Spomenik na Pobrežju mora biti dostupan svima

Kancelarija za ljudska prava Službe gradonačelnika uputila je Ministarstvu za ljudska i manjinska prava inicijativu da se spomen-park svim civilnim žrtvama ratova učini pristupačnim za OSI

Nepristupačnost spomen-obilježja ozbiljan je parametar isključenja osoba s invaliditetom i značajan je propust što Spomenik svim žrtvama civilnog rata na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine, u Podgorici, nije pristupačan.

To, pored ostalog, navode iz Kancelarije za ljudska prava Službe Gradonačelnika Saše Mujovića u inicijativi koju su uputili Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

U inicijativi, pored ostalog, ukazuju da spomenik na Pobrežju nije pristupačan osobama koje koriste kolica, niti, dodaju, zadovoljava ostale elemente pristupačnosti za osobe s različitim vrstama invaliditeta.

“Prilikom njegove izgradnje nije se obraćala pažnja na perspektivu pristupačnosti, što se može razumjeti u tadašnjem ukupnom kontekstu i otporima u javnosti da se takav spomenik uopšte i podigne u Podgorici”, (spomenik je po izgradnji više puta devastiran)”, stoji u inicijativi u koju su “Informacije CG” imale uvid i dodaje se da osobe s invaliditetom zaslužuju da s ostatkom javnosti ravnopravno učestvuju i doprinose procesu suočavanja s prošlošću, kao i u konkretnim aktivnostima sjećanja na nevine žrtve.

Iz Kancelarije za ljudska prava Službe Gradonačelnika predložili su i više rješenja kojima bi se obezbijedila pristupačnost spomeniku.

“Prije svega, treba razmotriti mogućnost izgradnje pomoćnog objekta rampe. Postavljanje takvog objekta je moguće na jednom od stepenišnih prilaza, s lijeve ili desne strane, centralnog prilaza (stepeništa) shodno raspoloživom prostoru zbog odgovarajuće dužine pomoćnog objekta rampe sa povremenim podestima – odmorištima. Rampa treba imati i odgovarajuću ogradu, rukovohvate i podlogu koja sprječava proklizavanje”, navodi se.

Osim osobama sa fizičkim invaliditetom, dodaju, spomenik treba da bude pristupačan i osobama s oštećenjem vida.

“Zato su nužna potrebna poboljšanja. Dakle, pored fizičke pristupačnosti, uz audio vodič, treba biti postavljena i opipljiva replika koju posjetioci mogu dodirnuti. Uz pomoć male replike, i audio deskripciju, pruža se mogućnost potpunijeg doživljaja i razumijevanja spomenika”, navode u inicijativi.

Spomen-park žrtvama ratova od 1991. otvoren je 2011. godine i time je tada obilježena 16. godišnjica masakra u Srebrenici. Izgradnju spomenika na Pobrežju finansirali su Vlada, odnosno Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Glavni grad.

“Treba svi skupa da budemo ponosni što se u Crnoj Gori nalazi i prvi zvanični spomenik civilnim žrtvama rata na prostorima bivše Jugoslavije. Prilikom otvaranja, tadašnji premijer dr Igor Lukšić je rekao da ‘spomen- obilježje ne podsjeća samo na žrtve, već i na snagu društva da se suoči sa istinom’”, navodi se u inicijativi.

U Crnoj Gori, kako se dodaje, to je centralno mjesto obilježavanja sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

“Za brojne organizacije i pojedince iz civilnog društva u najširem smislu, Spomen-park na Pobrežju je i mjesto memorijalizacije i drugih zločina na području bivše nam zajedničke države što je ispravno i što jeste spomenička intencija. Nastavljajući s naporima u procesu implementacije Povelje o društvenoj koheziji Glavnog grada Podgorica, upućujemo inicijativu da razmotrite mogućnosti unapređenja pristupačnosti Spomenika svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine”, stoji u inicijativi.

Kancelarija za ljudska prava Službe gradonačelnika nedavno je Upravi za zaštitu kulturnih dobara uputila inicijativu da razmotre mogućnost da se Spomenik partizanu borcu na brdu Gorica, u Podgorici, učini pristupačnijim.

Pored ostalog, naveli su da je spomenik “trenutno potpuno nepristupačan, bez obzira o kojem je invaliditetu riječ”.

“Ovaj spomenik je simbol Glavnog grada i centralno mjesto obilježavanja najvažnijih državnih praznika”, stoji u inicijativi.

Skupština Glavnog grada usvojila je krajem 2025. godine Povelju o društvenoj koheziji sa Planom implementacije.

Povelja se zasniva na nekoliko načela, među kojima je i načelo ljudskih prava, jednakosti i nediskriminacije.