Od švercera hašiša do upravitelja trajekta: Javni službenici osuđivani u inostranstvu, ali bez evidencije u Crnoj Gori

Službenik JP Morsko dobro, pokazuju podaci “Informacije CG”, u Italiji je osuđen na pet godina zatvora zbog međunarodnog šverca 20 tona hašiša, trgovačkim brodom Remus…

Iz preduzeća kojim upravlja Mladen Mikielj odgovorili da će dodatno ispitati sve navode i, ukoliko se utvrdi da su tačni, da će preduzeti sve mjere i radnje u skladu sa zakonom i važećim procedurama…

Najmanje dvojica javnih službenika osuđivana su u inostranstvu, ali im to nije smetalo da zasnuju radni odnos – jer za njih nije dostavljen izvod iz kaznene evidencije trećih država.

Jedan od njih, pokazuju podaci “Informacije CG”, u Italiji je osuđen na pet godina zatvora zbog međunarodnog šverca 20 tona hašiša, trgovačkim brodom Remus. Po odsluženoj kazni – uhljebljenje je, tvrde izvori lista, našao u Morskom dobru.

Iz Ministarstva pravde “Vijestima” su, pozivajući se na Zakon, kazali da nijesu u mogućnosti dostaviti podatke o osuđivanosti konkretnih lica, ali su obrazložili i da imaju uvid u strane presude samo ako im se one dostave.

Iz tog javnog preduzeća “Vijestima” su početkom maja odgovorili da imaju dvojicu zaposlenih istog imena i prezimena i da su obojica u skladu sa važećim zakonskim propisima i internim procedurama, dostavila uvjerenje nadležnog organa – Osnovnog suda u Kotoru, kojim se potvrđuje da se protiv njih ne vodi krivični postupak.

Nakon pojašnjenja da se pitanje odnosi na upravitelja stroja, a ne PR-a te kompanije, iz JP na čijem čelu je Mladen Mikielj (Nova srpska demokratija), precizirali su da je ta osoba zaposlena na neodređeno vrijeme 1. maja 2024. godine u Sektoru za pomorski i priobalni prevoz (trajektna linija Kamenari – Lepetane), na radnom mjestu upravitelj stroja.

Zaposlen je, navode, uvažavajući činjenicu da je dostavio sve neophodne sertifikate za obavljanje poslova radnog mjesta upravitelj stroja, kao i uvjerenje Osnovnog suda u Kotoru da se protiv njega ne vodi krivični postupak i uvjerenje Ministarstva pravde – Odjeljenja za kaznenu i prekršajnu evidenciju, kojim se potvrđuje da ne postoje podaci o njegovoj osuđivanosti.

“Javno preduzeće je u postupku zapošljavanja postupilo u skladu sa zakonom i važećim procedurama. Ukoliko posjedujete dodatne informacije ili dokumentaciju u vezi sa navodima, molimo da ih dostavite Javnom preduzeću i nadležnim institucijama, kako bi iste bile predmet dalje provjere i postupanja u skladu sa zakonom. Takođe, Javno preduzeće je donijelo odluku da dodatno ispita sve navode u vezi sa ovim slučajem, te ukoliko se utvrdi da su isti tačni, biće preduzete sve mjere i radnje u skladu sa zakonom i važećim procedurama”, odgovorili su 8. maja iz JP Morsko dobro.

“Informacije CG” očekuju odgovore za drugog službenika, koji je u javnom sistemu od 2018. godine.

Iz Ministarstva pravde “Vijestima” je odgovoreno da je kaznena evidencija u Crnoj Gori uređena Krivičnim zakonikom Crne Gore i Uredbom o načinu vođenja kaznene evidencije.

Navode i da je zakonom propisano koje podatke sadrži kaznena evidencija, ko ima pravo pristupa tim podacima i pod kojim uslovima se oni mogu koristiti.

“Uredba propisuje način kaznene evidencije o licima osuđenim za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i licima osuđenim za krivična djela od stranih sudova. Kaznenu evidenciju čine evidencija lica osuđenih za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore i evidencija lica osuđenih za krivična djela od stranih sudova i to crnogorskih državljana, stranih državljana i lica bez državljanstva koja su rođena na teritoriji Crne Gore i stranih državljana i lica bez državljanstva koji su stalno nastanjeni u Crnoj Gori, za koje su podaci dostavljeni Ministarstvu pravde”, kazali su iz Vladinog resora na čijem čelu je ministar Bojan Božović (Pokret Evropa sad).

