u Tivtu, važna je prilika da Crna Gora kroz pažljivo planiranu javnu komunikaciju predstavi napredak na evropskom putu, potvrdi svoje organizacione kapacitete i dodatno učvrsti međunarodni ugled, prenosi PR Centar.

Međutim, stručnjaci za odnose s javnošću i medije ističu da ovakvi događaji istovremeno predstavljaju i ozbiljan komunikacioni izazov, zbog čega svi timovi sa institucionalnom, političkom ili društvenom odgovornošću moraju biti posebno oprezni i spremni da adekvatno odgovore na potencijalne izazove.

Savjetnik za odnose s javnošću, Nemanja Boljević, kazao je da Samit EU–Zapadni Balkan ne vidi isključivo kao važan politički događaj, već kao priliku da Crna Gora potvrdi svoju poziciju najnaprednijeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i na taj način dodatno ojača svoj međunarodni kredibilitet.

„Nakon Tirane 2022. godine, Samit se vraća u region, a Crna Gora dobija priliku da ugosti najviše evropske i regionalne zvaničnike. Živimo u vremenu izraženih geopolitičkih izazova, tako da je to, na određeni način, i potvrda prepoznavanja naše države kao bezbjednog i stabilnog okruženja za organizaciju događaja ovog nivoa“, rekao je Boljević u izjavi za PR Centar.

Pojasnio je da upravo zato smatra da fokus javne komunikacije ne bi trebalo da bude samo na susretima lidera, već na širem značaju koji događaj ima za Crnu Goru.

„Samit dolazi u godini kada obilježavamo dvije decenije od obnove nezavisnosti, ali i u trenutku kada članstvo u Evropskoj uniji djeluje kao ostvariva perspektiva. Samit treba sagledati i kao poruku da Evropska unija Zapadni Balkan vidi kao važan dio svoje političke, bezbjednosne i razvojne agende. Posebno je značajno što se takva poruka regionu šalje upravo iz Crne Gore, države za koju se s pravom očekuje da bude prva naredna članica Evropske unije“, rekao je Boljević.

Kazao je da vjeruje da sve ove dimenzije događaja zaslužuju da budu prepoznate i adekvatno predstavljene u javnoj komunikaciji, navodeći da očekuje da će njihov značaj biti potvrđen i kroz stavove zvaničnika tokom Samita.

Na pitanje koje komunikacione poruke i narativi su ključni da bi se maksimalno iskoristio Samit za jačanje imidža Crne Gore u EU integracionom procesu, Boljević je ocijenio da ključne komunikacione poruke treba da budu usmjerene na napredak koji je ostvaren u procesu evropskih integracija, političku i društvenu posvećenost članstvu, ali i riješenost države da uspješno privede kraju pregovarački proces.

„Jedna od najvažnijih poruka koju Crna Gora treba da pošalje ta da smo danas bliže članstvu u Evropskoj uniji nego ikada ranije. Dakle, evropske integracije predstavljaju jedno od pitanja oko kojeg u Crnoj Gori postoji široka društvena saglasnost, bez obzira što je put ka EU za nas bio dug i zahtjevan. Smjenjivali su se periodi intenzivnog napretka i periodi sporijeg tempa reformi, ali je uvjerenje da je naša budućnost u evropskoj porodici ostalo snažno i kada proces nije tekao željenom dinamikom“, kazao je Boljević, prenosi PR Centar.

Smatra da je Samit i važan trenutak u kojem države članice Evropske unije mogu neposredno sagledati rezultate koje je Crna Gora ostvarila.

„Dakle, dobijamo mogućnost da osiguramo još snažniju podršku najuticajnijih država članica Evropske unije u završnim fazama procesa, što može biti od velikog značaja za uspješan završetak evropskih integracija“, dodao je Boljević.

Smatra da skupovi ovog ranga predstavljaju test na kojem jedna država može pokazati svoje organizacione kapacitete, profesionalnost institucija i sposobnost da odgovori zahtjevima koje nose složeni međunarodni događaji.

„Vjerujem da Crna Gora ima znanje i ljude koji mogu dati važan doprinos da se Samit organizuje na visokom nivou, kao i da će uložiti maksimum napora da budemo predstavljeni na najbolji mogući način“, rekao je Boljević.

