“Jadran” neće zatvoriti vrata EU: Gorčević i Ivanović na tribini u Tivtu o školskom brodu i odnosima sa Hrvatskom

Činjenica da Crna Gora i Hrvatska razgovaraju o nekim pitanjima govori da ne postoji saglasnost stavova između dvije države,”jer da postoji, ne bi ta pitanja bila na dnevnom redu”

Pitanje statusa školskog broda "Jadran", za koji Hrvatska tvrdi da je njen, neće presudno uticati na ulazak Crne Gore u EU koji se očekuje do kraja 2028, poručili su potpredsjednik Vlade Filip Ivanović i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Dvoje visokih funkcionera vladajućeg PES-a preksinoć je u Tivtu na temu evropskih intregracija Crne Gore odgovaralo na pitanja građana, na tribini pod nazivom "Pitajte ministra" koju je organizovao lokalni odbor PES-a.

Ivanović je podsjetio da je pozicija Crne Gore kada je u pitanju "Jadran" više puta iznesena javno, od kada je to pitanje postalo aktuelno – od kad je ministar odbrane bio Predrag Bošković (DPS), "pa su se razmenjivale neke protestne note između Crne Gore", do danas.

"Ta pozicija je da po dokumentaciji i po određenim sporazumima o sukcesiji itd. brod 'Jadran' treba da ostane tu gdje jeste, a to je u Crnoj Gori. I ta pozicija se poklapa i sa mojim ličnim stavom", rekao je Ivanović.

Hrvatska je krajem prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), a prethodno je, u formi non-pejpera, ispostavila zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim, među kojima je i vlasništvo nad brodom "Jadran".

Odgovarajući na pitanje "Informacije CG" da li su on i ministarka Gorčević kao visoki funkcioneri partije i Vlade koji za sebe kažu da su im EU integracije Crne Gore "prioriotet broj jedan", spremni da eventualno za ostvarenje tog cilja predaju Hrvatskoj jedrenjak, za koga zvanični Zagreb tvrdi da je "oteti hrvatski brod", Ivanović je naglasio da smatra da "Jadran" danas potpuno legalno pripada Crnoj Gori i da on tu treba i da ostane.

On je aludirao na stav bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića koji je prvi 2018. godine kada je "Jadran" slavio svoju 85. godišnjicu u Tivtu, kazao da se jedrenjak tokom tih osam i po decenija "saživio sa Tivtom" i da "Jadran" ostaje u Crnoj Gori.

Tezu da "Jadran" sasvim legitimno danas pripada Crnoj Gori i da oko toga nema popuštanja, kasnije su još eksplicitnije ponovili bivši premijer Dritan Abazović (URA) i aktuelni ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate). Krapović je, inače, na čelu nedavno formirane Vladine "Komisije za uređenje odnosa sa Republikom Hrvatskom povodom statusa školskog broda 'Jadran' kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore".

Hrvatska već nekoliko godina bez istorijsko-pravne argumentacije koja bi potkrijepila takav njen stav o starom jedrenjaku, koji je kao školski brod za svoju Ratnu Mornaricu sagradila Kraljevina Jugoslavija 1933. godine, govori kao o "hrvatskom brodu" i traži da joj ga Crna Gora "vrati". Zagreb tvrdi da je tokom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji, brod navodno otet iz Splita gdje mu je tada bila baza u sklopu Centra visokih vojnih škola Jugoslovenske ratne mornarice "Maršal Tito" u Lori.

Argument crnogorskih vlasti je to što se "Jadran", kao dio zajedničke vojne imovine nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), koji se koristi u civilne svrhe, nije zatekao na teritoriji Hrvatske 1991, na dan kad je ona proglasila, odnosno u praksi sprovela odluku o državnoj nezavisnosti, već je tada bio u Crnoj Gori – na redovnom remontu u bivšem vojnom brodogradilištu u Tivtu. Zbog toga brod, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, pripada Crnoj Gori.

Ivanović je rekao da što se tiče broda "Jadran" i nekih drugih pitanja, žao mu je što ovo niko od onih "koji se danas hvale normalizacijom odnosa i izvrsnim relacijama s Hrvatskom", nije skinuo s dnevnog reda kada je trebalo.

"Baš nijedno jedino otvoreno pitanje između Crne Gore i Hrvatske nije riješeno za vrijeme njihove vlasti, jer oni su ti koji su stvarali ta otvorena pitanja, nego je to zapalo u dio ovoj generaciji političara koja sa uzrocima tih otvorenih pitanja nije imala baš ništa, jer smo bili većinom djeca školskog uzrasta u vrijeme kad su ta pitanja nastajala", kazao je.

Rekao je da činjenica da Crna Gora i Hrvatska razgovaraju o nekim pitanjima, govori o tome da ne postoji saglasnost stavova između dvije države, "jer da postoji saglasnost stavova, ne bi ta pitanja bila na dnevnom redu".

Maida Gorčević je kazala da je svjesna koliko je "Jadran" i značajno emotivno pitanje za Tivćane i Bokelje, te da to razumiju i u drugim djelovima Crne Gore, poput Bijelog Polja odakle je ona.

"Pitanje 'Jadrana' je možda nezahvalno i vrlo osjetljivo pitanje i ja ga ne doživljavam politički, iako ono jeste takvo. Ono što je možda bila i dobra slika tokom EU Samita održanog prije mjesec dana u Tivtu je što je razglednica koja je kružila sa tog skupa među državama članicama, bila upravo slika 'Jadrana' na Pinama", istakla je Gorčević dodajući da pregovaranje u EU integracijama Crne Gore "nije samo pregovaranje sa Hrvatskom, nego pregovaranje sa svakom državom članicom".

Podsjetila je da i sama Hrvatska ima jedno neriješeno pitanje sa Slovenijom koje se tiče njihove granice, a obje su članice EU.

"Sigurna sam da smo mi, opet, neke prijateljske države. Hrvatska nas podržava i sigurno ćemo naći neki zajednički jezik koji će biti dobar i za jednu i za drugu stranu", kazala je Gorčević.

Dodala je da vjeruje da će Hrvatska, kao što je do sada 13 puta dala zeleno svjetlo za zatvaranje poglavja, i dalje podržavati Crnu Goru, a da će dio otvorenih pitanja biti rješavan sad, a dio kasnije i da će tu postajati određeni konsenzus.