Pojašnjavajući pitanje evidentiranja lica osuđenih za krivična djela od stranih sudova, naglasili su da je važno ukazati da oni mogu raspolagati podacima o osuđujućim presudama crnogorskih državljana donesenim u inostranstvu, ali samo ukoliko su ti podaci dostavljeni nadležnim organima Crne Gore.

“Ministarstvo ne vodi evidenciju na osnovu neposrednog pristupa bazama podataka drugih država, već na osnovu informacija koje dobije kroz međunarodnu pravnu pomoć, međunarodne sporazume, saradnju nadležnih organa ili druge zakonom predviđene oblike međunarodne razmjene podataka.”

Kazali su i da je mogućnost dostavljanja, odnosno razmjene podataka o osudi od strane jedne države drugoj državi, koji se odnose na njene državljane, predviđena pojedinim međunarodnim dokumentima kao što je Evropska konvencija o međusobnom pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima iz 1959. godine.

“Konvencija predviđa takođe da, ukoliko su takvi podaci dostavljeni, u vezi sa dostavljenim podacima je moguće, ali u posebnim situacijama, od države dostavljanja zatražiti detalje i prepise presuda koje se odnose na konkretne dostavljene podatke. Traženje podataka ove vrste od drugih država u svakom slučaju treba biti obrazloženo, i isto se vrši za potrebe preduzimanja mjera iz nadležnosti državnih organa. Napominjemo da navedeno predstavlja pravni osnov koji važi isključivo između zemalja potpisnica Konvencije.” Iz MP-a naglašavaju da, kada su im podaci o osuđujućoj presudi stranog suda dostavljeni i uneseni u odgovarajuću evidenciju, oni postaju dio kaznene evidencije koju Ministarstvo vodi u skladu sa zakonom.

“U tom slučaju takvi podaci su relevantni prilikom izdavanja uvjerenja koja se zasnivaju na podacima sadržanim u kaznenoj evidenciji. Međutim, činjenica da je neko lice osuđeno u inostranstvu ne znači automatski da će ta presuda biti evidentirana u Crnoj Gori. Ukoliko strana država nije dostavila podatke o osudi, ukoliko ne postoji odgovarajući mehanizam međunarodne saradnje ili ukoliko nijesu ispunjeni uslovi za evidentiranje propisani domaćim zakonodavstvom, Ministarstvo pravde ne može raspolagati takvim podacima niti ih može unijeti u kaznenu evidenciju”, piše u odgovorima.

Ističu i da mogu, kada za to postoji zakonski osnov, zatražiti ili pribaviti određene podatke putem međunarodne saradnje sa nadležnim organima drugih država, odnosno, po zahtjevu suda ili tužilaštva – za potrebe postupaka odnosno predmeta koji se vode pred tim organima.

“Shodno navedenom, može se zaključiti da presude stranih sudova mogu biti dio kaznene evidencije Crne Gore i mogu biti uzete u obzir u postupcima u kojima se koriste podaci iz kaznene evidencije, ali samo pod uslovom da su informacije o tim presudama na zakonit način dostavljene i evidentirane kod Ministarstva pravde”, istakli su.

Iz Ministarstva pravde istakli su da se podaci iz kaznene evidencije mogu dati samo sudu, državnom tužiocu, organu uprave nadležnom za poslove policije, organu za izvršenje krivičnih sankcija, organu koji učestvuje u postupku davanja amnestije, pomilovanja, rehabilitacije ili odlučivanja o prestanku pravnih posljedica osude, kao i organima starateljstva kada je to potrebno za vršenje poslova iz njihove nadležnosti.

“Takođe, član 123 stav 4 propisuje da se podaci iz kaznene evidencije mogu, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku samo ako još traju pravne posljedice osude ili mjere bezbjednosti i ako za to postoji opravdani interes zasnovan na zakonu. Istovremeno, član 123 stav 5 propisuje da niko nema pravo da traži od građanina da podnosi dokaz o svojoj osuđivanosti ili neosuđivanosti, dok je stavom 6 propisano da se građanima, na njihov zahtjev, podaci o osuđivanosti ili neosuđivanosti mogu davati samo radi ostvarivanja njihovih prava u inostranstvu”, kazali su iz MP.

Naglasili su i da, u konkretnom slučaju, nijesu ispunjeni zakonom propisani uslovi za davanje podataka iz kaznene evidencije:

“Odnosno da ne postoji zakonski osnov za takvo postupanje, nijesmo u mogućnosti dostaviti tražene podatke o osuđivanosti konkretnih lica”.