Govoreći o country brandingu, Boljević smatra da moramo imati u vidu da se reputacija jedne države ne gradi samo kroz ono što o sebi govori, već i kroz iskustva i utiske koje ostavlja na goste i međunarodnu javnost.

„Zato način na koji će Samit biti organizovan može imati efekat koji prevazilazi njegovo trajanje. U tom smislu, ovo je prilika da Crna Gora dodatno pokaže sposobnost da odgovori očekivanjima koja prate događaje ovog nivoa“, zaključio je Boljević.

Direktorica PR Centra i osnivačica NEXUS PR-a Milena Kalezić smatra da Samit EU Zapadni Balkan nije samo još jedan događaj u kalendaru, već tema koja prirodno preuzima pažnju javnosti, medija, institucija i međunarodnih aktera.

„U takvim okolnostima važno je ne komunicirati po automatizmu, već pažljivo procijeniti šta je zaista relevantno, šta može da sačeka, a šta mora biti saopšteno baš u tom trenutku. To ne znači da sve druge teme treba da utihnu, već da ih treba pametno pozicionirati. Dobar PR u ovakvim danima podrazumijeva praćenje agende, razumijevanje medijskog ritma, ali i pažljivo bilježenje poruka, obećanja i najava koje se kasnije mogu koristiti za komunikaciju institucije ili organizacije“, navela je Kalezić.

Prema njenim riječima, tokom ovako velikih događaja često se izgovore poruke koje postanu važne tek nakon završetka događaja, kada ih treba prevesti u konkretne poruke, inicijative ili zahtjeve prema donosiocima odluka.

„Istovremeno, ovakvi događaji mogu biti prilika da se iskoristi pažnja medija i javnosti kako bi se neke važne teme koje su direktno povezane sa vrijednostima o kojima se na Samitu govori. Npr. Jun je Mjesec ponosa i upravo je to važan kontekst koji ne bi trebalo izgubiti iz vida“, rekla je Kalezić.

Smatra da LGBTIQ zajednica i organizacije koje se bave ljudskim pravima mogu, na primjer kroz pitanje nacrta zakona o samoodređenju koji godinama čeka da osigura da nijedna osoba u Crnoj Gori ne bude prinudno sterilisana, mogu podsjetiti da ova zajednica uprkos snažnoj posvećenosti države evropskim vrijednosti koje se ogledaju i kroz održavanje Samit, u praksi nemaju garanciju osnovnih prava.

„Komunikacija tokom ovakvih događaja ne treba da bude borba za pažnju po svaku cijenu. Najbolji komunikatori nijesu oni koji najglasnije pokušavaju da uđu u medijski prostor, već oni koji razumiju trenutak, znaju kada treba govoriti, a kada sačekati, i umiju da veliku političku temu povežu sa konkretnim životom građana“, poručila je Kalezić.

Upitana kako se u takvim situacijama balansira između profesionalne odgovornosti i potrebe za vidljivošću, bez gubitka kredibiliteta ili ulaska u komunikacijski šum, Kalezić je ocijenila da se balans postiže tako što se vidljivost ne posmatra kao cilj sama po sebi.

„U komunikacijama je važno biti prisutan, ali je još važnije biti relevantan. Ako organizacija, institucija ili pojedinac nemaju šta suštinski da doprinesu temi koja dominira javnim prostorom, ponekad je profesionalnije ne insistirati na prisustvu. S druge strane, postoje situacije kada je važno reagovati, čak i ako je medijski prostor zasićen. Ako tema direktno pogađa javni interes, prava građana, bezbjednost, institucionalnu odgovornost ili zaštitu ranjivih grupa, onda ćutanje nije neutralno. Tada je zadatak komunikatora i PR timova da poruku formulišu jasno, bez pretjerivanja i bez nametanja“, navela je Kalezić.

Istakla je da profesionalna odgovornost znači razumjeti trenutak, ali ne odustati od vrijednosti.

„Dobra komunikacija u ovakvim okolnostima ne pokušava da nadglasa dominantni događaj, već da nađe tačku smislenog povezivanja sa javnim interesom“, rekla je Kalezić.

Smatra da tokom ovakvih događaja posebno budni moraju biti svi koji imaju institucionalnu, političku ili društvenu odgovornost.

