Tjenanmen između cenzure i sjećanja

Peking oštro reagovao na izjavu Marka Rubija povodom godišnjice masakra, Tajvan pozvao Peking da se suoči sa istinom

Kina je danas oštro kritikovala komentare američkog državnog sekretara Marka Rubija o smrtonosnom gušenju protesta na pekinškom Trgu Tjenanmen prije 37 godina, ocijenivši ih kao „blaćenje” političkog sistema te zemlje, dok je Tajvan poručio Kini da se suoči sa istorijom.

O događajima na centralnom pekinškom trgu i oko njega 4. juna 1989, kada su kineske trupe otvorile vatru kako bi okončale prodemokratske proteste koje su predvodili studenti, u Kini se javno ne govori, a godišnjica se zvanično ne obilježava.

Rubio je u srijedu rekao da pekinška cenzura ne može izbrisati sjećanja na vojni napad.

„Oni koji su se žrtvovali da bi odbranili svoja neotuđiva prava na slobodu izražavanja i mirno okupljanje jednog dana će biti opravdani”, naveo je u saopštenju, nastavljajući praksu prethodnih šefova američke diplomatije da obilježe godišnjicu.

Govoreći u Pekingu, portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning kazala je da je vlada odavno donijela „jasan zaključak” o „političkim nemirima koji su se dogodili krajem osamdesetih godina”, ponavljajući stav Pekinga.

„Kina je izuzetno nezadovoljna i odlučno se protivi tome što SAD iskrivljuju istorijske činjenice, blate kineski politički sistem i razvojni put”, rekla je Mao povodom Rubijevog saopštenja.

Takođe je optužila SAD da se miješaju u unutrašnje stvari Kine „pod izgovorom” demokratije i ljudskih prava, i branila pekinški „put socijalizma sa kineskim karakteristikama”.

Javna obilježavanja godišnjice gušenja protesta održavaju se u gradovima širom svijeta, uključujući Tajpej, gdje visoki zvaničnici tajvanske vlade često koriste godišnjicu da kritikuju Kinu, koja demokratski uređeni Tajvan smatra svojom teritorijom.

U objavi na Fejsbuku, predsjednik Tajvana Laj Ćing-te napisao je da istinski velika zemlja ne bi trebalo da „slijepo vjeruje u vojnu moć niti da se upušta u militarizam”.

„Iskreno se nadam da Kina može da se suoči sa incidentom od 4. juna prije 37 godina, prizna istinu, ublaži bol i otvori vrata pomirenju i dijalogu”, dodao je.

Kineska Kancelarija za pitanja Tajvana nije odgovorila na zahtjev za komentar povodom Lajevih izjava.

Kina Laja naziva „separatistom” i odbacila je više njegovih ponuda za razgovore. On kaže da samo narod Tajvana može odlučiti o svojoj budućnosti.

Kineski tenkovi ušli su na Trg Tjenanmen prije zore 4. juna 1989, slomivši višenedjeljne prodemokratske demonstracije studenata i radnika.

Kina nikada nije objavila potpun broj žrtava, ali grupe za zaštitu ljudskih prava i svjedoci navode da bi mogao iznositi više hiljada. Kina je za proteste okrivila kontrarevolucionare koji su, kako tvrdi, nastojali da svrgnu vladajuću Komunističku partiju.

U Hong Kongu, gdje je bdjenje uz svijeće u gradskom Viktorija parku nekada svake godine okupljalo desetine hiljada ljudi, javna obilježavanja okončana su nakon što je Peking 2020. nametnuo zakon o nacionalnoj bezbjednosti.

Fudbalski tereni u parku umjesto toga su, četvrtu godinu zaredom, pretvoreni u višednevni regionalni bazar hrane i kulture, koji organizuju grupe koje podržavaju Peking.

Bdjenja su nekada slavljena kao simbol relativne slobode tog azijskog finansijskog centra u poređenju s kontinentalnom Kinom, ali godišnjicu u gradu sada obilježavaju snažno prisustvo policije i tek rijetke vidljive aktivnosti sjećanja.

Oko hiljadu uniformisanih policajaca i desetine policajaca u civilu raspoređeni su oko parka, koji se nalazi u srcu gradske trgovačke i turističke zone.

Čan Po-jing, aktivistkinju iz Hong Konga i posljednju predsjednicu sada raspuštene prodemokratske Lige socijaldemokrata, policija je odvela kombijem nakon što se pojavila držeći žuti cvijet u blizini Viktorija parka.

„Danas je 4. jun, poseban datum čije značenje svi razumiju. Apsurdno je da jedna osoba koja drži jedan cvijet može privući toliko pažnje novinara i policije…”, rekla je Čan, prije nego što ju je zaustavila policija.

U obližnjem Kozvej Beju, gdje su se decenijama održavala mirna bdjenja, izbile su kratke haotične scene dok je policija stajala na straži, a atmosfera bila napeta, pri čemu su službenici zaustavljali i pretresali pojedine osobe.

Policija je uhapsila muškarca koji je držao svijeću zbog „remećenja javnog reda”.

Američki konzulat u Hong Kongu obilježio je godišnjicu tako što je u prozorima širom zgrade upalio digitalne svijeće.

U parku u centru Tajpeja, desetine ljudi, mnogi od njih stanovnici Hong Konga koji sada žive na Tajvanu, okupile su se da obilježe gušenje protesta 1989. „Barikade mogu zatvoriti Viktorija park, ali ne mogu zatvoriti ljudski duh”, pisalo je na transparentu tokom ceremonije uz svijeće.

Na internetu je britanska ambasada u Kini na Iksu objavila animaciju od 16 sekundi bez natpisa, odajući počast nepoznatom čovjeku čija je slika kako zaustavlja tenkove obišla svijet. Snimak nema naraciju, ali se čuje snimak „Internacionale”, koju su demonstranti tada masovno pjevali.

Britanski generalni konzulat u Hong Kongu postavio je na svojoj Fejsbuk stranici kratak video koji prikazuje svjetlost mobilnog telefona kako treperi prije nego što se pojavljuju znakovi „VIIV”, što je aluzija na 4. jun.