Nafta pojeftinila, ali tenzije oko Hormuza ne jenjavaju

Dok Vašington tvrdi da se brodski saobraćaj normalizuje, Teheran pokušava da zadrži kontrolu nad ključnim prolazom, a Tramp se zbog rata i sporazuma s Iranom suočava s pritiskom saveznika i republikanaca

Cijene nafte su danas pale na nivo prije rata, pošto su SAD saopštile da se protok kroz Hormuški moreuz približava normalnom.

Američki sekretar za energetiku Kris Rajt rekao je da se isporuke kroz moreuz približavaju nivou zabilježenom prije nego što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran, pri čemu je najmanje 20 miliona barela izašlo iz moreuza u prethodna 24 sata.

Tokom sukoba, Iran je faktički preuzeo kontrolu nad tim ključnim uskim grlom, poremetivši tokove nafte i uzdrmavši globalna energetska tržišta i širu ekonomiju.

Uprkos oporavku saobraćaja, Iran je nagovijestio da će nastaviti da nameće kontrolu nad prolazom. Njegova Revolucionarna garda je danas upozorila brodove da se drže ruta kroz Hormuški moreuz koje je odredio Teheran, odbacujući novonajavljene plovne pravce koji nisu koordinisani s Iranom kao neprihvatljive i opasne.

Upozorenje je uslijedilo nakon što je Oman najavio privremene plovne koridore kroz moreuz, u koordinaciji s agencijom Ujedinjenih nacija za pomorski saobraćaj.

Podaci Međunarodne pomorske organizacije UN pokazali su da je od 23. juna, u okviru plana evakuacije, kroz moreuz prošlo 57 brodova sa oko 1.100 pomoraca.

Američki državni sekretar Marko Rubio pokušao je da umiri saveznike u Zalivu, koji su oprezni prema preliminarnom sporazumu Vašingtona s Teheranom.

Nakon sastanka sa ministrima spoljnih poslova arapskih zemalja Zaliva u Bahreinu, gdje se nalazi Peta flota američke mornarice, rekao je novinarima da saveznici iz Zaliva imaju ozbiljne rezerve i da žele da budu obaviješteni o svakom koraku mirovnog sporazuma, koji uključuje i odredbe o Hormuškom moreuzu.

Ako Iran zaprijeti brodovima u moreuzu ili ih blokira, „onda ćemo imati problem“, rekao je Rubio, koji je prethodno ministrima poručio da „nijedna zemlja na svijetu nema pravo da naplaćuje korišćenje međunarodnih plovnih puteva“ i da naknade za brodski saobraćaj nikada neće biti dio bilo kakvog sporazuma.

Badr bin Hamad al Busaidi, ministar spoljnih poslova Omana, koji se nalazi preko puta Irana, s druge strane Hormuškog moreuza, rekao je na sastanku da budući aranžmani za brodski saobraćaj ne bi trebalo da uključuju putarine.

Diplomatska ofanziva se dešava u trenutku kada se američki predsjednik Donald Tramp kod kuće suočava sa sve većim kritikama zbog rata s Iranom.

Na sastanku iza zatvorenih vrata sa republikancima u srijedu, Tramp se sukobio sa senatorom Bilom Kesidijem, neposredno prije nego što je njegova administracija zatražila od Kongresa desetine milijardi dolara za finansiranje sukoba.

Nekoliko republikanaca koji su prisustvovali sastanku reklo je da se Tramp upustio u žestoku raspravu s Kesidijem, koji je kazao da administracija mora da objasni okvirni sporazum koji je Tramp potpisao prošle nedjelje, a koji Iranu daje finansijske podsticaje, ali ne ispunjava ciljeve koje je iznio na početku rata.

„Ne izgleda, mada ne znam sigurno, da se ovo odvija onako kako nam je rečeno“, rekao je Kesidi novinarima.

U potezu koji se tumači kao podrška Trampu, republikanski lideri u Senatu zakazali su kasnonoćno glasanje kako bi blokirali rezoluciju kojom se tražilo okončanje neprijateljstava s Iranom. Senat je sa 50 glasova za i 47 protiv blokirao mjeru o ratnim ovlašćenjima, koja je u maju već bila prošla jednu proceduralnu prepreku.

„Ovo glasanje šalje jasnu poruku Iranu“, napisao je Tramp na društvenim mrežama nakon glasanja u srijedu, iako ono ne utiče na ranije glasanje.

Rat sve više opterećuje Trampa uoči novembarskih izbora, koji će odlučiti o kontroli nad Kongresom. Samo jedan od četiri Amerikanca vjeruje da je rat bio vrijedan cijene koja je plaćena, pokazala je anketa Rojtersa i Ipsosa.

Pojavile su se oprečne verzije o pojedinim elementima okvirnog sporazuma, što je izazvalo kritike Trampa i u zemlji i u inostranstvu.

Glavni iranski pregovarač Mohamed Baker Galibaf rekao je danas da je netačna tvrdnja SAD da će Iran odmrznutu imovinu potrošiti na kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda.

Neslaganja i dalje postoje oko finansijskih podsticaja za Iran, nuklearnih inspekcija, kontrole nad Hormuškim moreuzom i paralelnog izraelskog rata u Libanu.

Sporazum predviđa 60 dana pregovora o težim pitanjima, kao što je iranski nuklearni program.

Sporazum je izazvao skepsu na Bliskom istoku, gdje su mnoge države tokom rata bile na meti iranskih napada i smatraju ga previše velikodušnim prema Teheranu, između ostalog zbog fonda od 300 milijardi dolara i ublažavanja dijela sankcija.

Američki saveznici u Zalivu strahuju da bi fond za obnovu mogao pomoći Iranu da obnovi svoju vojsku. Rubio je rekao da danas nije razgovarao o tom fondu sa ministrima iz Zaliva. Sporazum se takođe ne bavi kapacitetima Teherana za balističke rakete.

Prema sporazumu, Iran mora omogućiti slobodan prolaz brodovima kroz Hormuški moreuz tokom 60 dana, a Teheran je nagovijestio da bi nakon toga mogao uvesti takse. Vašington i njegovi saveznici u Zalivu protive se takvim naknadama.

Visoki izraelski i libanski zvaničnici danas su negirali da je došlo do bilo kakvog izraelskog povlačenja iz okupiranog južnog Libana, nakon što je jedan američki zvaničnik rekao da je Izrael povukao dio svojih vojnika kao gest dobre volje.

Izrael se bori protiv Hezbolaha u Libanu otkako je ta militantna grupa 2. marta napala Izrael u znak podrške Iranu, a Teheran je prekid neprijateljstava u Libanu postavio kao jedan od ključnih zahtjeva u bilo kakvom trajnom mirovnom sporazumu sa SAD.