Četvrtina stanovništva na sjeveru, a region u državnom prihodu učestvuje sa svega pet do sedam odsto

Održana panel diskusija TBM Business Talks – Sjeverna regija

Iako na sjeveru Crne Gore živi četvrtina ukupnog stanovništva, učešće sjevernog regiona u ukupnom državnom prihodu kreće se u zabrinjavajućim okvirima od svega pet do sedam odsto.

Ovi poražavajući podaci prezentovani su u Bijelom Polju na prvom regionalnom izdanju platforme TBM Business Talks – Sjeverna regija, događaju u potpunosti posvećenom ekonomskom razvoju i investicionim perspektivama sjevera države.

Razvoj sjevera Crne Gore zahtijeva stabilan poslovni ambijent, snažnije državne investicije, bolju saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, ali i zajedničko djelovanje institucija i privrede kako bi taj region postao atraktivna investiciona destinacija i zaustavio negativne demografske i ekonomske trendove. To su ključne poruke prvog regionalnog izdanja platforme TBM Business Talks, održane danas u Bijelom Polju.

Događaj posvećen razvojnom potencijalu sjevera je okupio predstavnike privrede, institucija, lokalnih samouprava i finansijskog sektora.

Na panelu su aktivno učestvovali predsjednici opština Bijelo Polje i Plav, Petar Smolović i Nihad Canović. Sa druge strane, predsjednici opština Žabljak, Berane i Kolašin nisu se odazvali pozivu. Pored njih, događaju nije prisustvovao ni Mladen Nedović, v. d. direktora Direktorata za razvoj sjevera u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, što je naišlo na oštre kritike i negodovanje Smolovića i Canovića.

Moderator prvog dijela panela pod nazivom “Sjever Crne Gore: od potencijala do investicione destinacije” bio je Ratko Nikolić, dok je drugim dijelom, koji se bavio perspektivama privrede, upravljala Nemša Omerhodžić, direktorica bjelopoljske firme “Merkator International”.

Pred velikim brojem učesnika, među kojima su bili brojni predstavnici finansijskog sektora i privrede, predstavljena je i TBM analiza poslovanja preduzeća sjeverne regije.

Ljiljana Burzan Nikolić, osnivačica platforme Top Business Montenegro i direktorica agencije BI Communication, istakla je da je ideja o pokretanju regionalnog izdanja TBM Business Talksa proistekla iz čvrstog uvjerenja da razvojne teme treba otvarati upravo tamo gdje nastaju – u sredinama koje ih svakodnevno žive.

“Zato smo prvo regionalno izdanje posvetili upravo sjeveru Crne Gore. Ne očekujemo da ćemo danas ponuditi odgovore na sva otvorena pitanja, ali vjerujemo da svaki kvalitetan razgovor može biti početak dobrih rješenja. Želimo da ovaj događaj bude prostor za otvoren dijalog, razmjenu iskustava i povezivanje ljudi koji svojim znanjem, odgovornošću i odlukama mogu realno doprinijeti razvoju ovog regiona”, poručila je Burzan Nikolić.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, kazao je da je, iako predstavlja opštinu koja je dominantan privredni subjekt na sjeveru, duboko zabrinut parametrima i ekonomskim kretanjima u Bijelom Polju i okruženju.

“U prethodnom periodu radili smo dosta na institucionalnom ambijentu – utvrdili smo šest biznis zona, dobili Business Friendly sertifikat (koji danas, poslije šest godina, imaju ukupno tri opštine u Crnoj Gori). Prema istraživanju Svjetske banke, opština smo sa najmanjim porezima i taksama u državi, a dosta smo uradili i na polju digitalizacije. Ipak, duboko sam svjestan da sve to nije dovoljno. Trebaju nam ozbiljne investicije koje fale cijeloj državi. Potreban nam je, prije svega, stabilan državni ambijent, a tu ne mislim na politička dešavanja, već na stabilan i predvidiv biznis ambijent”, istakao je Smolović, podsjećajući da velike kompanije odlaze tamo gdje su uslovi sigurni.

On je oštro kritikovao kašnjenje u izgradnji auto-puta, zastoj u izgradnji žičara, te je kao izrazito negativan primjer pomenuo Kolašin. Tamo je, kako navodi, napravljeno 10 hotela koji uopšte nisu operativni jer država nije završila prateće investicije i infrastrukturu.

“Dodatni negativni efekat je to što ste privukli investitore da ulože novac, a onda ste im tim zastojem praktično blokirali investicije do kraja”, kazao je on.

Takođe je upozorio da, uz svo poštovanje prema bankarskom sektoru, privreda ne može održivo živjeti u sistemu u kojem će banke povući čak 200 miliona eura profita iz crnogorske privrede.

