SAD i Iran razmjenjuju napade drugi dan zaredom, podrivajući krhko primirje

Američka vojska saopštila je da su njeni najnoviji napadi bili usmjereni na "kapacitete za vojni nadzor, komunikacione sisteme i položaje protivvazdušne odbrane širom Irana", kao odgovor na, kako je navela, "neopravdanu i kontinuiranu agresiju" Teherana

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran razmijenili su vazdušne napade u četvrtak, drugi dan zaredom, dok je predsjednik Donald Tramp obećao dodatne udare ako Teheran odmah ne pristane na mirovni sporazum.

Eskalacija neprijateljstava počela je ranije ove sedmice obaranjem američkog helikoptera Apache u blizini Hormuškog moreuza, što je pokrenulo niz uzvratnih napada širom Irana i na američke baze u regionu, piše agencija Rojters.

To je predstavljalo najozbiljniju prijetnju krhkom primirju dogovorenom u aprilu, umanjujući nade u brzo okončanje rata koji je počeo krajem februara masovnim zajedničkim američko-izraelskim vazdušnim napadima na Iran.

Američka vojska saopštila je da su njeni najnoviji napadi bili usmjereni na "kapacitete za vojni nadzor, komunikacione sisteme i položaje protivvazdušne odbrane širom Irana", kao odgovor na, kako je navela, "neopravdanu i kontinuiranu agresiju" Teherana.

Tramp je u srijedu uveče rekao reporteru Foks Njuza da će američki napadi uskoro prestati, ali da će nastaviti snažno bombardovanje ako iranski lideri odmah ne potpišu sporazum sa Sjedinjenim Državama, napisao je novinar na mreži Iks.

Cijene nafte porasle su za skoro tri dolara nakon Trampove prijetnje eskalacijom, a rast su nastavile i u ranoj azijskoj trgovini u četvrtak.

Centralna komanda američke vojske objavila je da su napadi završeni oko četiri sata nakon što su počeli, ubrzo poslije ponoći po vremenu u Teheranu.

Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je pokrenula protivnapade na 18 američkih vojnih ciljeva u vazdušnim bazama u Kuvajtu i Bahreinu, kao i na Petu flotu američke mornarice u Bahreinu.

Kasnije je saopštila da je drugu noć zaredom gađala i vazdušnu bazu Al-Azrak u Jordanu, ispalivši 12 balističkih raketa na američku bazu.

Kuvajtska protivvazdušna odbrana dejstvovala je protiv neprijateljskih vazdušnih ciljeva, saopštila je vojska tog američkog saveznika, dok je bahreinska protivvazdušna odbrana presrela i uništila iranske vazdušne napade, napisao je na Iks-u medijski savjetnik kralja Bahreina.

Najviša zajednička vojna komanda Irana takođe je upozorila da će pucati na svaki brod koji pokuša da prođe kroz Hormuški moreuz, koji je uglavnom zatvoren mjesecima. Iranski mediji objavili su da je pucano na dva američka broda.

Američka Centralna komanda negirala je da je moreuz zatvoren ili da je pogođen bilo koji njen brod, navodeći da komercijalni brodovi i dalje prolaze kroz moreuz uprkos iranskim prijetnjama.

Iranske novinske agencije izvijestile su o eksplozijama u nekoliko gradova širom zemlje od 93 miliona stanovnika, uključujući Sirik, Kargan, Bandar Abas, Minab i Karadž u blizini moreuza, kao i Varamin daleko na sjeveru, bliže Kaspijskom moru.

Američki ministar odbrane Pit Hegset predstavio je ovaj potez kao pokušaj da se Iran primora na sporazum kojim bi se okončao sukob.

Napadi će „unaprijediti naše vojne interese i takođe ojačati našu diplomatsku poziciju“, rekao je novinarima tokom posjete Centralnoj komandi na Floridi.

„Večeras ćemo ih snažno udariti i nadamo se da će Iran donijeti dobru odluku“, rekao je.

„Ako treba da pregovaramo bombama, pregovaraćemo bombama.“

Sjedinjene Države i Iran razmjenjivali su vatru nekoliko puta otkako je privremeno primirje stupilo na snagu, čak i dok su pregovarači bezuspješno pokušavali da okončaju rat, koji je sada u četvrtom mjesecu.

Tramp je više puta rekao da je dogovor blizu, iako nije bilo znakova proboja, dok je istovremeno prijetio nastavkom bombardovanja.

Rano u srijedu, američka vojska gađala je protivvazdušnu odbranu i radarske položaje oko Hormuškog moreuza nakon što je u ponedjeljak oboren američki borbeni helikopter u blizini tog strateškog plovnog puta.

Iran je odgovorio raketnim i dron napadima na američke baze u Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu. Jedan američki zvaničnik rekao je da nije bilo značajne štete.

Iran je optužio SAD da su pogodile rezervoare koji su snabdijevali pitkom vodom 10 sela i da su prekršile međunarodno pravo.

„Ovo nije kolateralna šteta — ovo je proračunat ratni zločin i flagrantno kršenje ljudskih prava“, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai.

Pentagon nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, navodi Rojters.

Rat je odnio hiljade života i poremetio otprilike petinu globalnog snabdijevanja sirovom naftom i tečnim prirodnim gasom, što je naglo podiglo cijene.

Iran je blokirao saobraćaj kroz Hormuški moreuz, dok su SAD zadržale sopstvenu blokadu iranskih luka.

Sukob je postao politički problem za Bijelu kuću, jer ankete pokazuju pad Trampovog rejtinga usljed nezadovoljstva birača zbog visokih cijena benzina.

Neki republikanci otvoreno su izrazili zabrinutost da bi nepopularnost rata mogla da ih košta kontrole nad Kongresom na međuizborima u novembru.

Borbe su nastavljene i u paralelnom ratu u Libanu između Izraela i militanata Hezbolaha, koje podržava Iran.

Izraelski vazdušni napadi na jugu Libana usmrtili su najmanje 13 ljudi u srijedu, rekli su libanski bezbjednosni izvori, dok je Hezbolah objavio nove napade na izraelske snage.

Izraelska vojska saopštila je da su dvije „rakete“ identifikovane kako padaju u blizini područja gdje izraelske trupe djeluju na jugu Libana, nakon što su se rano u četvrtak oglasile sirene u nekoliko oblasti sjevernog Izraela.

Zahtjevi Teherana uključuju kraj izraelskih napada u Libanu, ukidanje sankcija Iranu, oslobađanje milijardi dolara zamrznute imovine i priznanje njegove kontrole nad moreuzom.

Tramp kaže da Iran mora okončati ograničenja za brodski saobraćaj kroz Hormuz. Takođe kaže da svaki mirovni sporazum mora osigurati da Iran ne može razviti nuklearno oružje. Iran negira da ima takvu namjeru.