Merc i Makron namjeravaju da u Tivtu pokrenu inicijativu koja će ubrzati integraciju zapadnobalkanskih zemalja u EU

U zajedničkom dokumentu o stavu (position paper), vlade u Berlinu i Parizu se zauzimaju za prve korake u integraciji i prije punopravnog članstva, kako bi se proces integracije ubrzao, piše agencija dpa

Nemački kancelar Fridrih Merc i predsjednik Francuske Emanuel Makron namjeravaju da na samitu Evropska unija-Zapadni Balkan i Moldavija u Tivtu pokrenu novu inicijativu koja je ubrzati integraciju zapadnobalkanskih zemalja kandidata u Evropsku uniju (EU).

U zajedničkom dokumentu o stavu (position paper), vlade u Berlinu i Parizu se zauzimaju za prve korake u integraciji i prije punopravnog članstva, kako bi se proces integracije ubrzao, piše danas agencija dpa.

Ispunjenje određenih kriterijuma za prijem biće, prema tom dokumentu, nagrađeno privilegovanim pristupom na zajedničko evropsko tržište i slanjem posmatrača u evropske institucije.

"Politici proširenja je potreban novi zamah", piše u dokumentu Berlina i Pariza, u koji je agencija dpa imala uvid.

Merc planira da se samitu zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom, predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen i predsjednikom Makronom sastane sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Njemačka agencija dts, pozivajući se na vladine izvore u Berlinu, prethodno je javila da Merc planira bilateralne razgovore sa liderima regiona, i to sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickovskim i sa predsjedavajućim Predsjednistva BiH Denisom Bećirovićem.

"Kako se navodi u vladinim krugovima, u tim razgovorima poseban naglasak će biti stavljen na perspektivu pristupanja šest zemalja Zapadnog Balkana EU. Očekuju se konkretno i prvi predlozi za njihovu bržu integraciju u institucije i u politike EU i pre njihovog punopravnog članstva", navela je i agencija dst.

Dpa piše da se ta informacija nadovezuje da ideju njemačkog kancelara, koji je prije dvije nedjelje rekao da su potrebne nove ideje i fleksibilnost u procesu proširenja EU i predložio postepenu integraciju šest zemalja Zapadnog Balkana i pridruženo, uslovljeno članstvo Ukrajine.

Agencija navodi da Mercovu inicijativu za Ukrajinu treba posmatrati odvojeno od ideje za Zapadni Balkan, ali da se one nadovezuju jedna na drugu.

Ukrajina je Mercovu ideju odbacila i insistira na što bržem punopravnom članstvu.

Agencija Rojters je ranije danas prenijela da se u dokumentu u koji je imala uvid navodi da su Njemačka i Francuska predložile da se zemljama koje teže članstvu u EU pruži više mogućnosti da učestvuju u programima EU i pristupe jedinstvenom tržištu prije nego što se pridruže bloku.

U dokumentu se navodi da je cilj da se unese nova dinamika u rasprave o proširenju bloka od 27 članica, uoči samita lidera EU i Zapadnog Balkana u petak, kao i još jednog samita sa Moldavijom kasnije ovog mjeseca.

Proširenje je dobilo veći značaj na dnevnom redu EU zbog rata Rusije protiv Ukrajine, pri čemu Kijev nastoji da se pridruži bloku kako bi se učvrstio u glavnom političkom toku Evrope.

Međutim, proces pristupanja bloku obično je dug i birokratski, uključuje godine pregovora i pravnih reformi, zbog čega zvaničnici EU traže načine da zemljama kandidatima ponude opipljivije koristi prije nego što taj put bude završen.

"Moramo obezbijediti dodatne podsticaje u okviru postepenog procesa integracije zasnovanog na zaslugama i pojednostaviti sadašnji proces kako bi bio efikasniji i omogućio bržu i dublju integraciju", navodi se u francusko-njemačkom dokumentu, prenosi Rojters.

U dokumentu se predlaže moguće učešće u programima EU za razmjenu studenata i istraživanje, kao i potencijalna integracija u oblastima poput energetike, industrije i sistema trgovine emisijama EU – ukoliko zemlja kandidat ispuni određene standarde.

Takođe se otvara mogućnost da se predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije omogući učešće u dijelovima ministarskih sastanaka i samita EU, ali bez prava glasa.

Dokument je uslijedio nakon prošlomjesečnog predloga njemačkog kancelara Fridriha Merca da se Ukrajini dodijeli novi status „pridružene članice” kao privremeni korak ka članstvu u EU. On je rekao da bi to moglo olakšati postizanje dogovora o okončanju rata sa Rusijom.

Međutim, taj predlog je otvorio pitanja o zemljama Zapadnog Balkana koje godinama rade na pristupanju EU, a koje, prema njegovom planu, ne bi dobile iste mogućnosti kao Ukrajina.

Zvaničnici EU kažu da je Crna Gora najnapredniji kandidat. Albanija je takođe ostvarila napredak u svojim nastojanjima.

Očekuje se da Moldavija i Ukrajina uskoro počnu pregovore o prvom tematskom klasteru standarda EU. Među ostalim zemljama kandidatima su Sjeverna Makedonija, Srbija i Bosna.