Kada je riječ o kapitalnim investicijama poput skijališta, Smolović smatra da “voz još nije prošao” i da projekti za sada samo kasne. Istakao je da skijališta na sjeveru čine integralni projekat koji kreće od Kolašina.

“Kako napreduje globalno otopljavanje, sve ispod 2.000 metara nadmorske visine postaje upitno. Mi sa bjelopoljske i beranske strane imamo sreću što se radi o nadmorskoj visini oko 2.000 metara”, naglasio je on, dodajući da za završetak skijališta na Bjelasici nisu potrebna ogromna sredstva jer je već odrađeno oko 80 odsto posla.

“Žičare i trafostanice su već postavljene, preostalo je asfaltirati puteve. Međutim, za to je potrebno znanje, a ne samo prazne riječi ‘završićemo to’. Potrebna je ozbiljna stručnost, čvrsta volja i koordinacija između ministarstava i opština. Bojim se da neznanje i kratkoročno trajanje vlada značajno usporavaju taj proces”, zaključio je Smolović, ukazujući na problem miješanja politike sa stručnim, tehničkim i profesionalnim znanjima.

Na slične probleme ukazao je i predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović, koji smatra da su u toj opštini u posljednjih šest godina napravljeni pozitivni pomaci, posebno u dijelu javne infrastrukture koja treba da bude preduslov za razvoj biznisa.

“Jasno je da je došlo do rasta broja zaposlenih u privatnom sektoru, ali ne možemo biti zadovoljni kada vidimo koliki je naš udio na cijeloj mapi Crne Gore”, kazao je Canović.

On je istakao da je država i dalje najveći investitor, ali da državni novac očigledno ne završava na sjeveru.

“Nijedna velika investicija na sjeveru nije započeta, a kamoli planirana kako treba. Bez razvoja infrastrukture, privatne inicijative jednostavno nisu dovoljne”, kazao je on, ocjenjujući da su neplansko investiranje i neposvećenost države sjeveru glavni problemi sa kojima se suočavaju.

Canović je poručio da se stvarna želja za ravnomjernim regionalnim razvojem mora pokazati kroz protok novca i veća izdvajanja za sjeverne opštine.

“Posljednji kapitalni budžet je potpuno zaobišao neke opštine, dok je drugima nepotrebno dat primat”, istakao je on, zamjerajući Vladi nedovoljnu brigu o javnom novcu i investicijama koje bi trebalo da unaprijede poslovni ambijent.

Kao ključne ciljeve Plava za naredni period, Canović je izdvojio realizaciju nekoliko projekata koji se dominantno odnose na saobraćajnu povezanost.

Takođe, neizostavan projekat je revitalizacija i zaštita Plavskog jezera.

“U dogovoru sa Svjetskom bankom imamo obezbijeđena finansijska sredstva za taj ekološki projekat, a na državi je ostalo da završi glavni projekat. Treći korak je uređenje prostora oko samog jezera. To je vrhunski turistički proizvod koji možemo uspješno prodavati kako u Crnoj Gori, tako i u zemljama okruženja i šire”, kazao je Canović, podsjećajući da Plav danas ima samo jedan magistralni put koji ga povezuje sa ostatkom države, te da je neophodno unaprijediti i energetsku infrastrukturu.

Drugi dio panela bio je posvećen perspektivi privrede i finansijskog sektora, tražeći odgovore na pitanje šta je konkretno potrebno za snažniji razvoj biznisa na sjeveru Crne Gore.

Moderatorka Nemša Omerhodžić je istakla da ovaj region raspolaže značajnim resursima, vrijednim ljudima i velikim, ali neiskorišćenim potencijalom.

Kao glavne barijere za poslovanje, direktor Sektora za istraživanje u Privrednoj komori Crne Gore Miljan Šestović izdvojio je nedostatak adekvatne radne snage i otežan pristup izvorima finansiranja. On je ukazao i na izražen problem sive ekonomije i nelojalne konkurencije, kao i na izrazito nepovoljna demografska kretanja.

“Svjedočimo stalnom raseljavanju sa sjevera. Stanovništvo ubrzano stari, a radno sposobnih ljudi je sve manje. Naša istraživanja pokazuju da je problem pristupa izvorima finansiranja dodatno izražen na sjeveru države”, kazao je Šestović, još jednom ponovivši poražavajući podatak o minimalnom učešću sjevera u državnim prihodima.

Da bi se situacija promijenila, Šestović naglašava da se investitorima mora ponuditi nešto konkretno.

“Neke od ključnih mjera su politička, ekonomska i makroekonomska stabilnost, kao i predvidiv i podsticajan poslovni ambijent. Država mora obezbijediti ozbiljne subvencije za kompanije koje bi investirale na sjeveru. Druga neophodna mjera je dramatično jačanje infrastrukture. Crna Gora je, naime, jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije auto-putem povezana ni sa jednom susjednom zemljom”, zaključio je Šestović.