„U ovakvim danima jedna neprecizna rečenica, neprovjerena informacija ili zakašnjela reakcija mogu imati mnogo veće posljedice nego u redovnim okolnostima. Prije svega, to se odnosi na državne institucije, organizatore događaja, političke aktere, diplomatske predstavnike, ali i medije, jer oni imaju ključnu ulogu u tome kako će javnost razumjeti poruke koje se šalju“, navela je Kalezić.

Kazala je da vjeruje da su organizatori događaja, kabinet Predsjednika, kao i povezane institucije Opština Tivat, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova već formirali krizni komunikacioni tim.

„U ovakvim događajima to je neophodno, jer javnost mora brzo dobijati tačne informacije, a institucije moraju imati jasan dogovor ko komunicira, kada i u čije ime. Posebno su osjetljive teme oko regionalnih i susjedskih odnosa, pitanje bezbjednosti, ljudskih prava i položaja ranjivih grupa. Zato očekujem reakcije ne samo od političkih aktera, već i od civilnog društva, organizacija koje prate javni diskurs, govor mržnje i dezinformacije“, zaključila je Kalezić.

Na pitanje kako mediji posmatraju Samit EU–Zapadni Balkan, da li kao simboličnu potvrdu evropske perspektive Zapadnog Balkana ili kao događaj koji može donijeti konkretne političke i ekonomske rezultate, novinarka i urednica Televizije Informacije CG i Magazina Forbes Danijela Lasica, smatra da ga crnogorski mediji posmatraju kroz oba aspekta.

„S jedne strane, Samit EU–Zapadni Balkan predstavlja važnu i simboličnu potvrdu, da je politika proširenja i dalje na agendi Evropske unije i da zemlje Zapadnog Balkana ostaju dio evropske perspektive. S druge strane, od ovakvih susreta javnost prije svega očekuje konkretne rezultate: jasnije rokove, političke poruke koje mogu ubrzati reformske procese, najave ekonomskih inicijativa i investicija“, navela je Lasica.

Ukazala je da je ovo “vrlo skup” događaj u organizacionom smislu, kao i da će tih dana crnogorsko primorje biti praktično blokirano, „što će u mnogome otežati funkcionisanje mještana tih dana“.

„Zbog toga je za građane veoma važno da čuju konkretne stvari, a ne samo da ostane utisak, da su evropski lideri došli da uživaju u ljepotama naše zemlje. Zbog toga bi fokus medija morao biti ne samo na porukama lidera, već i na tome da li će Samit proizvesti opipljive zaključke koji mogu imati direktan uticaj na građane regiona“,istakla je Lasica.

Prema njenim riječima, prisustvo najviših evropskih i regionalnih zvaničnika povećava interesovanje medija i zahtijeva detaljnije i intenzivnije praćenje događaja.

„Čuli smo podatke iza kabineta predsjednika Crne Gore, da je potvrđeno da stiže 37 državnih delegacija i da je akreditovano 420 novinara, što je najbolja ilustracija kakvo interesovanje vlada za događaj. Sve redakcije, pa i ona kojoj pripadam, planiraju šire izvještavanje, uključujući direktna javljanja, analize i intervjue sa relevantnim sagovornicima“, rekla je Lasica.

Kazala je da očekuje da će u fokusu biti pitanja evropskih integracija, regionalne saradnje, bezbjednosti, ekonomskog razvoja i reformi koje zemlje kandidati sprovode na putu ka članstvu u EU.

„Posebnu pažnju privući će i eventualne poruke koje se odnose na dinamiku proširenja i poziciju pojedinačnih država regiona“, dodala je Lasica.

Upitana koliko je izazovno medijski ispratiti događaj ovakvog formata i izdvojiti ono što je zaista važno građanima među brojnim političkim porukama i protokolarnim aktivnostima, Lasica smatra da je to vjerovatno i najveći profesionalni izazov.

„Događaji ovog tipa obiluju zvaničnim sastancima, protokolarnim aktivnostima i političkim izjavama, ali je zadatak medija da prepoznaju i objasne ono što ima stvarni značaj za građane. Zato je važno političke poruke prevesti na “konkretan jezik”. Odnosno, šta određeni zaključci znače za evropski put države, ekonomiju, investicije, standard građana ili regionalnu stabilnost“, navela je Lasica.

Pojasnila je da kvalitetno izvještavanje podrazumijeva da se iza protokola prepoznaju suštinske teme i da se javnosti pruži kontekst koji omogućava bolje razumijevanje značaja samog Samita.